Mjesečna obavijest o ponudi poslova na području Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za listopad 2020. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.
Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija

Newsletter: Požeško-slavonska županije

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Online javna akcija “Mladi informiraju o zdravlju”

Tijekom proteklog tjedna su na službenim stranicama društvenih mreža Ženske sobe objavljivani plakati studentica i studenata medicinskog fakulteta i fakulteta psihologije koji su završili dvodnevnu edukaciju Ženske sobe na temu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji.

Po završetku edukacije su studentice i studenti proveli online javnu akciju naziva „Mladi informiraju o zdravlju“ s ciljem informiranja šire javnosti o važnosti očuvanja i promicanja zdravlja. U samostalnim grupama su studentice i studenti izradili 4 plakata na temu zdravlja, mentalnog zdravlja, tjelesnog zdravlja te spolnog zdravlja.

Svrha plakata je bila uključivanje mladih osoba u promišljanje o važnosti različitih dimenzija našeg zdravlja te ih potaknuti na samostalan rad kako bi se aktivno uključili u promociju istog.

Provedena aktivnost je održana u okviru programa “Centar za žrtve seksualnog nasilja“  kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava  u partnerstvu sa Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Neuropsihijstrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača. Programske aktivnosti provode se uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva.

Edukacija za stručno osoblje Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača

U organizaciji Ženske sobe, 15. i 16. listopada 2020. godine, održana je dvodnevna edukacija za stručno osoblje Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača. Edukacija se zbog epidemioloških razloga provodila u online formatu putem video linka, u trajanju od 4 sata oba dana. Iz zdravstvene ustanove su sudjelovali medicinske sestre, medicinski tehničari, te liječnici i liječnice.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ u sklopu kojega se provodila edukacija usmjeren je na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji te na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava. Edukacija je doprinijela znanju medicinskih djelatnica i djelatnika o postupanju pacijentima i pacijenticama koje su doživjele nasilje u obitelji i seksualno nasilje te unaprijedila njihove kapacitete za dijagnostiku i prepoznavanje nasilja. Programom su upoznati s pravnim perspektivama i s njima povezanim obavezama kao i osnažujućim učinkom psihoterapije a uz izlaganja iz teorije, program je bio popraćen praktičnim radom uz primjere iz prakse.

Edukaciju su provodili dr. sc. Maja Mamula, psihologinja (Ženska soba) koja je također i facilitirala program, pravni okvir je približila dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja Županijskog suda (Županijski sud u Zagrebu), specifičnosti dijagnostike doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju „Vrapče“) a s mogućnostima psihoterapijskog tretmana Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja (Ženska soba).

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ se provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Poziv za prijavu na jednodnevnu edukacija za medicinske sestre i medicinske tehničare

U organizaciji Ženske sobe 22. listopada 2020. godine održava se jednodnevna edukacija za medicinske sestre i tehničare o problemu nasilja u obitelji i seksualnog nasilja koje su preživjeli pacijenti i pacijentice.

Edukacija se zbog epidemioloških razloga provodi u online formatu putem video linka (ZOOM aplikacija) u trajanju od 4 sata, od 11,30 do 15,30 sati.

Edukacija je prijavljena Hrvatskoj komori medicinskih sestara.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ u sklopu kojega se provodi edukacija usmjeren je na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, kao i na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava. Provodi se u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Cilj edukacije: podizanje razine svijesti i znanja medicinskih sestara i tehničara o problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja kod pacijentica i pacijenata,  upoznavanje s obavezama koje proističu iz pravno obvezujuće regulative, direktan rad sa pacijentima i pacijenticama koji su preživjeli nasilje u obitelji i seksualno nasilje

Trajanje: 4 sata

Trenerski tim: dr. sc. Maja Mamula, psihologinja (Ženska soba), doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju Vrapče) i dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež (Županijski sud u Zagrebu).

Sudionici/e: 30 medicinskih sestara i tehničara

Radi ograničenog broja mjesta, molimo Vas da Vaše sudjelovanje (ili sudjelovanje zaposlenika/ca Vaše institucije) na edukaciji potvrdite Ženskoj sobi do 19. listopada 2020. godine putem e–maila: zenska.soba@zenskasoba.hr sa sljedećim podacima:
– Ime i prezime
– Kontakt podaci (e-mail, broj mobitela/telefona)
– Naziv ustanove/institucije u kojoj sudionik/ca radi

Održana online dvodnevna specijalizirana edukacija o seksualnom i elektroničkom seksualnom nasilju nad i među djecom i mladima

U organizaciji Ženske sobe je 6. i 7. listopada online putem održana „Dvodnevna specijalizirana edukacija za profesore/ice i stručne suradnike/ice o seksualnom i elektroničkom seksualnom nasilju nad i među djecom i mladima“.

Na edukaciji su sudjelovale predstavnice Centra za građanske inicijative Poreč te profesori/ice i stručni suradnici/ce Srednje škole Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljske škole Antona Štifanića Poreč.

Edukaciju je vodila te na istoj predavala dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe te Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, voditeljica pravnog tima i Josipa Tukara Komljenović, mag. soc., voditeljica programa za mlade.

Dvodnevna specijalizirana edukacija je održana u okviru projekta „Samo da znači da!“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  Republike Hrvatske.

sdr

Edukacija za profesore/ice i stručne suradnike/ice o seksualnom i elektroničkom seksualnom nasilju nad i među djecom i mladima

Ženska soba – Centar za seksualna prava 6. i 7. listopada 2020. godine održat će online putem „Dvodnevnu specijaliziranu edukaciju za profesore/ice i stručne suradnike/ice na temu prevencije i suzbijanja seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima“ u sklopu projekta „Samo da znači da!“

Edukaciju za predstavnike/ice organizacija civilnog društva te za profesore/ice i stručne suradnike/ice u partnerskim školama provodit će koordinatorica Ženske sobe dr.sc. Maja Mamula, Anamaria Drožđan – Kranjčec, mag.iur., Kristina Mihaljević, mag.soc.paed te Josipa Tukara Komljenović, mag.soc.

Dvodnevna edukacija izvoditi će se online putem, a sastavni je dio aktivnosti koje se provode u okviru projekta „Samo da znači da!“ kojeg je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč.

Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  Republike Hrvatske, a provodi se u trajanju od godine dana (01.06.2020. – 31.05.2020.).

Online edukacija za studentice i studente

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je dvodnevna online edukacija naziva „Seksualno nasilje i nasilje u obitelji: prepoznavanje i specifičnosti rada s osobama koje su preživjele nasilja“ 24. i 25. rujna 2020. godine.

Edukacija je bila namijenjena studenticama i studentima medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije, a na istoj je sudjelovalo 40 osoba.

Edukaciju su vodile članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici suzbijanja seksualnog nasilja. Predavačice na edukaciji su bile i druge članice organizacije, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., voditeljica pravnog tima te Marijana Senjak, dipl. psych., savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja.

Sudionice/i edukacije su imale/i priliku naučiti više o navedenoj problematici kroz predavanja i vježbe usmjerene na definiranje nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, shvaćanje pravne perspektive nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, definiranje indikatora i posljedica nasilja u obitelji te specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje.

Pozitivne povratne informacije sudionica/ka edukacije odnosile su se na korisnost same edukacije, zanimljivost predavanja te kvalitetom organizacije edukacije.

Sudionice/i edukacije su po završetku iste podijeljeni u nekoliko radnih grupa unutar kojih će kreirati sadržaje na zadane teme te ih prezentirati široj javnosti online putem povodom obilježavanja Međunarodnog dana zdravlja 10. listopada.

Edukacija je sastavni dio programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Nerupsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Brabota Popovača. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Javna akcija “Nisi kriva. Nisi sama.” na Cvjetnom trgu u Zagrebu

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je Ženska soba – Centar za seksualna prava organizirala javnu akciju naziva „Nisi kriva. Nisi sama.“ 22. rujna 2020. godine. Javna akcija je održana na Cvjetnom trgu u Zagrebu s početkom u 11 sati.

Cilj javne akcije je bilo doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o seksualnom nasilju, odnosno zainteresiranim građankama i građanima su pružene informacije o zaštiti i pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje te su isti upoznati s radom Centra za žrtve seksualnog nasilja.

Središnji dio javne akcije je bilo aktivno uključivanje građanki i građana koji su zahvaljujući volonterkama i volonterima Ženske sobe bili pozivani da se uključe i pruže svoju podršku borbi protiv nasilja nad ženama fotografirajući se s jednom od tri ploče koje su sadržavale pozitivne i osnažujuće poruke.

Fotografije s javne akcije se mogu pogledati na sljedećoj poveznici.

Dio javne akcije je proveden i online, odnosno tri poruke su u digitalnom obliku bile dostupne svim zainteresiranim osobama da ih dijele na svojim društvenim mrežama što je rezultiralo velikom zainteresiranošću.

Javna akcija je organizirana u okviru projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Fotograf: Benjamin Strike
Fotograf: Benjamin Strike
Fotograf: Benjamin Strike

Poziv na javnu akciji „Nisi kriva. Nisi sama.“

Ženska soba – Centar za seksualna prava (www.zenskasoba.hr) organizira javnu akciju koja će se održati:

dana 22. rujna 2020. godine
na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu
od 11:00h do 13:00h.

Cilj javne akcije je obilježiti Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o seksualnom nasilju. Namjera je zainteresiranim građankama i građanima pružiti informacije o zaštiti i pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje te ih poznati s radom Centra za žrtve seksualnog nasilja.

U cilju aktivnog uključivanja građanki i građana, iste/i će biti pozvane/i da se uključe u obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama fotografirajući se s jednom od tri ploče koje sadržavaju pozitivne i osnažujuće poruke protiv nasilja nad ženama.

Na javnoj akciji će članice i volonterke Ženske sobe dijeliti edukativne i informativne materijale te biti na raspolaganju za sva pitanja zainteresiranih osoba.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti i podržati borbu protiv nasilja nad ženama!

Javna akcija se organizira u okviru projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Održan sastanak s predstavnicama Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava su organizirale i sudjelovale na sastanku s partnerskog organizacijom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na programu „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ 9. rujna 2020. godine u prostorijama Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Na sastanku je predstavljen program, dogovorene su uloge i zadaci partnerskih organizacija te su unaprjeđene međusobne razine znanja o problematici nasilja u obitelji, modelima zapošljavanja žena žrtava nasilja te njihovog uključivanja na tržište rada.

Ispred Ženske sobe su sudjelovale Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica programa te Josipa Tukara Komljenović, dok su ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sudjelovale Ankica Paun Jarallah, Snježana Terihaj, Tihana Zidanić Šakota i Martina Sajko Olovec.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Održana edukacija partnerskih organizacija „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je online edukacija partnerskih organizacija na programu „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ 7. rujna 2020. godine pomoću ZOOM komunikacijske platforme.

Partnerske organizacije programa su tijekom održavanja edukacije radile na uspostavi kvalitetnih suradničkih odnosa, dogovorene su uloge i zadaci svakog pojedinog partnera u provedbi programa te su unaprjeđene razine znanja o problematici nasilja u obitelji te mogućnostima i modelima uključivanja žrtava nasilja u obitelji na tržište rada.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Partnerski i intervizijski sastanak „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održani su partnerski i intervizijski sastanak na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ 31. kolovoza i 1. rujna 2020. godine u Šumećanima. Na partnerskom sastanku su sudjelovale predstavnice i predstavnici 10 partnerskih organizacija civilnoga društva.

Seksualno nasilje je bilo u fokusu intervizijskog sastanka na kojem su održana predavanja iz navedenog područja za predstavnice/ke partnerskih organizacija.

Partnerski i intervizijski sastanak sastavni su dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Poziv na edukaciju za studente i studentice

POZIV NA EDUKACIJU ZA STUDENTE I STUDENTICE

„SEKSUALNO NASILJE I NASILJE U OBITELJI:
PREPOZNAVANJE I SPECIFIČNOSTI RADA S OSOBAMA
KOJE SU PREŽIVJELE NASILJA“

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na online edukaciju na temu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji namijenjenu studentima/cama medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije, a koja će se održati u dva termina putem ZOOM komunikacijske platforme: 

1. termin: 24. rujna 2020. od 11:30h do 15:00h

2. termin: 25. rujna 2020. od 12:00h do 15:30h

Edukaciju će voditi članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici suzbijanja seksualnog nasilja. Predavačice na edukaciji su i članice organizacije, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., voditeljica pravnog tima te Marijana Senjak, dipl. psych., savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja.

Na dvodnevnoj edukaciji će se obrađivati teme nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, pravnog aspekta nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, te će se sudionike/ce educirati o vještinama i znanju potrebnim za prepoznavanje nasilja u budućem profesionalnom radu. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

Edukacija je namijenjena studentima i studenticama medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije.

OBVEZE SUDIONIKA/CA EDUKACIJE:

  • sudjelovanje na oba termina online edukacije (24. i 25. rujna 2020.)
  • planiranje i sudjelovanje na javnom događanju (online ili javnoj akciji, ovisno o epidemiološkim mogućnostima) koju će Ženska soba organizirati povodom Međunarodnog dana zdravlja (10. listopada)

Krajnji rok za prijavu je četvrtak, 17.09.2020. godine.

 Molimo Vas da na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

  1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
  2. Motivacijsko pismo (ne duže od 2 kartice teksta)

Zainteresirani sudionici/ce će po završetku izvršenih obaveza primiti potvrdu o završenoj edukaciji i volonterskom angažmanu.

Edukacija je sastavni dio programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Nerupsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Brabota Popovača. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Veselimo se Vašim prijavama i sudjelovanju!

Početak provedbe projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“

Ženska soba – Centar za seksualna prava započinje s provedbom projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ 1. rujna 2020. godine. Projekt je podržan u okviru jednokratne financijske podrške od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kroz provedbu projekta omogućit će se osobama koje su preživjele seksualno nasilje besplatna pomoć i podrška što će za iste imati dugoročne pozitivne posljedice na podizanje kvalitete života i ponovne socijalne uključenosti. Cilj projekta je i pružanje pomoći u ostvarivanju prava osobama koje su preživjele seksualno nasilje. 

Projekt se provodi od rujna 2020. do kraja veljače 2021. godine.

Predavanje o pravima žrtava seksualnog nasilja

Članica Ženske sobe, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. je održala predavanje naziva „Prava žrtava seksualnog nasilja – Iskustva Centra za žrtve seksualnog nasilja“ 26. kolovoza 2020. godine. Predavanje je održano u organizaciji Udruge „HERA“ Križevci i Udruge „Iris Bjelovar u prostoru Crvenog križa Bjelovar.

Predavanje je bilo namijenjeno stručnim osobama u institucijama sustava i organizacijama i svima onima koji/e se u svom radu susreću sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela.

Tijekom događaja, svoje predavanje je održala i Ella Selak Bagarić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba na temu „Zaštita djece žrtava nasilja“.

Predavanje je organizirano u sklopu programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke  kaznenih djela” kojeg provodi Ženska soba, te partnerske organizacije “HERA” Križevci, Delfin Pakrac, Deša Dubrovnik, Informativno pravni centar Slavonski Brod, Udruga Zvonimir Knin, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, S.O.S. Virovitica, Ženska grupa Karlovac “Korak”, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Održana novinarska večer u okviru projekta „Kutak ravnopravnosti“

Dana 20.07.2020. godine održana je novinarska večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti” u trajanju od tri sata.

Novinarsku večer je vodila Antonela Marušić, novinarka i spisateljica. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Tijekom novinarske večeri, sudionici/e su dobili relevantne informacije o formama novinarskog izvještavanja, pisanju tekstova i etičkom načinu izvještavanja u slučajevima nasilja nad ženama.

Ovo je bila posljednja edukativna aktivnost u okviru projekta, a sada slijedi pisanje tekstova od strane svih uključenih u projekt na temu rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja! Tekstove ćete od jeseni moći pročitati u rubrici Kutak ravnopravnosti na portalu studentski.hr.

Novinarska večer je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Brošura „Sigurno djetinjstvo“

Brošura „Sigurno djetinjstvo“ je nastala u okviru inicijative „Za snažniju obitelj” koja se provodila u partnerstvu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Brošura je namijenjena udomiteljima i roditeljima s ciljem da odrastanje najmlađe djece bude sigurno te da se umanji rizik od nezgoda. Brošura je dostupna na linku.

Održana druga književna večer u okviru projekta „Kutak ravnopravnosti“

Dana 02.07.2020. godine održana je druga književna večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti”.

Književnu večer je vodila Paula Zore, Udruga Skribonauti. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Na temelju analize priče “Plivanje slobodnim stilom” Gordana Duhačeka”, suidionici/e su imali priliku diskutirati o temama internalizirane homofobije te rodnoj neravnopravnosti.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Održano predavanje za članice i članove Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s Centrom za socijalu skrb Požega organizirala predavanje za članice i članove Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije 2. srpnja 2020. godine.

Predavanje na temu seksualnog nasilja u Hrvatskoj održala je Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi. Sudionice i sudionici predavanja su putem ZOOM platforme sudjelovali na predavanju te po završetku istoga imale priliku predavačici postavljati pitanja.

Predavanje je održano u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Projekt provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir i Centrom za socijalnu skrb Požega te u suradnji s Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko – goranske županije, Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko – podravske županije te Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Započela provedba programa „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom trogodišnjeg programa naziva „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ 1. lipnja 2020. godine. Program se provodi u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega.

Program je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Program pruža inovativni model stručnog osposobljavanja žrtava nasilja u obitelji s ciljem reintegracije u život zajednice. Također je usmjeren i na jačanje kapaciteta i suradnje koordinatorica za žrtve nasilja u obitelji iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Programom će se osigurati unaprjeđenje sustava zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji kroz edukacije, informiranje i suradnju lokalnih aktera.

Opći cilj projekta je razvoj poticajnog okruženja za unaprjeđenje sustava zapošljavanja žena žrtava nasilja u obitelji kroz jačanje suradničkih odnosa svih ključnih aktera.

“Moje tijelo, moj izbor” – Prekrasna edicija vrhunske specialty kave s plemenitom svrhom

Lijepa “Woman Power” priča stiže s domaće scene specialty kave (ili specijalitetne kave – ako vam je draža hrvatska sintagma). Ova suradnja uključuje vrsnog mladog pržioničara kave Karla Purića (ujedno mnogostruko nagrađivanog baristu i vlasnika pržionice Four Wheel Coffee Rosters), zatim svjetski cijenjenu ilustratoricu Maju Tomljanović i poznatu novinarku, spisateljicu i urednicu portala Femina.hr – Zoru Bjelousov.

Potaknuti sve lošijim stanjem ženskih prava u Hrvatskoj, Karlo i Zora lansirali su limitiranu ediciju specialty kave “Moje tijelo, moj izbor” s moćnim vizualom na ambalaži, koji je ekskluzivno za ovaj proizvod kreirala Maja Tomljanović. Iako je Majina ilustracija na prvi pogled romantična, egzotična i razigrana, ona ipak nosi snažnu i vrlo jasnu poruku – kroz buket cvijeća, žena pokazuje srednji prst svima onima koji si uzimaju pravo na bilo koji način raspolagati njezinim tijelom protiv njezine volje.

Kao pasionirana ljubiteljica specialty kave i javna osoba koja se kroz svoj posao godinama zalaže za ženska prava, Zora Bjelousov je s velikim ponosom ušla u ovu “statement” suradnju koja objedinjuje dva elementa koja su za nju tako važna – kavu i javno progovaranje o ključnim pitanjima ljudskih/ženskih prava u našem društvu. Ova kava nosi Zorino ime jer je kreirana od njenih najdražih južnoameričkih arabika. Naime, Karlo Purić je pažljivo stvorio blend vrhunskih sorti specialty kava iz Brazila, Kolumbije i Nikaragve, kreirajući neponovljivu kavu, bogatog okusa i mirisa, koja će vam donijeti prekrasne i raskošne arome čokolade, karamele i šećera. Možete je kupiti u zrnu ili mljevenu te piti kod Karla u kafiću ili je pripremiti kod kuće na način koji volite.

No, najvažniji element čitave ove priče jest činjenica da se 10% od svake prodane kave donira za rad Ženske sobe i rad njihovog Centra za žrtve seksualnog nasilja. Na taj način tvorci ove kave žele dati svoj doprinos protiv bilo kakve represije nad ženama te pomoći Centru u njihovoj dugogodišnjoj borbi protiv seksualnog nasilja.

Ova limitirana edicija specialty kave s potpisom Four Wheel Coffee Roasters puštena je u prodaju u ponedjeljak, 29.6. i može se kupiti u istoimenoj pržionici u Martićevoj 67/4 u Zagrebu, ili naručiti preko Instagrama i Facebooka na profilu four_wheel_coffee_roasters

Kava dolazi u dva pakiranja – 15o g i 250 g; mljevena ili u zrnu.

Cijena je 45 kn (150 g) i 65 kn (250 g).

Fotografije potpisuje: Ino Zeljak

Održana 1. književna večer u okviru projekta „Kutak ravnopravnosti“

Dana 24.06.2020. godine održana je prva književna večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti”.

Književnu večer je vodila Paula Zore, Udruga Skribonauti. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Na temelju analize priče “O čemu sam oduvijek htjela pisati” Nore Verde iz zbirke “O ljubavi, batinama i revoluciji”, suidionici/e su imali priliku diskutirati o temi rodno-uvjetovanog nasilju.

Druga književna večer će se održati dana 02.07.2020. godine.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Započela provedba projekta „Samo da znači da!“

Ženska soba je dana 1. lipnja 2020. godine započela s provedbom projekta „Samo da znači da!“. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balote Poreč i Turističko-ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč.

Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske, a provodi se u trajanju od godine dana (01.06.2020. – 31.05.2020.).

Opći cilj projekta jest prevencija seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

U okviru projekta provodit će se edukativne aktivnosti za učenike/ce, student/ice, profesore/ice i stručne suradnike/ce, roditelje te će se kroz nastavak Facebook i Instagram stranice #sherajmoodgovorno utjecati na senzibiliziranje šire javnosti o ovoj problematici.

Održan posljednji partnerski sastanak projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Dana 16. lipnja 2020. godine je održan posljednji partnerski sastanak na kojem su sudjelovale/i predstavnice/i partnerskih organizacija.

Na sastanku je evaluirana dosadašnja provedba projektnih aktivnosti, njegovih rezultata te su dogovorene preostale aktivnosti projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

Na sastanku su sudionice/i kreirale/i „Plan održivosti“ implementacije SNEP programa koji je uspješno proveden u ukupno 31. srednjoj školi u Republici Hrvatskoj. Partnerske srednje škole su podržale SNEP program te će ga nastaviti provoditi i u sljedećim školskim godinama.

Održano treće predavanje za studente i studentice u okviru projekta “Kutak ravnopravnosti”

Dana 10.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je treće predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 14 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s elektroničkim seksualnim nasilje, predrasudama vezanim uz tematiku seksualnog nasilja, prepoznavanjem i mehanizmima zaštite.

Ovo predavanje bilo je posljednje u nizu predavanja na temu rodno uvjetovanog nasilja. U narednom periodu, studenti/ce će imati priliku sudjelovati na književnim i novinarskim večerima tijekom. Cilj večeri jest student/ice potaknuti na kritičko razmišljanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Završetak provedbe trogodišnjeg programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“

Ženska soba – Centar za seksualna prava završila je provedbu trogodišnjeg programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ kojeg je provodila u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga (Zagreb). Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Završna aktivnost programa odnosila se na informiranje relevantnih aktera s područja triju županija, u kojima su se provodile programske aktivnosti, odnosno Grada Zagreba, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije. Online putem su 10. lipnja 2020. godine predstavnici/e relevantnih institucija i tijela, organizacija civilnog društva te druga zainteresirana šira javnost informirana o rezultatima programa, rezultatima istraživanja i publikacije „Korak bliže zaposlenju! Stavovi poslodavaca o zapošljavanju žrtava nasilja u obitelji“. Na taj način se nastojala unaprijediti suradnja relevantnih dionika koji rade sa žrtvama nasilja u obitelji i u području zapošljavanja. Predstavljeni rezultati prethodno navedenog istraživanja, kao i rezultati programa, poslužili su kao alat za zagovaranje unapređenja sustava zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji.

Zaključno navodimo kako su u Gradu Zagrebu, tijekom provedbe treće godine programa, ukupno 5 žena uspješno završile program stručnog osposobljavanja za zanimanje njegovateljice/geronto-domaćice. Pohađanjem programa utjecalo se na povećanje znanja polaznica programa, kao i na povećanje njihove prilike za zapošljavanje.

Održano drugo predavanje za studente i studentice u okviru projekta “Kutak ravnopravnosti”

Dana 03.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:30h održano je drugo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s temom medijskog izvještavanja o nasilju nad ženema i temom seksualnog nasilja. Sudionici/e su, uz predavanja, imali priliku vidjeti video uratke na ove teme.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Održano prvo predavanje za studente i studentice u okviru projekta “Kutak ravnopravnosti”

Dana 27.05.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je prvo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ice.

Tijekom prvog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s projektom “Kutak ravnopravnosti” te su održale predavanje na temu rodne (ne) ravnopravnosti. Kroz iduća dva predavanja bit će obrađene tema rodno-uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Online okrugli stol “Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji”

Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira održavanje online okruglog stola „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ dana 28. svibnja, 2020. godine s početkom u 12.00 sati.

Cilj održavanja okruglog stola je otvaranje teme važnosti međusektorske suradnje u radu sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji, te predstavljanje rada specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje pri Ženskoj sobi.

Okrugli stol namijenjen je stručnim osobama koje rade na problematici sprečavanja nasilja nad ženama, te organizacija koji im pružaju direktnu pomoć i podršku, u cilju unaprjeđenja  daljnje suradnje i informiranosti o ovoj specifičnoj problematici, o kojoj se rijetko govori.

Na okruglom stolu će sudjelovati predstavnice/ižupanijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, državnih institucija i tijela, organizacija civilnoga društva, stručne javnosti te druge zainteresirane osobe.

Na okruglom stolu govorit će:

  • dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, članica Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tema: „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – tema o kojoj se ne govori“.
  • dr. sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja i predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Tema: „Djeca žrtve  spolnog  zlostavljanja  u obitelji“.
  • Daniel Antunović, psiholog i predsjednik Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R., voditelj Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije. Tema: „Seksualno i seksualizirano nasilje u radu s počiniteljima nasilja u obitelji – europska i domaća iskustva“.
  • Desa Kolesarić, osnivačica i članica S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja iz Virovitice, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko-podravske županije. Tema: „Uloga i rad županijskih timova na sprečavanju seksualnog nasilja“.

Okrugli stol će moderirati Antonija Hojt Ilić, voditeljica edukacijskih programa u Ženskoj sobi i članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Sve  sudionice i sudionici pozvani su da postavljaju pitanja i uključe se u održavanje online okruglog stola.

Okrugli stol možete pratiti na službenoj Facebook stranici Ženske sobe (https://web.facebook.com/zenska.soba/) dok više informacija možete saznati na sljedećoj poveznici događaja: https://web.facebook.com/events/2772255592900422/ .

Okrugli stol „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ provodi se u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje

Ženska soba – Centar za seksualna prava objavljuje priručnik naziva „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Priručnik je nastao kao odgovor na stvarne potrebe osoba koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja. Problemi i potrebe prepoznate su tijekom dugogodišnjeg i neposrednog rada stručnjakinja i stručnjaka u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje kao sastavni dio organizacije civilnoga društva Ženska soba – Centar za seksualna prava od 2008. godine.

Svrha priručnika je pružiti osnovne informacije o seksualnom nasilju, njegovim najčešćim oblicima i o tome kako ga prepoznati te o osjećajima i emocijama, ali i o utjecaju traume na svakodnevni život osobe koja je preživjela seksualno nasilje.

U priručniku se mogu pronaći i informacije o pravima koja tijekom postupka prijave nasilja ili tijekom sudskog postupka imaju sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Također su navedeni koraci što učiniti u slučaju preživljenog seksualnog nasilja, odnosno kako postupiti ako osoba želi ili, pak, ne želi prijaviti nasilje.

Priručnik je ponajprije namijenjen osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ali i njihovim partnericama, partnerima, obitelji, prijateljicama, prijateljima koji se žele informirati o tome kako preuzeti aktivniju ulogu u procesu oporavka njima bliske osobe.

Osim u tiskanom izdanju, „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ dostupan je i u online verziji na sljedećoj poveznici.

Priručnik „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ nastao je u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“, čija je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Pokažite otpor, pokažite da ne odustajete od solidarne borbe protiv sustava koji ženama okreće leđa

Platforma za reporduktivnu pravdu izdala je priopćenje za medije koje prenosimo u cijelosti.

******************************

Na Dan crvenog otpora aktivistkinje Platforme za reproduktivnu pravdu su u sklopu akcije Crveni otpor: Ogledala svakodnevice poručile: Hrvatska je ženama okrenula leđa. Ne štiti nas od nasilja, uskraćuje nam zdravstvenu skrb. Pandemija novog koronavirusa samo je produbila postojeći problem – pobačaj u Hrvatskoj nije dostupan. Nedostupan je jer ga nema tko obavljati i jer ga žene ne mogu platiti. 

Potvrdilo je to i istraživanje Platforme za reproduktivnu pravdu iz travnja ove godine: u 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova nemoguće je obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti odgovor na pitanje vrše li pobačaj. Osam ogledala je za osam zdravstvenih ustanova koje nam uskraćuju skrb, kojima zdravlje i životi žena nisu prioritet. Za trudnice i rodilje pandemija je značila uskratu pratnje na porodu, nametanje carskog reza, odvajanja od djeteta nakon poroda. Za žene s tjelesnim invaliditetom, za tražiteljice azila, pandemija je otežala pristup i drugim zdravstvenim uslugama vezanima za žensko zdravlje.

Osam ogledala je i za osam sati rada. Svjedočanstva žena o kršenju radničkih prava dolazila su pretežno iz uslužnih i proizvodnih djelatnosti, prvih na liniji izloženosti zarazi. Najpotplaćenije radnice, poput čistačica u bolnicama koje danonoćno dezinficiraju kontaminirane prostore, nisu dobile ni zahvale niti priznanja, a kamoli pravedne plaće za rad u otežanim uvjetima. Osam ogledala je i za osam sati odmora – odmora koji žene provode u drugoj, “kućanskoj” smjeni. Rad od kuće i kućanski rad slično zvuče, ali tu svaka sličnost prestaje. Osam ogledala je i za osam sati sna, koje su mnoge, zajedno s domovima, izgubile u zagrebačkom potresu.

Trinaest praznih odraza ispred zgrade u kojoj Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije je za trinaest  žena koje više nisu s nama – trinaest femicida u kojima su sudjelovale i institucije – jer nisu zaštitile žene, jer nisu kaznile nasilnike.

Prošle godine pozvale smo vas da okrenete leđa klerikalnoj paradi koja je hodala gradom za zabranu pobačaja. Iako je pandemija privremeno spriječila ultrakonzervativne ideje da “miroljubivo” hodaju ulicama gradova, Grad Zagreb, isti onaj koji je financirao klerikalnu paradu svih ovih godina i koji je odbio osigurati siguran smještaj žrtvama nasilja, izvjesio je zastave pobornica i pobornika prisilnog rađanja. Da borba navodnih zaštitnika obitelji nije usmjerena isključivo protiv žena, njihovog zdravlja i života, već nastoji ograničiti i druga ljudska prava poput prava LGBTIQ+ osoba i nacionalnih manjina, simbolički su pokazale upravo izvješene zastave – zamijenile su zastave duginih boja, zastave različitosti i ljubavi. 

Zato vas pozivamo da pokažete otpor, pokažete da ne odustajete od solidarne borbe protiv sustava koji ženama okreće leđa. Na Dan crvenog otpora pošaljite nam fotografiju u kojoj se ogleda otpor patrijarhalnoj i kapitalističkoj svakodnevici, fotografiju na kojoj crvenom bojom poručujete da će se žene uvijek oduprijeti nakanama i interesima onih koji žele upravljati ženskim tijelima i podčiniti ih. Fotografije nam šaljite na Facebook stranicu Platforme za reproduktivnu pravdu

Online predavanje o seksualnom nasilju

Koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, dr. sc. Maja Mamula održala je online predavanje na poziv inicijative Spasime 8. svibnja 2020. godine.

Maja Mamula je govorila o problematici seksualnog nasilja i radu Ženske sobe. Govorila je o iskustvu rada jedinog specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja te značajnim pomacima koje je organizacija učinila u cilju poboljšanja kvalitete života osoba koje su preživjele seksualno nasilje.

Govorila je i o problemu seksualnog nasilja kao sastavnog dijela nasilja u obitelji koje često ostaje neprepoznato. Same osobe koje su preživjele nasilje u obitelji lakše govore o vidljivim posljedicama nasilja, kao što je fizičko nasilje. Ukoliko osobe koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja ne postave pitanje o postojanju seksualnog nasilja, ono ostaje zanemareno i neprepoznato.

Nadalje je govorila i o problematici seksualnog nasilja nad djecom, prijavljivanju i neprijavljivanju seksualnog nasilja, procesu sudskog postupka te problemima u radu nadležnih državnih institucija. U završnom dijelu je odgovarala na postavljena pitanja zainteresiranih osoba koje su pratile online predavanje.

Deklaracija Odbora stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji o provedbi Konvencije tijekom pandemije COVID-19

Odbor stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) izdao je deklaraciju u kojoj poziva države koje su ratificirale Konvenciju da istu koriste kao izvor smjernica za kreiranje različitih mjera i strategija tijekom trajanja pandemije COVID-19.

Odbor stranaka Istanbulske konvencije,

  • prepoznaje da se države članice Vijeća Europe suočavaju s izazovima u zaštiti svog stanovništva od prijetnje pandemije COVID-19,
  • konstatira da nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i nasilje u obitelji, ima tendenciju porasta u kriznim vremenima, što potvrđuju i podaci broja prijavljenih slučajeva pojedinih oblika nasilja u svijetu i brojnim zemljama članicama Vijeća Europe,
  • svjestan je potencijalnog učinka poduzetih mjera kao odgovor na trenutnu krizu, naročito mjera izolacije, u smislu povećane izloženosti žena i djevojaka svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, nasilje u obitelji, i tzv. nasilje iz časti, 
  • ima na umu kako je rizik posebno visok za žene i djevojke koje pripadaju ranjivim skupinama i/ili su u riziku od višestruke diskriminacije (žene s invaliditetom, žene u prostituciji, žene starije životne dobi, migrantkinje, tražiteljice azila),
  • podsjeća na važnost promoviranja koordiniranog i holističkog odgovora na zajedničke izazove koji su u skladu s vrijednostima i standardima Vijeća Europe temeljenim na poštivanju vladavine zakona, demokracije i ljudskih prava,
  • želi pružiti smjernice državama članicama te drugim državama u znak potpore njihovom nastojanju da i dalje nastave sprječavati nasilje nad ženama te nasilje u obitelji u trenutnim izazovnim okolnostima,

Nakon savjetovanja sa Skupinom stručnjaka/inja Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO):

  • podsjeća da načela i zahtjevi Istanbulske konvencije pružaju okvir za osmišljavanje i provedbu mjera  osiguranja ravnopravnosti žena i muškaraca te suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koji se primjenjuje u svakom trenutku i poprima daljnji značaj u trenutnom javnom izvanrednom stanju uzrokovanom izbijanjem pandemije COVID-19;
  • naglašava obvezu država potpisnica Istanbulske konvencije da i dalje revno poduzimaju mjere za sprečavanje, istragu, kažnjavanje i pružanje odštete za djela kažnjiva Konvencijom, u skladu sa svojim obavezama prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima;
  • pozdravlja pristup onih država članica koje su na inovativni  način prilagodile svoje institucionalne reakcije na nasilje u svijetlu trenutne pandemije te poziva države Stranke da podrže obaveze propisane Istanbulskom konvencijom te pojačaju mjere potrebne za zaustavljanje nasilja;
  • skreće pozornost država Stranki na Aneks ove Deklaracije koji nudi konkretne primjere mogućih postupaka koje treba poduzeti prilikom suočavanja s pandemijom COVID-19;
  • priznaje potrebu za nastavkom razmjene i suradnje između članova/ica i promatrača Odbora stranaka radi rješavanja dugoročnog utjecaja i bilo kojeg propusta tijekom trenutne krize, na žene žrtve nasilja te nasilja u obitelji, istovremeno osiguravajući potpuno poštivanje načela i zahtjeve Istanbulske konvencije te djelujući kroz pristup koji je usmjeren na žrtve i utemeljen na ljudskim pravima.

ANEKS

Moguće mjere i strategije koje se mogu primijeniti tijekom pandemije COVID-19
u skladu s Istanbulskom konvencijom


INTEGRIRNE POLITIKE

  • U skladu s člankom 6. (Rodno osjetljive politike): države stranke bi trebale uključiti rodnu perspektivu prilikom osmišljavanja i provedbe strategija za borbu protiv pandemije COVID-19. Navedeno uključuje mjerenje utjecaja donesenih mjera na žene i djevojčice i njihovu izloženost rizicima različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja poput partnerskog nasilja i nasilja u obitelji, uhođenja, seksualnog uznemiravanja, prisilnih brakova i seksualnog nasilja uključujući i elektroničko nasilje, kao i potencijalni učinak na djecu svjedoke/inje tih oblika nasilja.
  • U skladu s člankom 7. (Sveobuhvatne i koordinirane politike): države stranke trebaju koliko je to moguće, održavati i jačati međuinstitucionalne mehanizme koordinacije u razvoju i provedbi politika za suzbijanje nasilja nad ženama tijekom pandemije. Procesi koji uključuju sve relevantne aktere, uključujući organizacije civilnoga društva i organizacije za ženska prava, regionalnu i lokalnu vlast trebaju utvrditi stvarno stanje i potrebe žrtava te mogu utvrditi  razinu pružanja usluga i trebaju li pružatelji usluga dodatna sredstva (primjerice skloništa za žene i djecu žrtve nasilja koja moraju provesti mjere osiguranja potrebne udaljenosti  i izolacije zaraženih osoba što može predstavljati izazov za njih jer nemaju potrebne uvjete za to).
  • U skladu s člankom 8. (Financijski resursi) i člankom 9. (Nevladine organizacije i civilno društvo): države članice trebaju utvrditi dostatnost financijskih i ljudskih resursa za pružanje usluga, uključujući usluge koje pružaju organizacije civilnog društva, kako bi adekvatno odgovorile na pojačane potrebe za vrijeme pandemije COVID-19.
  • U skladu s člankom 11. (Prikupljanje podataka i istraživanje): države članice trebaju prikupiti sve podatke na osnovu kojih mogu procijeniti moguć porast zahtjeva za pomoć žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Podatke treba prikupiti od strane stručnih službi za podršku, linija za pomoć te organizacija civilnoga društva. Prikupljeni podaci neizmjerno su bitni za osiguranje mjera za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i u skladu su sa potrebama tijekom pandemije te služe kao izvor informacija i u budućnosti.

PREVENCIJA

  • U skladu s člankom 12. (Opće obveze) i člankom 13. (Podizanje razine svijesti): države članice trebaju provoditi mjere i aktivnosti (poput izjava za medije, medijskih kampanja) s ciljem širenja svijesti o povećanom riziku od nasilja nad ženama i djevojkama za vrijeme pandemije te osigurati dostupnost informacija o mjestima pomoći i podrške za osobe koje su preživjele ili doživljavaju rodno uvjetovano nasilje. To primjerice može uključivati distribuciju različitih materijala primjerice u trgovinama i ljekarnama. Poželjno je da informacije, brošure i letci budu dostupni na različitim jezicima.
  • U skladu s člankom 15. (Usavršavanje stručnih osoba): države članice trebaju razmotriti poduzimanje mjera za podizanja svijesti o rodno uvjetovanom nasilju za državne i javne službenike/ice koji djeluju u ključnim sustavima (npr. zdravstveni sustav, pravosudni sustav, policija), o potencijalnom utjecaju mjera poput socijalnog distanciranja, zatvaranja i uvođenja policijskog sata kao i utjecaj ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije na žene i djecu koje žive u nasilnim odnosima i okruženjima. Vlasti bi trebale poticati stručnjake/inje poput odvjetnika/ca i osoblja zaposlenog u servisima koje pružaju usluge žrtvama da koriste postojeće edukativne resurse (online tutoriale, webinare i sl.) razvijene na nacionalnoj i međunarodnoj razini (primjerice online edukacija o ljudskim pravima za pravne stručnjake/inje na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji  koju je razvilo Vijeće Europe).
  • U skladu s člankom 16. (Preventivna intervencija i terapijski programi): države članice trebaju oglašavati postojeće programe namijenjene počiniteljima nasilja gdje nasilni muškarci mogu potražiti pomoć putem telefonskih linija ili kroz online programe koji su prigodni u trenutcima potrebe održavanja socijalnog distanciranja.
  • U skladu s člankom 17. (Sudjelovanje privatnog sektora i medija): države članice trebaju potaknuti partnerstvo s nacionalnim i lokalnim medijima kako bi se intenziviralo izvještavanje o povećanim rizicima nasilja za žene i djevojke u vrijeme pandemije COVID-19 te mogućnostima pomoći i podrške.

ZAŠTITA

  • U skladu s člankom 19. (Informacije): države članice trebaju razviti ciljane informativne kampanje te načine kako doći do žrtava rodno uvjetovanog nasilja kojima je pristup informacijama o dostupnim uslugama podrške te zakonskim mjerama ograničen ili onemogućen zbog samoizolacije i/ili života s nasilnim partnerom/icom.
  • U skladu s člankom 20. (Opće usluge potpore), člankom 22. (Specijalizirane usluge podrške), člankom 23. (Skloništa) i člankom 24. (telefonske SOS linije): države članice trebaju omogućiti, uz pridržavanje svih sigurnosnih protokola, nesmetan rad savjetovališta, skloništa i SOS linija koje pružaju usluge podrške i pomoći te smještaja žrtava svih oblika nasilja koje pokriva Konvencija, kao i službi zaštite i podrške djeci žrtavama/svjedocima tih djela. Navedeno potencijalno uključuje osiguravanje dodatnih financijskih sredstava, prilagođavanje kapaciteta, razvoj alternativnih načina pružanja usluga (online putem, otvaranje platformi za savjetovanje) te dostupnost informacija posebno ranjivim skupinama poput migrantkinja.

KAZNENI PROGON

  • U skladu s člankom 49. (Opće obveze): države članice trebaju osigurati ženama žrtvama mogućnost prijave nasilja kroz nove online kanale za prijavu zločina te upotrebom kodne riječi u primjerice ljekarnama kada žrtve mogu alarmirati zaposlenike/ce da im se događa nasilje. Države članice pritom trebaju paziti na jezičnu barijeru i specifične potrebe rizičnih skupina žena.
  • U skladu s člankom 50. (Brzi odgovor, sprečavanje i zaštita): u mnogim državama članicama pandemija je uzrokovala usporen rad sudova i odgodu saslušanja a sigurnost žena žrtava nasilja i njihove djece trebaju biti prioritet u situaciji pandemije te države članice i dalje trebaju poštivati preuzete obveze i  osigurati adekvatno i brzo provođenje zakona i pravosudne vlasti.
  • U skladu s člankom 51. (Procjena opasnosti i upravljanje rizikom): države članice trebaju nastaviti vršiti individualnu procjenu ozbiljnosti situacije i rizika od ponovljenog nasilja, pri čemu je pritvor počinitelja za slučajeve visokog rizika preferirana opcija kada god je to moguće. U slučajevima kad je to zbog pandemije otežano, obavezno obavijestiti žrtvu o tome i uzeti u obzir opasnost za žrtvu.
  • U skladu s člankom 52. (Hitni nalozi za udaljavanje) i člankom 53. (Mjere zaštite i zabrane približavanja): države članice trebaju nastaviti izdavati mjere zaštite, zabrane približavanja i pristupa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja čime se osigurava pravilno upravljanje rizikom.

Izvor: https://rm.coe.int/declaration-committee-of-the-parties-to-ic-covid-/16809e33c6n-cases-of-violence-against-women

Poziv na online edukaciju za studentice i studente u okviru projekta “Kutak ravnopravnosti”

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na online edukaciju na temu rodno uvjetovanog nasilja namijenjenu studentima/cama u organizaciji Ženske sobe, a koja će se održati u tri termina putem ZOOM komunikacijske platforme:

  1. termin: 27.05.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h  (predstavljanje projekta, sudionika/ca, uvod u temu)
  2. termin: 03.06.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h  (predavanje i vježba na temu rodne (ne)ravnopravnosti)
  3. termin: 10.06.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h (predavanje i vježba na temu rodno uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje)

Edukaciju će voditi članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

Uz edukaciju, sudionici/e će imati priliku sudjelovati na 2 književne večeri u suradnji s udrugom Skribonauti te novinarskoj večeri u suradnji s Antonelom Marušić (Vox Feminae). Navedene večeri organizirat će se s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju kroz književnost i novinarstvo. Naknadno će biti dogovoren način (online ili u Ženskoj sobi) i termin održavanja večeri, sukladno epidemiološkoj situaciji.

Uvjet prijave jest sudjelovanje na svim predviđenim aktivnostima (edukacija, 2 književne večeri, 1 novinarska večer). Edukacija je namijenjena studentima/cama koji se bave ili se žele baviti pisanjem na temu rodne (ne)ravnopravnosti jer je obveza, nakon sudjelovanja na aktivnostima, osmisliti i napisati tekst na ovu temu, uz mentorstvo Antonele Marušić i članica Ženske sobe.

U okviru projekta će na portalu Studentski.hr biti otvorena rubrika „Kutak ravnopravnosti“ u kojoj će biti objavljeni svi tekstovi.

OBVEZE SUDIONIKA/CA:

  • sudjelovanje na online edukaciji koja će se sastojati od tri dvosatna predavanja
  • sudjelovanje na 2 književne večeri (analiza književnih tekstova kroz prizmu rodne (ne)ravnopravnosti i  rodno uvjetovanog nasilja)
  • sudjelovanje na novinarskoj večeri (upoznavanje s novinarskim stilovima pisanja, analiza članaka kroz prizmu rodne (ne)ravnopravnosti i  rodno uvjetovanog nasilja
  • osmisliti (samostalno ili u paru) jedan tekst na temu rodne ravnopravnosti uz mentorstvo Antonele Marušić i članica Ženske sobe
  • sudjelovanje na javnoj akciji koju će Ženska soba organizirati krajem godine

Krajnji rok za prijavu je 22.05.2020. godine. Molimo Vas da nam na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

  1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
  2. Motivacijsko pismo

Kroz sudjelovanje na edukaciji, sudionici/e će imati priliku steći dodatna znanja o temi rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilje. Nadalje, imat će mogućnost primijeniti naučeno u praksi, aktivno se uključiti u postizanje rodno ravnopravnog društva te se umrežiti sa stručnjakinjama koje rade na ovom području. Svi sudionici/e imat će priliku napisati tekst koji će biti objavljen na portalu Studentski.hr, a moći će se i volonterski uključiti u daljnje kreiranje sadržaja za Žensku sobu i rubriku „Kutak ravnopravnosti“. Po izvršenim obvezama svi sudionici/e će primiti potvrdu o sudjelovanju na edukaciji i projektnim aktivnostima.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Veselimo se Vašem odazivu i druženju s Vama!

Rodno osviještena politika u vrijeme COVID-19 krize

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) istaknuo je nekoliko preporuka državama članicama Europske unije čiji je cilj podizanje razine svijesti o utjecaju koronavirusa COVID-19 na rodnu ravnopravnost u društvu. Preporuke i podaci se temelje na istraživanjima i statističkim izvorima instituta EIGE, a teže istaknuti razlike s kojima se žene i muškarci suočavaju tijekom pandemije.

Preporuke su također i ideje za donositelje rodno osviještenih politika kako bi se ne bi izostavila rodna perspektiva u procesu donošenja važnih odluka u vrijeme trajanja i nakon COVID-19 krize.

1) RODNO UVJETOVANO NASILJE

U doba kriza i prirodnih katastrofa bilježi se i porast nasilja nad ženama. U doba koronavirusa žrtve, koje su u najvećoj mjeri žene, izložene su zlostavljačima kroz duže vremensko razdoblje te su „odsječene“ ili izolirane od socijalne i institucionalne podrške (podrške obitelji, organizacija civilnog društva i slično).  Tako je, primjerice, u Francuskoj zabilježen porast od 32% prijava nasilja u obitelji u roku od samo tjedan dana, dok je u Litvi uočen porast za 20% tijekom prva tri tjedna obavezne izolacije, u odnosu na isti period u 2019. godini.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi uzeti u obzir kreiranje i donošenje rodno osviještenih politika i mjera koje bi adekvatno odgovorile na potrebe osoba koje su preživjele nasilje u obitelji i seksualno nasilje.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno pomogli osobama koje su preživjele nasilja u obitelji i seksualno nasilje?

  • Države članice EU trebaju staviti prioritet na pitanje rodno uvjetovanog nasilja jer mjere izolacije i ograničenog kretanja povećavaju nasilje nad ženama.
  • Države članice EU trebaju razviti i implementirati strategije za smanjenje rizika koje uključuje policiju, pravosuđe i zdravstveni sustav kako bi se osigurao koordinirani odgovor na svaki slučaj nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.
  • Prikupljanje podataka o nasilju nad ženama trebalo bi uskladiti između država članica EU kako bi se problem rodno uvjetovanog nasilja adekvatno mjerio i rješavao. To bi pomoglo u identificiranju promjenjivih obrazaca nasilja u doba krize.

2) RADNICE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU I SUSTAVU SOCIJALNOJ SKRBI

Zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi suočeni su s neviđenim pritiskom posljednjih mjeseci. Iako su žene i muškarci koji rade u ovim sektorima izloženi zarazi koronavirusom, žene su u većem riziku jer čine većinu (76%) zdravstvenih radnica i djelatnica u sustavu socijalne skrbi na razini Europske unije. Nadalje, 93% žena radi u obrazovnom sustavu, 86% žena radi na poslovima osobne njege unutar zdravstvenih ustanova, a 96% žena obavlja poslove čišćenja i pomaganja drugima. U svim ovim sektorima su žene potencijalno više izložene riziku od infekcije jer čine većinu zaposlenica na slabo plaćenim poslovima.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi osigurati odgovarajuće mjere i rješenja za trenutnu COVID-19 krizu uzimajući u obzir različita iskustva s kojima se suočavaju žene i muškarci. 

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na rodne razlike u kriznim situacijama?

  • Rodna segregacija na tržištu rada dovela je do različitih razina izloženosti COVID-19 za žene i muškarce.
  • Države članice EU trebaju prepoznati izazove za zdravlje i dobrobit žena koje čine većinu zaposlenih u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi.
  • Poslovi koji uključuju brigu o drugima, najslabije su plaćeni poslovi u Europskoj uniji.
  • Tijekom kriznih situacija (a i inače), od ključne je važnosti uključiti žene u procese donošenja odluka kako bi se ostvarila rodna ravnoteža.

3) NEPLAĆENI RAD I NEPLAĆENI KUĆANSKI RAD

Čak i u situacijama bez krize, žene značajno više obavljaju poslove koji uključuju brigu o drugima. Prije pojave pandemije Covid-19, žene u Europskoj uniji su u prosjeku 13 sati tjedno više nego muškarci obavljale neplaćene poslove (npr. briga o drugima, kućanski poslovi). Zatvaranjem škola i radnih mjesta te obolijevanjem starijih članova/ica obitelji, neplaćeni rad žena se dodatno povećao. Međutim, muškarci koji sada provode dodatno vrijeme u svojim domovima imaju priliku više se uključiti u brigu o djeci i starijima.

Pozicija samohranih roditelja je još i teža s obzirom na to da mnoge osobe balansiraju između rada od kuće i brige o djeci. Žene čine skoro 85% samohranih obitelji na razini Europske unije, a skoro polovica (48%) njih se nalazi u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti. Za razliku od njih, svega trećina (32%) samohranih očeva se nalazi u ovom riziku. Covid-19 vrlo lako može povećati ove rizike za žene, ali i muškarce.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na probleme neplaćenog rada i neplaćenog kućanskog rada?

  • Kako bi se roditeljima koji rade unutar ključnih zanimanja omogućio nesmetan rad, važno je osigurati pristupačnu i dostupnu skrb za djecu.
  • Razbijanje rodnih stereotipa i ideja o tradicionalnim rodnim ulogama nužno je kako bi se muškarci više uključili u obavljanje neplaćenog kućanskog rada.
  • Financijska potpora samohranim obiteljima za brigu o djeci, plaćanje stanarine te drugih kućanskih troškova pomogla bi im u ublažavanju određenih financijski teškoća, posebice u vrijeme povećanog rizika od gubitka posla zbog pandemije Covid-19.

4) UTJECAJ RODA NA ZDRAVLJE

Građani i građanke Europske unije nalazi se u riziku od zaraze virusom Covid-19. Iako muškarci i starije osobe u većem broju slučajeva umiru od virusa, Covid-19 nas podsjeća kako njegov utjecaj nije samo biološki determiniran. Društvene norme također različito utječu na zdravstveno ponašanje žena i muškaraca pa tako podaci Indeksa rodne ravnopravnosti instituta EIGE pokazuju kako su muškarci u prosjeku češće pušači, dok žene, koje imaju duži životni vijek, trebaju dugotrajniju brigu i njegu u starosti. S obzirom na trenutne poteškoće uzrokovane virusom, starije žene koje su ovisile o članovima/icama obitelji, prijateljima/icama ili susjedima/ama na iste se više ne mogu osloniti te se suočavaju sa socijalnom isključenosti.

Dok su znanstvenici i znanstvenice u potrazi za cjepivom za COVID-19 neizostavno je istaknuti kako medicinska istraživanja ne smiju biti rodno neosjetljiva. Klinička ispitivanja moraju uključiti uravnoteženu rodnu zastupljenost kako bi se testirale razlike utjecaja cjepiva na žene i muškarce.

Rodna neosjetljivost u medicinskim ispitivanjima i u zdravstvenoj skrbi nije iznenađujuća s obzirom na nedovoljnu zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi prihvatili različit utjecaj roda na zdravlje?

  • Prepoznavanje različitog učinka koje izbijanje bolesti ima za žene i muškarce, temeljni je korak za razumijevanje utjecaja izvanrednih zdravstvenih situacija na pojedine individue i zajednice što omogućuje kreiranje učinkovitih, pravednih politika i intervencija.
  • Iskustvo izbijanja pandemija u prošlosti pokazuje važnost uključivanja rodne analize u institucionalne odgovore te korake pripravnosti. Rodna analiza dovodi do poboljšanja učinkovitosti zdravstvene zaštite, promocije rodnih i zdravstveno ravnopravnih ciljeva.
  • Medicinska istraživanja i zdravstveni sustav koji adresiraju utjecaj spola i roda na zdravstvene razlike žena i muškaraca trebaju pomoći u boljem razumijevanju njihovih individualni zdravstvenih potreba.
  • Povećanje zastupljenosti žena na vodećim pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava nužno je za donošenje važnih i rodno ravnopravnih odluka u zdravstvenom sustavu.

5) EKONOMSKE POTEŠKOĆE I ROD

Utjecaj pandemije COVID-19 na ekonomiju će zasigurno rezultirati pojavom recesije u Europskoj uniji. Nakon što je COVID-19 stigao u Uniju, došlo je do otpuštanja osoba koje su zaposlene na prekarnim zanimanjima (poslovi na određeno, pola radnog vremena, neprijavljen rad) koja će najviše i osjetiti ekonomske posljedice pandemije. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da bi gotovo 25 milijuna radnih mjesta u svijetu moglo biti izgubljeno zbog pojave virusa COVID-19, dok bi se dodatnih 35 milijuna ljudi moglo suočiti sa siromaštvom.

U odnosu na muškarce, žene su češće zaposlene temeljem ugovora o radu na određeno i na pola radnog vremena te se zbog toga nalaze u nesigurnom položaju na tržištu rada. Poslovi koje obavljaju žene često su lošije plaćeni i pružaju lošiju pravnu i socijalnu zaštitu. Upravo na ovim nesigurnim radni mjestima postoji velika zastupljenost žena mlađe životne dobi i niže razine obrazovanja te migrantkinja.

Podaci instituta EIGE pokazuju da je oko četvrtina (26,5%) žena zaposlenih u prekarnim zanimanjima, u odnosu na 15,1% muškaraca.

Druga skupina vrlo ranjivih osoba su radnice i radnici u kućanstvima, od kojih veliku većinu čine migrantkinje. Radnice u kućanstvu su u mnogim zemljama Europske unije neprijavljene te čine dio sive ekonomije. One su vrlo često ovisne o svojim poslodavcima, imaju malo do nimalo znanja o svojim pravima te o tome kako potražiti podršku.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe radnica i radnika?

  • Fiskalne mjere usvojene nakon financijske krize 2008. g. nerazmjerno su negativno utjecale na žene te bi ih trebalo izbjeći prilikom kreiranja mjera oporavka od pandemije COVID-19.
  • Pandemija će imati različit utjecaj na žene i muškarce te stoga treba kreirati rodno-osviještene subvencije i mjere za spašavanje ekonomije te druge gospodarske mjere oporavka.
  • Zapošljavanje na pola radnog vremena, fleksibilna zaposlenja te drugi oblici ne-standardnog zapošljavanja trebaju imati odgovarajuću minimalnu plaću i socijalno osiguranje.

6) POSEBNO RANJIVE SKUPINE

Sagledavajući utjecaj pandemije COVID-19, nužno je obratiti pozornost i na ranjive skupine društva. Skupinu posebno ranjivih osoba čine izbjeglice i migranti/kinje, osobe s invaliditetom te Romske nacionalne manjine.

Žene i muškarci u izbjegličkim kampovima posebno su ranjivi na COVID-19 te druge bolesti zbog neadekvatnih uvjeta života (velika napučenost, manjak sanitetskih čvorova, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti i cijepljenju). U kampovima je nemoguće održavati fizičku distancu i obavljati osnovne higijenske radnje, poput čestog pranja ruku.

Žene i muškarci migranti/kinje, koji ne žive u kampovima, također predstavljaju ranjivu skupina koja je suočena s preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti zbog jezika, manjka financija, zakonskih ograničenja ili neznanja o dostupnim uslugama. Trudne migrantkinje, koje se nalaze u Europi, suočene su s visokom stopom smrtnosti koja se može i dodatno pogoršati zbog ograničene zdravstvene zaštite nastale uslijed pojave pandemije COVID-19.

Na području Europske unije trenutno živi 61 milijun žena i 47 milijuna muškaraca s invaliditetom kojima preporučene mjere fizičke distance nisu opcija jer ovise o brizi drugih. Posebno ranjiva skupina su žene s invaliditetom koje su u 34% slučajeva preživjele nasilje od strane partnera, za razliku od 19% žena bez invaliditeta. Kako iste nisu u mogućnosti fizički pristupiti skloništima za žrtve nasilja, često ostaju u nasilnom okruženju.

Nadalje, širom Europske unije 30% romskih domaćinstava živi bez pristupa pitkoj vodi. Bez tekuće vode u vlastitom domu je nemoguće često i redovito pranje ruku što je jedan od ključnih načina zaštite od virusa COVID-19.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe posebno ranjivih skupina?

  • Žene i muškarci pojedinih ranjivih skupina se suočavaju s dodatnim izazovima koji proizlaze iz predrasuda i stereotipa. Donositelji politika moraju utvrditi manjinske skupine koje su izložene većem riziku od diskriminacije i socijalne isključenosti te predložiti mjere za ublažavanje tih rizika.
  • Podaci i istraživanja koja uključuju višedimenzionalnu perspektivu trebaju služiti za identifikaciju i razumijevanje višedimenzionalne diskriminacije. Razumijevanje ovog tipa diskriminacije nužno je uključiti u razvoj politika i zakonodavstva koje će na odgovarajući način riješiti nastale nejednakosti.

Izvor: www.eige.europa.eu

Predstavnici Vlade primili predstavnike Koordinacije za očuvanje digniteta udruga u Republici Hrvatskoj

Koordinacija za očuvanje digniteta udruga u Republici Hrvatskoj sazvala je te sudjelovala na sastanku predstavnika i predstavnica Vlade Republike Hrvatske 30. travnja 2020. godine. Priopćenje za medije nakon održanog sastanka prenosimo u cijelosti.

*******************************

Do kraja ovoga tjedna Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva moraju uskladiti tekst poziva za prijavu projekata na posebni COVID-19 natječaj koji će biti raspisan kao odgovor Vlade na korona krizu koja je pogodila udruge.

Objavljivanje posebnog COVID-19 natječaja predstavnicima Koalicije za očuvanje digniteta udruga u RH na sastanku održanom u četvrtak 30. travnja 2020. najavili su predstavnici Vlade.

Prema riječima ministara Marka Pavića i Josipa Aladrovića natječaj bi trebao obuhvatiti teme kao što su rastuće obiteljsko nasilje tijekom krize, osobe s invaliditetom, starije osobe, bolesnici i ostale skupine koje su u riziku od socijalne isključenosti uzrokovane pandemijom koronavirusa. Vrijednost natječaja trebala bi iznositi 80 milijuna kuna.

Dodatnih 25 milijuna kuna Vlada će izdvojiti za natječaj „Kultura on-line“ koji je u finalnoj fazi dogovaranja i uskoro će biti objavljen. Cilj ovog natječaja je pomoći organizacijama u kulturi, a s obzirom na to da su zabranjena okupljanja.

Sastanak predstavnika Koordinacije, koja okuplja 205 udruga civilnog društva, održan je nakon što je Vlada primila pismo Koordinacije u kojem se izražava zabrinutost zbog utjecaja koronavirusa na rad udruga. Inicijator sastanka bio je premijer Andrej Plenković, a sastanku su osim ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića i ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića nazočili ravnateljica Ureda za udruge Helena Beus, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan, državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić i savjetnik Premijera Tomislav Leko.

Koordinaciju udruga predstavljali su inicijatorica i voditeljica Koordinacije Svjetlana Marijon (Udruga Zamisli), Bojan Marjanović (Hrvatsko debatno društvo), Ivana Kalogjera (Nismo same), Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice) i Mirela Despotović (Centar za civilne inicijative).

Ministar Pavić kazao je kako Vlada civilno društvo vidi kao partnera u rješavanju krize zbog čega su u pripremi i novi natječaji.

Predstavnici Koordinacije pozdravili su raspisivanje natječaja COVID-19 no izrekli su svoju zabrinutost zbog najave da će i taj natječaj biti raspisan po principu „najbržeg prsta“ što smatraju da nikako ne pridonosi transparentnosti i kvaliteti projektnih prijedloga. Ako se inzistira na najbržem prstu, cjelokupnu dokumentaciju i sva pravila treba objaviti najmanje dva tjedna prije otvaranja natječaja, upozorili su.

Na sastanku se najviše razgovaralo o EU projektima i njihovoj sudbini. Predstavnike Koordinacije zanimalo je što s iznosom od 100 milijuna eura koji je, kako se moglo čitati u medijima, preraspodijeljen iz Europskog socijalnog fonda (ESF) za ublažavanje posljedica virusa COVID-19. Predstavnici Vlade su rekli da je iznos od 100 milijuna eura skinut s osi 3. i 4. te kako to ne bi trebalo značajno utjecati na natječaje za udruge.

Na pitanje što je s natječajima iz Fondova EU koji su odavno zatvoreni (neki su još iz 2018.), a za koje još nisu objavljeni rezultati, odgovoreno je kako je svih devet provedenih natječaja u završnoj fazi, a rezultati se očekuju u sljedeća dva tjedna. Neke natječaje još očekuje treći krug evaluacije, a neki su već u fazi čišćenja proračuna.

Što se tiče novih natječaja najavljeno je da će se Indikativni kalendar natječaja malo promijeniti, a novi kalendar bit će objavljen do 15. svibnja ove godine.

Vlada je odbila zahtjev Koordinacije za izjednačavanjem udruga s drugim poslodavcima u Rrepublici Hrvatskoj i omogućavanje podrške za isplatu plaće radnicima u udrugama koje dokažu da je rad ugrožen zbog utjecaja krize COVID-19.

Kako je objasnio ministar Aladrović potpore za očuvanje radnih mjesta za proračunske korisnike za Vladu nisu prihvatljiva opcija. Vlada smatra da udruge spadaju u kategoriju proračunskih korisnika budući da primaju potpore iz javnih izvora.

Na pitanje predstavnika Koordinacije je li moguće da se potpore potencijalno odobre udrugama koje ne primaju takve potpore, ministar je odgovorio da su potpore usmjerene isključivo na subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima.

Prijedlog Koordinacije za podizanje limita na donacije kao porezno priznatog troška (s 2% na minimalno 10%), ili uvođenje sličnih modela kojima privatne i pravne osobe mogu ostvariti porezne olakšice donacijama u puno većoj mjeri nego što je to trenutačno dozvoljeno uz olakšavanje uvjeta i procedure doniranja, predstavnici Vlade ocijenili su kao zanimljivo rješenje koje je prihvatljivo za razmišljanje, no u ovom trenutku to nije izvedivo.

Na upit o stanju nacionalnih natječaja i raspoloživih sredstava Luka Bogdan najavio je da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva informacije o tome imati nakon što dobiju informacije o uplatama u Lutriju, no već sada se može reći da zbog otkazivanja većine sportskih natjecanja one neće biti jednake prethodnim godinama.

Na sastanku je najavljen nastavak suradnje te novi sastanci s ostalim nacionalnim tijelima, ministarstvima financija, kulture, demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, znanosti i obrazovanja te zdravstva.

Održan partnerski sastanak programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održan je partnerski sastanak na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ 29. travnja 2020. godine. Sastanak je održan online putem te su na istom sudjelovale predstavnice i predstavnici 10 partnerskih organizacija. Na sastanku su evaluirane dosadašnje aktivnosti te su dogovoreni daljnji koraci u provedbi programa.

Partnerski sastanak je sastavni dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Pobačaj u Hrvatskoj nedostupan i skup, a do informacija se teško dolazi

Platforma za reproduktivnu pravdu provela je istraživanje o dostupnosti legalno induciranog pobačaja u Republici Hrvatskoj te rezultate istraživanja objavila svim zainteresiranim osobama. Kao članice Platforme, priopćenje prenosimo u cijelosti.


***********************

“Ako to napravite, nećete moći noćima spavati”, moglo bi vas dočekati ako nazovete neku od bolnica u Hrvatskoj i kažete da želite pobaciti. Ovaj je odgovor aktivistkinja dobila konkretno u bolnici u Vinkovcima tijekom istraživanja koje je Platforma za reproduktivnu pravdu provela od 14. do 23. travnja 2020. godine. Istraživanjem je ispitana stvarna dostupnost legalno induciranog pobačaja u Hrvatskoj – aktivistkinje su zvale bolnice i provjeravale obavljaju li pobačaj, koja je cijena i postoji li mogućnost medikamentoznog pobačaja. 

Istraživanje je pokazalo da se u čak 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova ne može obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti informacija o tome obavljaju li pobačaj na zahtjev. Od toga je 6 javnih ustanova – opće bolnice u Našicama, Požegi, Vinkovcima i Kninu, KBC Sveti Duh, KBC Sestre milosrdnice i, uz njih, privatna Specijalna bolnica Medico u Rijeci i Specijalna bolnica i poliklinika Podobnik. U Podobniku su nam rekli da inače obavljaju pobačaj na zahtjev, ali da trenutno zbog pandemije ne. U Kninu se također pobačaji ne obavljaju zbog pandemije. KBC Sveti Duh, za koji je istraživanje iz 2019. godine pokazalo kako su svi liječnici_e u prizivu savjesti, nismo uspjele dobiti telefonski ni e-mailom iz nekoliko pokušaja. Isto je bilo i s KBC Sestre milosrdnice, ustanovom za koju se u prethodnim istraživanjima utvrdilo da obavlja pobačaj na zahtjev. 

Također, bolnice u Slavoniji koje ne obavljaju pobačaj, upućuju na OB Pakrac koji nam je potvrdio da ga obavlja na zahtjev iako nije službeno ovlaštena ustanova prema popisu Ministarstva zdravstva. Istraživanje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2018. pokazalo je da su bolnice u Požegi i Vinkovcima kolektivno u tzv. prizivu savjesti, ali su iz bolnica Pravobraniteljici tada naveli kako osiguravaju vanjskog suradnika koji obavlja pobačaj. Naše je istraživanje pokazalo da kad nazove žena koja želi pobaciti – odgovor u tim bolnicama je: “Mi to ne radimo”.

Umjesto pružanja informacija o legalnom medicinskom zahvatu, čak i u bolnicama u kojima se obavlja pobačaj, preusmjeravat će vas s broja na broj, primit ćete različite odgovore iste bolnice i proći ćete izrazito dugotrajan proces da bi došli do odgovora na osnovna pitanja. Nakon višestrukih i višednevnih pokušaja kontaktiranja KBC Split jedva dobijete informaciju da uopće obavljaju pobačaj, a dalje se sve dogovara “osobno” s liječnikom, dok u KBC Zagreb djelatnica navodi: “Kod nas toga nema… Sve to će ti kasnije doći na naplatu…”, a druga djelatnica četiri dana nakon kaže da obavljaju pobačaj, ali mora se “svakako doći osobno”. 

Uzrok ovakvih odgovora i odbijanja u većini slučajeva je tzv. priziv savjesti. Interaktivna karta dostupnosti pobačaja nastala prethodne godine prema istraživanjima novinarki Mašenjke Bačić i Danke Derifaj, pokazuje da u javnim bolnicama dva najveća grada ukupno 80% djelatnika_ca ulaže tzv. priziv savjesti. U KBC Split samo jedna osoba ne ulaže priziv savjesti dok je još najgore stanje u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. Cjelokupna slika dovodi do alarmantne situacije u kojoj oko 60% svih specijaliziranih zdravstvenih djelatnika_ca odbija pružiti medicinsku skrb, a ta brojka se iz godine u godinu povećava. 

Dok se broj zdravstvenih djelatnika_ca koje_i pružaju zdravstvenu uslugu prekida trudnoće smanjuje, povećava se ionako visoka cijena, što predstavlja još jednu veliku prepreku ostvarenju prava na pobačaj. Najnižu prosječnu cijenu od 1870 kn imaju KBC Osijek, OB Bjelovar i OB Gospić, dok najvišu cijenu imaju OB Dubrovnik i KBC Rijeka s iznosom od 3000 kn te privatna specijalna bolnica Podobnik u kojoj je cijena inače čak 4000 kn. Kad usporedimo podatke iz perioda 2014./2015. godine, razlike u cijeni pojedinih bolnica se u ovom relativno kratkom razdoblju kreću od 500 (npr. Varaždin u kojem je s 1500 poskupjelo na 2000 kn) pa čak do 1300 kn (Slavonski Brod u kojem je s oko 1000 poskupjelo na oko 2300 kn). Pravobraniteljica u izvještaju iz 2018. godine također upozorava na povećanje i neujednačenost cijena. Navodi da je prosječna cijena 2018. godine na nacionalnoj razini iznosila 2240 kn, što predstavlja rast od 400 kn u odnosu na prosječnu cijenu iz 2014. godine. 

Medikamentozni prekid trudnoće (pobačaj uz pomoć tableta), koji bi u pravilu trebao biti znatno jeftiniji, a za čije uvođenje kod nas postoje zakonski i drugi uvjeti, i dalje je iznimno nedostupan iako se vidi napredak. Prema izvještaju PRS 2018., opciju medikamentoznog prekida trudnoće u Hrvatskoj je pružalo šest zdravstvenih ustanova: KBC Rijeka, OB Pula, OB Gospić, OB Sisak, OB Nova Gradiška i SB Podobnik, a 11 ustanovaje navelo da ga namjerava uvesti u roku dvije godine. Prema našem istraživanju medikamentozni prekid trudnoće u 2020. godini trebalo bi biti moguće obaviti u devet zdravstvenih ustanova: KBC Zagreb, KBC Rijeka, OB Sisak, OB Pula, OB Dubrovnik, OB Karlovac, OB Zabok i OB Varaždin (trenutno ne zbog pandemije, kažu). I u SB Podobnik dobile smo informaciju da “inače imaju tu opciju, ali ne sada zbog pandemije”. Cijene medikamentoznog pobačaja variraju, a kreću se (prema dostupnim informacijama) od 950 kn (OB Pula) do 2000 kn ili više, ukoliko se radi o Rh negativnom faktoru (OB Karlovac). Najčešća cijena je 1500 kn. 

Ovakvi porazni rezultati ukazuju na dugogodišnji nemar države i javnozdravstvenih politika koje su rezultirale zabrinjavajućom i sve većom ograničenošću prava na zaštitu zdravlja i reproduktivne autonomije žena. Kako će jedna žena tokom pandemije i nadolazeće ekonomske krize u kojoj je mnogima ugrožena egzistencija moći prekinuti neželjenu trudnoću? Što ona može napraviti ako joj je to pravo uskraćeno u njenom mjestu ili županiji? Stoga zahtijevamo besplatan pobačaj pokriven sredstvima HZZO-a koji će biti dostupan svima, hitno ukidanje prava na uskraćivanje skrbi ili tzv. priziv savjesti te dostupnost medikamentoznog pobačaja u svim ovlaštenim bolnicama. Cijeli popis zahtjeva Platforme možete pronaći OVDJE

Održan partnerski sastanak na projektu „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Dana 24. travnja 2020. godine održan je online partnerski sastanak pomoću aplikacije ZOOM. Na partnerskom sastanku su sudjelovale članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava, Plavog telefona te partnerskih srednjih škola na projektu „SNEP – Seksualno nasilje – edukacija i prevencija“ (Srednja škola „Ivan Švear“ Ivanić Grad, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, ekonomska i turistička škola Daruvar, Obrtnička škola Osijek, Medicinska škola Osijek, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin). Sastanak je vodila Antonija Hojt Ilić ispred Ženske sobe.

Na partnerskom sastanku su evaluirane do sada provedene aktivnosti te je dogovoren plan provedbe predstojećih aktivnosti. Partnerske organizacije su se dogovorile oko prilagodbe provedbe pojedinih aktivnosti s obzirom na izbijanje pandemije COVID-19.

Održan follow-up sastanak na projektu „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Planirani follow-up sastanak održan je 24. travnja 2020. godine online putem. Na follow-up sastanku su sudjelovale sve osobe koje su implementirale SNEP programa, provedenog u 31. srednjoj školi diljem Republike Hrvatske.

Follow-up sastanak su vodile članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić te Maja Mamula. Sve sudionice i sudionici su se tijekom sastanka osvrnuli na proces implementacije SNEP programa prvenstveno navodeći kako su izrazito zadovoljni radionicama, njihovim sadržajem te video materijalima koji su također kvalitetno ocijenjeni od strane učenika/ca. Pohvalili su i priručnik „Seksualno nasilje nad i među djecom i mladima“ kao kvalitetnim, sveobuhvatnim te korisnim u pripremi za provedbu radionica. Sve sudionice i sudionici follow-up sastanka su istaknuli kako planiraju provoditi SNEP program i sljedećih školskih godina te tako educirati buduće generacije učenika/ca o prevenciji seksualnog nasilja. Zaključno su pohvalili suradnju sa Ženske sobe te pruženu podršku od strane članica organizacije.

Održano predavanje „Seksualno nasilje u ratu“

U sklopu obrazovnog programa Centra za ženske studije, psihologinja i psihoterapeutkinja Marijana Senjak održala je online predavanje studenticama i studentima na temu „Seksualno nasilje u ratu“ 20. travnja 2020. Obradi teme pristupilo se na interaktivan način kroz razgovor sa studenticama i studentima o mitovima i činjenicama o seksualnom nasilju u ratu.

Predavanje se sastojalo iz dva dijela: Feministički psihoterapijski pristup u radu s preživjelima ratnog silovanja; Priznanje patnje, kraj nekažnjivosti i Ženski sud kao obnavljajući pristup pravdi.

Studentice i studenti upoznati su s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama koje trauma seksualnog nasilja u ratu ostavlja na fizički, seksualni, psihološki, socijalni i radni integritet i autonomiju preživjele. Naglasak je na oporavku koji je moguć i ima svoje predvidljive faze kroz koje prolazi većina preživjelih: „prekinuti šutnju“, „vjerovati da se to dogodilo“, „suočiti se sa sjećanjima i ranjivošću“, „suočiti se s ljutnjom i usmjeriti je na počinitelja“, „povezati se sa svojom duhovnošću“, „završiti posao i krenuti dalje“.

Predstavljen je doprinos i suradnja ženskih organizacija u sudskim procesuiranjima ratnog silovanja kao ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, te u izradi zakonskih rješenja za prepoznavanju statusa i prava  preživjelih ratna silovanja.

Prikazan je proces pripreme svjedokinja za svjedočenje na „Ženskom sudu – Feministički pristup pravdi“. Feministički pristup pravdi, primijenjen u procesu Ženskog suda, znači i priznanje patnje i pretrpljene štete, obeštećenje i oporavak preživjelih i cijelog društva kojim se nastoji povratiti povjerenje i uspostaviti nada za pravedni mir.

Okrugli stol „Pandemija nasilja“

Virtualni okrugli stol u organizaciji Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Hrvatska pod nazivom „Pandemija nasilja“ održan je u utorak, 14. travnja 2020. godine. Prijenos okruglog stola bio je omogućen putem Facebook stranice Foruma žena i službenog Youtube kanala SDP-a.

Sudionice i sudionik okruglog stola bile/i su:  Maja Sporiš, predsjednica Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Hrvatske, moderatorica; dr. sc. Maja Mamula, psihologija, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava iz Zagreba; Anamarija Matanović, koordinatorica projekata Udruge Brod – grupe za ženska ljudska prava koja vodi savjetovalište i sklonište za žene žrtve nasilja iz Slavonskog Broda; prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med. spec. epidemiolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Maja Sporiš je navela kako je Forum žena organizirao okrugli stol uslijed svjesnosti porasta nasilja u obitelji zbog svih kriznih situacija, pa tako i ove vezane uz pandemiju koronavirusa. Istaknula je kako kućna izolacija nije jedini razlog zbog kojeg raste nasilje. Stres je u društvu podignut na izrazito visoku razinu jer su brojne osobe dobile ili očekuju otkaze, ili rade od kuće, a za to nemaju uvjete ili je kućni budžet splasnuo. Pristup skrbi za žrtve nasilja u ovim okolnostima traži pojačanu skrb i širenje kapaciteta što je između ostalog zatražio i Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog Parlamenta od država članica. Neke zemlje su se odlučile na veća i dodatna izdvajanja financijskih sredstava, no Hrvatska nije među tim zemljama.

Maja Mamula se osvrnula na modele u Francuskoj i Španjolskoj, odnosno model smještaja žrtava nasilja u obitelji u hotele. Istaknula je kako skloništa nisu samo krov nad glavom, nego puno više od toga – potrebno je osigurati psihološku pomoć i podršku, psihosocijalni rad i pravne savjete. Što se tiče prijave nasilja u ljekarnama, većina slučajeva nasilja u obitelji nije klasična talačka situacija, većina žena ima mogućnost nazvati ili njihova bliska rodbina i susjedi znaju za nasilje te postoji mogućnost da se nazovu nadležne institucije ili organizacije civilnog društva. Navela je kako osobno smatram da je to scenarij koji ne bi funkcionirao u Republici Hrvatskoj.

Branko Kolarić kao epidemiolog sada poprilično pojačano radi sa ustanovama iz nadležnosti socijalne skrbi i ističe da trenutno situacija prilikom izmještanja žrtve iz kućanstva funkcionira tako da se žrtve, majku zajedno s djecom, smješta u poseban odvojeni prostor na 14 dana te ukoliko se razviju simptomi bolesti se radi testiranje. Ako se simptomi ne pojave nakon 14 dana izolacije, žrtva se smješta u sklonište.

Anamarija Matanović je opisala rad skloništa Udruge Brod – grupe za ženska ljudska prava. Istaknula je kako se broj poziva u pravnom savjetovalištu smanjio od početka pandemije no pretpostavlja kako se žene ne odlučuju tražiti pomoć i podršku jer i sudovi rade usporenijim procesom. Navela je kako u njihovom skloništu još uvijek ima slobodnih kapaciteta te kako pretpostavljaju da će prijave nasilja u obitelji eskalirati kada se mjere ublaže ili ukinu.   

Maja Mamula je istaknula i da svi koji su u lancu zaštite žrtava nasilja moraju djelovati koordinirano te da Žensku sobu – Centar za seksualna prava državna tijela nisu kontaktirala na temu zbrinjavanja žena žrtava nasilja u obitelji. Napomenula je da u Hrvatskoj postoji Nacionalni tim za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u skladu s Istanbulskom konvencijom kao najviše tijelo koje može izdavati preporuke, reakcije i protokole te je prije nekoliko dana upućen dopis nadležnom Ministarstvu da se sazove hitna sjednica Tima kako bi se uputile preporuke prema županijskim timovima i javnosti.

Maja Sporiš je zaključila održavanje virtualnog okruglog stola napomenom kako je neizmjerno važno uvrstiti rodnu dimenziju u sve analize i rješavanje sadašnje krize. Potrebna je analiza kako je trenutna kriza utjecala na živote žena, a kako na živote muškaraca. Bez takvih analiza dugoročno nećemo moći kreirati politike kojima bi se saniralo trenutno stanje, a da se pritom dodatno ne naruši rodna ravnopravnost u društvu.

Izjava za medije o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za vrijeme redukcije socijalnih kontakata zbog COVID-19

Iz pozicije osobe koja nije doživjela nasije u obitelji, koja ima samopouzdanja i vjeru u sebe, uvijek se rješenje čini vrlo jednostavno: okrenuti se i zauvijek otići od nasilnika. Međutim, u praksi smo svjesni da je život puno kompleksniji. Ne postoji jednostavan recept koji će potaknuti žrtvu da potraži pomoć, jer su i razlozi zbog kojih ostaje u nasilnom odnosu brojni i kompleksni. Važno je shvatiti da se kod žrtve ne radi o nikakvim izgovorima, već o realnim teškim odlukama, koje postaju gotovo nemoguće bez odgovarajuće socijalne podrške.

U zadnjih mjesec dana, od kada su se počele zaoštravati mjere zaštite zbog mogućnosti zaraze korona virusom, svaka odluka o prijavi nasilja i izlasku iz situacije nasilja postaje još teža i kompliciranija. Istovremeno, iz dugogodišnje prakse znamo da su za nasilje u obitelji uvijek najkritičniji periodi vikendi i praznici, pa tako i ovaj period prinudne socijalne izolacije.

Dok je za sve građanke i građane pridržavanje mjera socijalne izolacije preporuka i obaveza, za žrtve nasilja u obitelji to je ostanak u socijalnoj zamci!

S obzirom da je većina građanki i građana naše zemlje u svojim domovima, veća je vjerojatnost da ćemo čuti nasilje koje se događa u našem susjedstvu. U dobroj namjeri i želji da zaštitimo sve žrtve, poručujemo preko medija „prijavite nasilje“. Poruku šaljemo i žrtvama i njihovim susjedima, prijateljima, rodbini…  No, javnozdravstvena situacija dovela nas je u do sada neviđene i zbog toga nepredviđene situacije, koje skloništa za žrtve nasilja u obitelji dovode u nezavidnu situaciju. S jedne strane skloništa primarno postoje da bi omogućila žrtvi sigurno mjesto od nasilja, a s druge strane, u vrijeme korona virusa, svaki ulazak novih osoba u sklonište, bez prethodnog testiranja, predstavlja izniman rizik od zaraze za sve druge žrtve koje su već u skloništima.

Nadležno Ministarstvo za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade nije pokrenulo koordinaciju postupanja zdravstvenih organizacija sa resorom socijalne skrbi i policijom,  kako bi se prije dovođenja žrtve na smještaj, automatski pokrenulo njihovo testiranje. Upiti i molbe na tu temu upućeni su nadležnom ministarstvu, reakcija se još uvijek čeka.

Dok se reakcija čeka, ponavljamo da su žrtve i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj u šah-mat poziciji: neodgovorno je ne primiti žrtvu na smještaj u slučaju potrebe, ali je isto tako neodgovorno primiti žrtvu na smještaj bez prethodnog testiranja na COVID-19, i riskirati sa zarazom većeg broja od ranije smještenih žrtava u skloništima!

Smatramo kako je više nego ikad nužno pomaknuti fokus i apostrofirati drugu stranu ovog problema: umjesto da razmišljamo samo o opciji da izmjestimo žrtve nasilja u obitelji (najčešće žene i djecu) iz njihovog vlastitog doma i pokušamo im osigurati smještaj u skloništima, vrijeme je da izmjestimo počinitelje nasilja u obitelji.

Naš stav je da je sada više nego ikada prije neophodno izricati mjere zabrane pristupa žrtvi i djeci na minimalno 2 mjeseca i dulje, ovisno o težini nasilja kao i povijesti nasilnog ponašanja, kao i zadržavati počinitelje u istražnom pritvoru u maksimalno dozvoljenom razdoblju. Svjesne smo da će kao protureakcija odmah bit pitanje gdje će počinitelji biti smješteni za to vrijeme? Stoga postavljamo protupitanje – zašto počinitelji nasilja u obitelji biraju nasilje i dovode se u takvu situaciju?

Stoga pozivamo Ministarstvo za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade da pokrene inicijativu i koordinaciju procesa automatskog testiranja žrtava nasilja u obitelji prije ulaska u sklonište, jer je opcija smještaja u sklonište uvijek jedno od mogućih rješenja, ali ne i jedino!

Pozivamo Ministarstvo unutarnjih poslova da pristupe svakom pozivu u pomoć zbog nasilja u obitelji tako da poduzmu radnje u svojoj nadležnosti za izricanje zabrane pristupa počinitelju nasilja. Pozivamo Ministarstvo pravosuđa da se koordinirano uključe te da suci i sutkinje žurno rade na predmetima nasilja u obitelji i da izriču mjere zabrane pristupa.

Ispred Ženske sobe: dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica

Ispred Doma “DUGA”: mr. sc. Željka Barić, ravnateljica doma

Obavijest o pružanju usluga u okviru rada Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja

Slijedeći upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i prateći razvoj događanja oko epidemiološke situacije u zemlji, od danas ne pružamo usluge osobnog savjetovanja u okviru rada Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja. I dalje smo dostupne za sve putem telefona (01/6119-174 i 01/6119-444) i email-a (zenska.soba@zenskasoba.hr i savjetovaliste@zenskasoba.hr).

Hvala Vam na razumijevanju, pravovremeno ćemo Vas obavijestiti o svim promjenama.

Održavanje edukacije o seksualnom nasilju

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je dvodnevna „Edukacija o seksualnom nasilju“ 11. i 12. ožujka 2020. godine u prostoru Ženske sobe.

Na edukaciji je sudjelovao cijeli radni tim Ženske sobe (9 osoba) te po dvije predstavnice iz organizacije koje pružaju pomoć i podršku ženama žrtvama nasilja, SOS Rijeke – centra za nenasilje i ljudska prava i Centra za građanske inicijative Poreč.

Predavačice su bile Dušica Popadić, osnivačica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja i članica Incest Trauma Centra – Beograd te članice Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula, Anamaria Drožđan-Kranjčec i Antonija Hojt Ilić.
Teme edukacije su bile: Seksualno nasilje; Zakonska perspektiva seksualnog nasilja; Unaprjeđenje razumijevanja seksualne traume; Unaprjeđenje tehnika intervjuiranja žena koje su preživjele silovanje; Diskusija pojedinih terapijskih pitanja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica projekta “Centar za žrtve seksualnog nasilja” koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Partnerske organizacije su Centar za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Maksimir i Centar za socijalnu skrb Požega. Projekt se provodi u suradnji sa Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko – goranske županije i Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko – podravske županije.

Partnerski sastanak u okviru projekta „Kutak ravnopravnosti”

Članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava i partneri iz Centra za razvoj mladih su održali prvi partnerski sastanak na projektu „Kutak ravnopravnosti“.

Na partnerskom sastanku su dogovorene obaveze i uloge svih uključenih u provedbu projekt, kao i tijek provedbe projektnih aktivnosti.
Sastanak je održan 6. ožujka 2020. godine u prostoru Ženske sobe.

Partnerski sastanak je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centar za razvoj mladih uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Poziv na jednodnevnu edukaciju za studente i studentice u okviru projekta “Kutak ravnopravnosti”

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na jednodnevnu edukaciju na temu rodno uvjetovanog nasilja namijenjenu studentima/cama u organizaciji Ženske sobe, a koji će se održati:

24.03.2020. godine u trajanju od 10:00h do 16:00h u prostoru Ženske sobe, Maksimirska 51a (2.kat), Zagreb

Edukacija će se sastojati od kombinacije predavanja i vježbi, a obrađivat će se tema rodno uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje i rodne (ne)ravnopravnosti. Trening će voditi članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed.soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti.

Sudjelovanje na edukaciji je besplatno te je osiguran ručak, no nisu pokriveni putni troškovi dolaska na edukaciju.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za razvoj mladih uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Uz jednodnevnu edukaciju, sudionici/e će imati priliku sudjelovati na 2 književne večeri u suradnji s udrugom Skribonauti te novinarskoj večeri u suradnji s Antonelom Marušić (Vox Feminae). Navedene večeri organizirati će se s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju kroz književnosti i novinarstvo.

Uvjet prijave jest sudjelovanje na svim predviđenim aktivnostima (jednodnevna edukacija, 2 književne večeri, 1 novinarska večer). Edukacija je namijenjena studentima/cama koji se bave ili se žele baviti pisanjem jer je obveza, nakon sudjelovanja na aktivnostima, osmisliti i napisati tekst na temu rodne ravnopravnosti, uz mentorstvo novinarke Antonele Marušić i članica Ženske sobe.

U okviru projekta će na portalu studentski.hr biti otvorena rubrika „Kutak ravnopravnosti“ u kojoj će biti objavljeni svi tekstovi.

OBVEZE SUDIONIKA/CA:

  • sudjelovanje na jednodnevnoj edukaciji koja će se održati 24.03.2020. godine
  • sudjelovanje na 2 književne večeri koje će se tijekom travnja održati u Ženskoj sobi
  • sudjelovanje na novinarskoj večeri koja  će se tijekom svibnja održati u Ženskoj sobi
  • osmisliti (samostalno ili u paru) jedan tekst na temu rodne ravnopravnosti uz mentorstvo novinarke Antonele Marušić i članica Ženske sobe
  • sudjelovanje na javnoj akciji koju će Ženska soba organizirati krajem godine

Po izvršenim obvezama svi sudionici/e će primiti potvrdu o sudjelovanju na edukaciji i projektnim aktivnostima.

Krajnji rok za prijavu je 19.03.2020. godine. Molimo Vas da nam na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

  1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
  2. Motivacijsko pismo

Veselimo se Vašem odazivu i druženju s Vama!

Održavanje partnerskog i intervizijskog sastanka „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava i Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske održan je godišnji partnerski sastanak „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ 27. veljače 2020. u prostoru Ministarstva pravosuđa.

Na sastanku su sudjelovale/i predstavnice i predstavnici Ministarstva pravosuđa, Ženske sobe te drugih partnerskih organizacija na programu.

Na godišnjem partnerskom sastanku su predstavnice/i partnerskih organizacija i Ženske sobe predstavljale/i trenutne aktivnosti svojih organizacija te aktivnosti koje prethode u provedbi programa.

Također su se osvrtali na dosadašnje izazove u provedbi programa te su do zajedničkih rješenja dolazile/i u suradnji s Maidom Pamuković (Ministarstvo pravosuđa, Služba za podršku žrtvama i svjedocima, Odjel za podršku žrtvama i svjedocima i međunarodnu suradnju) i Anamariom Drožđan-Kranjčec, voditeljicom programa te voditeljicom pravnog tima u Ženskoj sobi.

Sljedećeg dana, 28. veljače 2020. održan je intervizijski sastanak „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ u Hotelu Panorama koji je započeo predavanjem za sve prisutne. Predavanje na temu „Trgovanje ljudima, regulativa i specifičnosti u radu sa žrtvama trgovanja“ održala je Danijela Miloš Hasel iz Ministarstva unutarnjih poslova, PNUSKOK.

Drugi dio dana bio je predodređen za interviziju rada partnera i partnerica na programu te savjetovanje s odvjetnikom Kristijanom Pelc iz Odvjetničkog ureda Pelc.

Anamaria Drožđan-Kranjčec je vodila intervizijski sastanak u suradnji s Majom Mamulom.

Partnerski i intervizijski sastanak su sastavni dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Održavanje edukacije „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva o mogućnostima zapošljavanja socijalno isključenih skupina žena“

Ženska soba – Centar za seksualna prava je 24. i 25. veljače 2020. održala dvodnevnu edukaciju naziva „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva o mogućnostima zapošljavanja socijalno isključenih skupina žena“ u prostoru organizacije.

Kroz edukaciju su se obuhvatili teme kao što su zapošljavanje i samozapošljavanje žena žrtava nasilja te postojećih mjera za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dvodnevnoj edukaciji su prisustvovale predstavnice civilnog društva koje rade s ovom populacijom žena. Predstavnice su također bile educirane o potrebnim vještinama za prijenos znanja o metodama što lakšeg zapošljavanja žena žrtava nasilja, kao što su metode i tehnike aktivnog traženja posla, komunikacijskim vještinama potrebnim za razgovor za posao.

Izlagačice na edukaciji su bile Anamaria Drožđan – Kranjčec i Marijana Senjak iz Ženske sobe, Silvia Vuković iz Doma za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga te Sanja Krušlin i Draženka Pucko iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalni ured Zagreb. Dvodnevna edukacija je sastavni dio trogodišnji program „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ (2017. – 2020.) kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava uz partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga (Zagreb). Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Javna akcija „Obilježavanje Europskog dana žrtava kaznenih djela – Uloga i važnost podrške“

Ženska soba – Centar za seksualna prava je organizirala javnu akciju povodom obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela. Javna akcija je održana u subotu, 22. veljače 2020. godine na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu s početkom u 11:00 sati do 13:00 sati. Na štandu smještenom na Cvjetnom trgu su bili izloženi leci, brošure te ostali promotivni materijali programa „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ i Ženske sobe te su građanima i građankama dijeljene papirnate ruže narančaste boje.

Na javnoj akciji su članice Ženske sobe te volonterka dijelile građanima/kama informativne materijale, informirale ih o mogućnostima pomoći i podrške koja je dostupna diljem Republike Hrvatske te o dostupnim uslugama svjedocima i svjedokinjama kaznenih djela. Zainteresirane osobe su također informirane i o važnosti i ulozi podrške od strane stručnih osoba.

Tijekom trajanja javne akcije su članice Ženske sobe te volonterka promovirale rad i program „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ u okviru koje 11 organizacija civilnog društva nastoje pomoći žrtvama lakši prolazak kroz traumatično iskustvo, s čime se ujedno želi spriječiti njihova nova viktimizacija.

Javna akcija je sastavni dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Pokretanje Nacionalne kampanje protiv seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima

Ženska soba – Centar za seksualna prava i Plavi telefon su 20. veljače 2020. godine obilježili početak Nacionalne kampanje protiv seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima u prostorijama Muzeja Mimara u Zagrebu.

Cilj ove kampanje je podizanje svijesti mladih, stručne javnosti, ali i građanstva o problematici seksualnog nasilja nad djecom te zagovaranje za uvođenje SNEP programa (Seksualno nasilje – edukacijski i preventivni program) u kurikulume srednjih škola.

Govornice i govornici na događanju su bili/e: Margareta Mađerić, izaslanica premijera Vlade Republike Hrvatske; Helenca Pirnat Dragičević, Pravobraniteljica za djecu; Darko Tot, Ministarstvo znanosti i obrazovanja; dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje; Alma Rovis Brandić, Viša savjetnica za stručne suradnike defektologe (socijalne pedagoge) u Agenciji za odgoj i obrazovanje); dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe; Antonija Hojt Ilić, voditeljica edukacijskih programa u Ženskoj sobi. Cijelo događanje je vodila voditeljica Barbara Kolar, dok su učenik i učenica I. gimnazije Zagreb te grupa Meritas glazbeno pridonijeli pokretanju Nacionalne kampanje.

Nastavno na pokretanje Nacionalne kampanje protiv seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, na događanju su predstavljeni različiti vizualni i audio-vizualni materijali te promotivni materijali kreirani za potrebe podizanja svijesti o problematici seksualnog nasilja te za zagovaranje za implementaciju SNEP programa u kurikulume srednjih škola.

Nacionalna kampanja uključuje radio jing „Na vama je“, video spot „Na vama je“, telop „Na vama je“, billboard i city light plakate postavljene u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Varaždinu, letke i plakate, web-bannere za on-line promociju te novopokrenutu Facebook stranicu „SNEP program“ (www.facebook.com/snepprogram/).

Ženska soba je pokrenula i web stranicu „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“ na kojoj su dostupni svi materijali za provedbu SNEP program te priručnik „Seksualno nasilje nad i među djecom i mladima“.

SNEP program uključuje šest preventivnih radionica u trajanju od 45 minuta namijenjenih učenicima i učenicama od prvog do trećeg razreda srednje škole. U svakom razredu naglašena je jedna tema, pa će učenici/e u prvom razredu učiti o seksualnom nasilju i seksualnom nasilju u obitelji, u drugom o elektroničkom seksualnom nasilju i zaštiti od elektroničkog seksualnog nasilja, a u trećem o seksualnom nasilju u mladenačkim vezama te prepoznavanju i zaštiti od seksualnog nasilja u mladenačkim vezama. Sam program se trenutno provodi u 31. srednjoj školi diljem Republike Hrvatske koje su uključene u projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Agencija za odgoj i obrazovanje dali su svoje pozitivno mišljenje i odobrili implementaciju SNEP programa u srednje škole. Program je recenziran od strane prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Zagreb i prof. dr. sc. Vesne Bilić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zgrebu.

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek I Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Poziv na javnu akciju povodom obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela

Ženska soba – Centar za seksualna prava pozva sve zainteresirane osobe na javnu akciju naziva „Obilježavanje Europskog dana žrtava kaznenih djela – uloga i važnost podrške“ koju Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira povodom obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela.

Javna akcija će se održati u subotu, 22. veljače 2020. godine na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu s početkom u 11:00 sati do 13:00 sati.

Diljem Europe se 22. veljače obilježava dan žrtava kaznenih djela s ciljem podizanja razine svijesti javnosti o pravima žrtava kaznenih djela. Cilj javne akcije je upoznati građane/ke s mogućnostima pomoći i podrške diljem Republike Hrvatske, dostupnim uslugama žrtvama i svjedocima/kinama kaznenih djela kao i o važnosti i ulozi podrške od strane stručnih osoba.

Nadalje, članice Ženske sobe će tijekom javne akciji promovirati rad i program „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ u okviru koje 11 organizacija civilnog društva nastoje pomoći žrtvama da lakše prođu kroz traumatično iskustvo, s čime se ujedno želi spriječiti njihova nova viktimizacija.

Javna akcija je sastavni dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti i svojim dolaskom podržati obilježavanje Europskog dana žrtava kaznenih djela!

Započela provedba projekta „Kutak ravnopravnosti“

Ženska soba je dana 01.01.2020. godine započela s provedbom projekta „Kutak ravnopravnosti“. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za razvoj mladih, a uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Projekt će se provoditi godinu dana, a opći cilj jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Kroz provedbu projektnih aktivnosti, kod mladih će se podignuti opća razina kritičkog promišljanja o rodnoj neravnopravnosti u našem društvu i rodno uvjetovanom nasilju te će ih se osvijestiti kako ova problematika direktno utječe na kvalitetu njihovih života te onemogućava potpuno ostvarivanje njihovih prava.

Održan prvi partnerski sastanak u sklopu projekta Centar za žrtve seksualnog nasilja

Dana 21. siječnja 2020. godine održan je prvi partnerski sastanak u prostorijama Ženske sobe u sklopu projekta Centar za žrtve seksualnog nasilja. Na sastanku su predstavljeni ciljevi projekta te dogovorene aktivnosti i obveze svakog partnera.

Program “Centar za žrtve seksualnog nasilja“  provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava  u partnerstvu sa Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača. Programske aktivnosti provode se uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva.

Jednodnevni trening za implementaciju SNEP programa

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek I Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Dana 15. siječnja 2020. u organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava je održan jednodnevni trening za implementaciju SVEP programa. Na treningu su sudjelovali/e predstavnici i predstavnice iz 25 srednjih škola s područja cijele Republike Hrvatske. Raspored treninga je bio usmjeren na prolazak kroz pojedinačne radionice i materijale potrebne za provedbu SNEP programa. Edukaciju su vodile članice Ženske sobe, Maja Mamula, Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević.

Nakon održanog treninga će sudionice i sudionici započeti s provedbom radionica u svojim školama.

Reakcija Ženske sobe na Facebook status Hermana Vukušića od 9. siječnja 2020.

Svojim Facebook statusom od 9. siječnja 2020. u kojem javno proziva gđu. Jelenu Veljaču, koristeći pri tome bez njenog pristanka informacije i saznanja koja je dobio dok je obavljao liječničku službu, Herman Vukušić je jasno narušio Kodeks medicinske etike i deontologije (Narodne novine 139/15). Članak 14 navedenog Kodeksa glasi: „Sve ono što je liječnik saznao obavljajući svoj posao smatra se liječničkom tajnom. Liječnik ju je obvezan čuvati i pred pacijentovim bližnjima, ako to pacijent/bolesnik zatraži, a i nakon njegove smrti, osim u slučaju kad bi čuvanjem liječničke tajne ugrozio život i zdravlje drugih ljudi. Čuvanje liječničke tajne proteže se i na sve sustave kojima se podaci o pacijentu prenose, obrađuju i pohranjuju“).

Sasvim jasno je i da je Herman Vukušić svojim Facebook statusom pokušao diskreditirati gđu. Veljaču na osnovi njenog  prisustva u „njegovoj čekaonici“. Reakcije Hermana Vukušića na gđu. Veljaču su se već događale u nekoliko navrata, u sličnom ostrašćenom i neprofesionalnom tonu koji stavlja ozbiljnu sumnju o tome da  Herman Vukušić želi potaknuti ili održati civiliziranu raspravu ili izražavanje stavova i mišljenja.

Javni istup Hemana Vukušića je problematičan zbog minimalno tri vrlo ozbiljne točke.

Prva je ta da je, pozivajući se uzastopce na svoju struku, prekršio jedan od njenih osnovnih dokumenata. Direktno je na taj način ugrozio prava koja su gđi. Veljači zajamčena, čime je postavio osnovu za prijavu Hrvatskoj liječničkoj komori.

Druga je ta da je, pozivajući se na svoj humanizam i obranu „potlačenih društvenih skupina“, poslao svima jasnu poruku da je diskreditirajuće naći se u čekaonici psihijatrijske ambulante.

Prvim činom je Herman Vukušić prekršio kodeks struke i prava gđe. Veljače o kojima ona može odlučivati, ali nitko drugi u njeno ime ne može. Drugim činom je Herman Vukušić ugrozio prava svih osoba koje su potražile psihijatrijsku pomoć i našle se u liječničkim čekaonicama. Jasno se isčitava iz Facebook statusa Hermana Vukušića stigma prema vlastitim pacijentima/pacijenticama kao i prema svim osobama koje su zatražile pomoć psihijatra/psihijatrice. Bilo kakvo negiranje jasnog tona tog stusa bi bio čin nepreuzimanja odgovornosti Hermana Vukušića za vlastite riječi.

Treća problematična točka je animozitet koji Herman Vukušić u kontinuumu izražava prema gđi. Veljači u kojem je sasvim jasna tendencija da konkretnu osobu ponizi i umanji. Taj animozitet je, iako neshvatljiv, sasvim jasan u nekoliko istupa Hermana Vukušića.

Smatramo da je neotuđivo pravo svake ljudske osobe da potraži liječničku pomoć i da joj ista bude pružena na stručan i adekvatan način te da  čin traženja liječničke zaštite i podrške ne bude povod za stigmatizirajuće javne osude. Smatramo da je pravo svake osobe koja je potražila liječničku zaštitu da se s podacima te osobe postupa s obzirom i čuvajući princip tajnosti.

Izražavamo nadu da će Hrvatska liječnička komora, zajedno s Klinikom za psihološku medicinu uočiti ozbiljnost ovog čina njihovog zaposlenika u kojem se znanjem stečenim u liječničkoj ordinacij/čekaonici koristi kako bi se ad hominem diskreditirala osoba čiji su se privatni podaci podijelili bez njenog pristanka, arogantno pretpostavljajući pristanak, jer je ta osoba u jednom trenu takvu odluku donijela sama za sebe. Nadamo se također da će se navedene institucije ograditi od ovakvog ponašanja, kako bi se smanjila šteta nanesena osobama koje su potražile psihijatrijsku liječničku zaštitu, tim više što se radi o zaposleniku koji često u javnosti predstavlja cijelu struku. Reakcija nadležnih institucija u ovom slučaju je nužna i radi zaštite povjerenja osoba koje se obraćuju liječnicama/liječnicima, pogotovo u ovo vrijeme kada je jasno da povjerenje građanki/građana u institucije opada, ponekad s tragičnim posljedicama.

Herman Vukušić jasno ističe da je za njega nasilje ozbiljan problem, bilo koje vrste. Djelovanje bez pristanka osobe u smjeru dijeljenju njene intime, a s namjerom da joj se maliciozno našteti i nad njom ostvari nadmoć ima elemente nasilničkog diskursa i ponašanja. Herman Vukušić je pokušao svojim ponašanjem iskoristiti nečiju poziciju traženja pomoći i zaštite da bi u raspravi, pred očima javnosti, naglašavajući pozitivnu sliku o sebi, stekao nadmoć, što je štetno, opasno i zlonamjerno ponašanje.

„Primum non nocere“,a ne „primum vincere“.

Tim Ženske sobe

Započela provedba programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ Ministarstva zdravstva

Ženska soba – Centar za seksualna prava započela je s provedbom trogodišnjeg programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ od 2019. do 2022. godine. Program je usmjeren na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, kao i na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Partnerske organizacije na projektu su Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača i Grad Zagreb.

Početak provedbe projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja”

Ženska soba – Centar za seksualna prava započela je 1. prosinca 2019. godine s provedbom projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Projekt je kroz jednokratnu financijsku podršku podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te traje od 1. prosinca 2019. do 3. svibnja 2020. godine.

Zahvaljujući financijski sredstvima Ministarstva osiguran je rad jedinog specijaliziranog centra za žrtve seksualnog nasilja u Republici Hrvatskoj. Ciljevi projekta su podizanje kvalitete života osoba koje su preživjele seksualno nasilje kroz pružanje direktne pomoći i podrške, informirati ih o njihovim pravima, kao i ojačati kapacitete Centra za žrtve seksualnog nasilja pri Ženskoj sobi.

Kreiran video “Neravnopravnost u sportu” s Preporukama mladih

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s učenicima i učenicama Prve gimnazije Zagreb i Učeničkim domom Srednje škole za primalje iz Zagreba snimila video spot „Neravnopravnost u sportu“ tijekom održavanja debata „Neravnopravnost u sportu“. Debata je održana 17. prosinca 2019. godine u prostoru Prve gimnazije na kojoj su učenici i učenice debatirali i argumentirali na istoimenu temu.

Po završetku debate te na osnovu zaključaka iste su kreirane Preporuke mladih na temu ostvarivanja rodne ravnopravnosti, ukidanja rodnih stereotipa te na koje načine educirati i senzibilizirati mlade i širu javnost.

Video je dostupan na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=MHiCZ6-GiDw

Video Preporuka mladih: https://www.youtube.com/watch?v=Q9wUVONcvqI

Preporuke mladih: http://www.zenskasoba.hr/docs/Preporukemladih.pdf

Video „Neravnopravnost u sportu i Preporuke mladih su nastale u okviru projekta „Mladi za rodnu ravnopravnost“ kojeg je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partner na projektu je Grad Zagreb, dok su suradničke organizacije Prva gimnazija Zagreb i Učenički dom Srednje škole za primalje iz Zagreba.

Početak provedbe i održavanje prvog partnerskog sastanka projekta “Centar za žrtve seksualnog nasilja”

U prosincu 2019. godine Ženska soba – Centar za seksualna prava započela je s provedbom projekta naziva “Centar za žrtve seksualnog nasilja” u trajanju od 12 mjeseci. Partnerske organizacije na projektu su Centar za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Maksimir i Centar za socijalnu skrb Požega.

Projekt i njegove aktivnosti su usmjerene na pružanje pomoći i podrške žrtvama nasilja u obitelji koje su preživjele seksualno nasilje kroz direktan rad i jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva i državnih institucija.

U okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ održan je prvi partnerski sastanak dana 18. prosinca 2019. godine u prostoru Ženske sobe u Zagrebu. Na sastanku su uz članice Ženske sobe sudjelovale i Mirjana Jugović, predstojnica Podružnice Obiteljski centar Centra za socijalnu skrb Požega te Ksenija Sviben, predstojnica Centra za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Maksimir.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica projekta “Centar za žrtve seksualnog nasilja” koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Partnerske organizacije su Centar za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Maksimir i Centar za socijalnu skrb Požega. Projekt se provodi u suradnji sa Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko – goranske županije i Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko – podravske županije.

 

Održana završna tribina u okviru projekta Mladi za ravnopravno društvo

Dana 17. prosinca 2019. godine u prostoru Prve gimnazije održana je završna tribina u okviru projekta Mladi za ravnopravno društvo.

Kratku prezentaciju o samom projektu te o važnosti aktivnog uključivanja mladih u rad organizacija civilnoga društva održale su članice Ženske sobe, socijalne pedagoginje Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević, dok je predstavnica Grada Zagreba održala predavanje o važnosti uključivanja mladih u kreiranje programa i politika za njih.

Na tribini je predstavljen video “(Ne)ravnopravnost u sportu” koji uključuje debatu i Preporuke mladih, nastao u suradnji s učenicima/ama Prva Gimnazija Zagreb i Učeničkog doma Škole za primalje. Cijeli video dostupan je na YouTube kanalu Ženske sobe.

Održana završna tribina je sastavni dio projekta „Mladi za ravnopravno društvo“ koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Grad Zagreb je partner na projektu dok su suradničke organizacije Učenički dom Škole za primalje i Prva gimnazija Zagreb.

Otvorenje izložbe „Oporavak je moguć“

Ženska soba – Centar za seksualna poziva je 09. prosinca 2019. godine održala izložbu „Oporavak je moguć“ u trajanju od 12:00 do 14:00 h u prostorijama Francuskog instituta u Preradovićevoj ulici u Zagrebu.

Multimedijalna izložba je produkt rada Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja u organizaciji Incest Trauma Centra  – Beograd. Ženska soba – Centar za seksualna prava, kao članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja ugostila je multimedijalnu izložbu u Zagrebu.

Na otvaranju izložbe govorili su:

  • Mr Guillaume Colin, head of cooperation and cultural actions at the French embassy, Director of the French Institute (Francusko veleposlanstvo u Zagrebu)
  • Željka Jelavić, viša kustosica Etnografskog muzeja
  • Josipa Tukara Komljenović, članica Ženske sobe i voditeljica prevencijskih programa u Ženskoj sobi

Umjetnički projekt „Oporavak je moguć“ ukazuje na to da, nakon traume seksualnog nasilja, ima mogućnosti za oporavak i da postoje osobe koje razumiju seksualnu traumu i proces oporavka, te aktivno rade u ovom cilju. Autori multimedijalne izložbe „Oporavak je moguć” su Igor Mandić, likovni umjetnik fotografije i Sandra Mandić, redateljica i multimedijalna umjetnica.

Multimedijalna izložba se sastojala od tri (3) dijela:

1)            Prvi dio su tri kocke. Svaka kocka predstavlja jedno dijete koje je preživjelo seksualno nasilje. Izvan ove kocke izgledaju slično, a ipak različito, i ukazuju na duhovno stanje djeteta. One su čulno nježne i delikatne.

2)            Drugi dio projekta čini virtualno prisustvo aktivistkinja koje su osnovale „Europsku žensku mrežu protiv seksualnog nasilja“, u obliku njihovih fotografija u prirodnoj veličini, koje slobodno stoje u prostoru. Na taj način figurativno je prikazano prisustvo braniteljica u svojstvu avangarde u borbi protiv seksualnog nasilja.

3)            Treći dio projekta je video materijal. Predstavljaju se aktivistkinje, braniteljice, feministkinje, građanke svijeta i govore zbog čega su veći dio svog života posvetile ovoj temi – borbi protiv seksualnog nasilja.

Ovim putem se zahvaljujemo Francuskom veleposlanstvu u RH na ustupljenom prostoru za izložbu.

Održan trening za profesore/ice i stručne suradnike/ce za implementaciju SVEP Programa

Ženska soba je u okviru projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017 održala trening za profesore/ice i stručne suradnike/ce za implementaciju SVEP Programa.

Trening je održan 05. i 06. prosinca 2019. godine te su na njemu sudjelovali/e profesori/ce i stručni suradnici/e 25 srednjih škola u Hrvatskoj. Trening su održale koordinatorica Ženske sobe dr.sc. Maja Mamula, socijalne pedagoginje Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević te predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, Lana Peto Kujundžić. Tema treninga je bila seksualno nasilje općenito; oblici, rasprostranjenost, indikatori, posljedice, zakonodavni okvir, mehanizmi zaštite i slično.

Početkom iduće godine počinje implementacija preventivnih radionica protiv seksualnog nasilja u partnerskim te suradničkim školama, te je samoj implementaciji prethodio trening.

Nositeljica ovog projekta je Ženska soba –  Centar za seksualna prava, dok su partnerske organizacije na projektu Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Poziv na otvorenje izložbe “Oporavak je moguć”

Ženska soba – Centar za seksualna poziva sve zainteresirane osobe na

izložbu „Oporavak je moguć“
9. prosinca 2019.
godine
u trajanju od 12:00 do 14:00 h
u prostorije Francuskog instituta,
Preradovićeva ul. 5, Zagreb

Multimedijalna izložba je produkt rada Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja u organizaciji Incest Trauma Centra  – Beograd. Ženska soba – Centar za seksualna prava, kao članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja ugošćuje multimedijalnu izložbu u Zagrebu.

Na otvaranju izložbe će govoriti:

  • Mr Guillaume Colin, head of cooperation and cultural actions at the French embassy, Director of the French Institute (Francusko veleposlanstvo u Zagrebu)
  • Željka Jelavić, viša kustosica Etnografskog muzeja
  • sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe

Umjetnički projekt „Oporavak je moguć“ ukazuje na to da, nakon traume seksualnog nasilja, ima mogućnosti za oporavak i da postoje osobe koje razumiju seksualnu traumu i proces oporavka, te aktivno rade u ovom cilju. Autori multimedijalne izložbe „Oporavak je moguć” su Igor Mandić, likovni umjetnik fotografije i Sandra Mandić, redateljica i multimedijalna umjetnica.

Multimedijalna izložba se sastoji od tri (3) dijela:

  • Prvi dio su tri kocke. Svaka kocka predstavlja jedno dijete koje je preživjelo seksualno nasilje. Izvan ove kocke izgledaju slično, a ipak različito, i ukazuju na duhovno stanje djeteta. One su čulno nježne i delikatne.
  • Drugi dio projekta čini virtualno prisustvo aktivistkinja koje su osnovale „Europsku žensku mrežu protiv seksualnog nasilja“, u obliku njihovih fotografija u prirodnoj veličini, koje slobodno stoje u prostoru. Na taj način figurativno je prikazano prisustvo braniteljica u svojstvu avangarde u borbi protiv seksualnog nasilja.
  • Treći dio projekta je video materijal. Predstavljaju se aktivistkinje, braniteljice, feministkinje, građanke svijeta i govore zbog čega su veći dio svog života posvetile ovoj temi – borbi protiv seksualnog nasilja.

Nadamo se da se vidimo!

 

Održana debata u okviru projekta “Mladi za ravnopravno društvo”

Dana 27. studenog 2019. u prostoru Prve gimnazije Zagreb održana je debata naziva „Rodna (ne)ravnopravnost u sportu“. Na debati su sudjelovali učenici i učenice Prve gimnazije i Učeničkog doma Škole za primalje.

Na debati su učenici i učenice raspravljali o položaju žena u društvu, rodnoj neravnopravnosti, položaju žena u sportu, seksizmu u sportu te načinima izvještavanja o ženama u sportu u medijima. Debata je rezultirala s Preporukama mladih te video filmom koji će premijerno biti prikazan na planiranoj tribini na kojoj će se predstaviti ovi rezultati tijekom mjeseca prosinca.

Održana debata je sastavni dio projekta „Mladi za ravnopravno društvo“ koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Grad Zagreb je partner na projektu dok su suradničke organizacije Učenički dom Škole za primalje i Prva gimnazija Zagreb.

Medijsko priopćenje povodom početka globalne kampanje “16 dana aktivizma”

U ponedjeljak 25.11. na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama počinje globalna kampanja „16 dana aktivizma“. Platforma za reproduktivnu pravdu u suradnji s organizacijama civilnog društva Roda – Roditelji u akciji, Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava, inicijativom #Spasime te nizom drugih organizacija i inicijativa najavljuje javne akcije i druga događanja u više gradova u kampanji “Od šutnje do promjene”.

U proteklih godinu dana u Hrvatskoj smo svjedočile procesima otkrivanja nasilja nad ženama i djevojčicama kao društvenog problema i trima uspješnim kampanjama koje su mobilizirale građanke i građane u borbi protiv nasilja prema ženama – #Prekinimošutnju, #Spasime i #Pravdazadjevojčice.

Udruga Roda – Roditelji u akciji je kroz inicijativu #Prekinimošutnju prikupila svjedočanstva žena iz hrvatskih bolnica. Žene su po prvi put progovorile o iskustvima u ginekološkim ordinacijama i rađaonama te time ukazale na strukturni problem nasilja prema ženama u sustavu zdravstvene skrbi.

Kao reakcija na slučaj obiteljskog  nasilja na Pagu,  pokrenuta je inicijativa #Spasime. Nakon prosvjeda u Zagrebu osnovan je i fond za direktnu pomoć žrtvama nasilja, ali usvojene su i zakonodavne izmjene. Poruke nulte tolerancije na nasilje ušle su u javni prostor, a za fond je doniralo preko 40.000 građanki i građana.

Konačno, u listopadu ove godine, u kampanji #Pravdazadjevojčice u 15 gradova Hrvatske građanke i građani su prosvjedima i akcijama pružili podršku ženama koje su preživjele seksualno nasilje te jasno poručili da vjeruju žrtvama seksualnog nasilja i da im je dosta institucionalnog nasilja kroz koje žrtve nerijetko prolaze.

Kroz ove tri kampanje žene su napravile prvi korak od šutnje do promjene – glasno su progovorile o iskustvima o kojima su do tada šutjele. Građanke i građani koji su ih podržali napravili su još jedan korak – prepoznali su problem nasilja nad ženama i glasove žena koje su tražile podršku. Zakonodavnim promjenama koje su prije nekoliko tjedana ušle u saborsku proceduru napravljen je još jedan korak u pravom smjeru, međutim, još je dug put pred svima nama.

Platforma za reproduktivnu pravdu poziva sve građanke i građane da kroz sljedećih 16 dana – od Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25.11. do Dana ljudskih prava 10.12.  ponovno udruže snage te sudjelovanjem  u akcijama, podrškom na društvenim mrežama, razgovorom o temi nasilja nad ženama, podrškom ženama u njihovoj okolini koje preživljavaju nasilje još jednom pošalju poruku da neće šutjeti, da im je nasilje nad ženama važna tema, da zahtijevaju temeljite i duboke institucionalne i društvene promjene koje će doprinijeti prevenciji svih oblika nasilja nad ženama, pružanju sustavne i adekvatne podrške žrtvama te podršci radu organizacija civilnog društva specijaliziranima za ovaj problem.

Odgovornost je cijelog društva prema ženama koje su prekinule šutnju i progovorile o svojim iskustvima da ih se ne ostavi same te da prekinutu šutnju pretvori u društvenu i institucionalnu promjenu. Mogućnosti i snaga pojedinaca i pojedinki su različiti, ali svaki korak doprinosi putu prema društvu u kojem će ravnopravnost i nenasilje biti temeljne vrijednosti. Pridružite se akcijama tijekom 16 dana aktivizma u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Zaboku!

Izložba fotografije “Dok nas smrt ne rastavi”

Pobjednička fotografija fotografskog natječaja “1 od 3” žene, naziva “Dok nas smrt ne rastavi” autorice Andree Štefić službeno je izložena u Poglavarstvu Grada Zagreba povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka globalne kampanje “16 dana aktivizma”.Fotografija će biti izložena uz izložbu “Ljubav nije nasilje” autorice Anje Kukor koja je pak nastala u suradnju s Domom za djecu i žrtve nasilja u obitelji “DUGA – Zagreb”.

Fotografija “Dok nas smrt ne rastavi” nastala je u okviru fotografskog natječaja “1 od 3” žene te je pobijedila glasanjem zainteresiranih osoba na istoimenoj javnoj akciji, održanoj u organizaciji Ženske sobe 24. studenog 2019. godine na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu.

Izložbu “Ljubav nije nasilje” i fotografiju Andree Štefić može se pogledati od ponedjeljka 25. do petka 29. studenog u auli Poglavarstva Grada Zagreba.

Fotografski natječaj i javna akcija sastavni su dio kampanje „1 od 3” koja je financirana od strane Grada Zagreba, Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava. Nositeljica kampanje je Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partnerska organizacija je Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“.

Otvorenje izložbe “Oporavak je moguć”

Ženska soba – Centar za seksualna prava, kao članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, ugostila je izložbu „Oporavak je moguć“ u Zagrebu. Otvorenje izložbe održano je 22. studenog 2019. godine u Staroj gradskoj vijećnici Grada Zagreba.

Sama izložba je nastala u okviru rada Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja čiji je inicijator osnivanja Incest Trauma Centar iz Beograda, dok je Ženska soba – Centar za seksualna prava su-osnivačica. Autor i autorica izložbe „Oporavak je moguć” su likovni umjetnik fotografije Igor Mandić i Sandra Mandić, redateljica i multimedijalna umjetnica.

Umjetnički projekt „Oporavak je moguć“ ukazuje kako nakon traume seksualnog nasilja ima mogućnosti za oporavak te da postoje osobe koje razumiju samu seksualnu traumu te cjelokupan proces oporavka.

Cjelokupna izložba je multimedijalnog karaktera te samog posjetitelja/posjetiteljicu uvodi u svijet osobe koja je preživjela seksualnog nasilja, kao i u svijet aktivistkinja i borkinja koji aktivno rade na suzbijanju, prevenciji te pružanju pomoći i podrške osobama koje su preživjele seksualnog nasilja.

Izložba se sastoji od tri dijela:

  • Prvi dio su tri drvene kocke koje predstavljaju tri djeteta koja su preživjela seksualno nasilje. Svaka kocka predstavlja duhovno stanje djeteta te su one čulno nježne i delikatne. Kocke posjetitelje/posjetiteljice svojim položajem te vizualno primoravaju spuštanjem u niži položaj, razinu zlostavljanog djeteta koje je prošlo put od traume seksualnog zlostavljanja do oporavka, poslije višegodišnje rada sa djetetom. Vizualni slojevi su kombinacija fotografija i originalnih crteža seksualno zlostavljane djece, koja su se obratila Incest Trauma Centru u Beogradu.
  • Drugi dio projekta čini virtualno prisustvo aktivistkinja koje su osnovale „Europsku mrežu protiv seksualnog nasilja“ u obliku njihovih fotografija u prirodnoj veličini, koje slobodno stoje u prostoru. Njihova uloga je ukazivanje na problematiku seksualnog nasilja navodeći civilizaciju u pravom smjeru za borbu protiv njega.
  • Posljednji dio projekta je video materijal. Aktivistkinje, braniteljice, feministkinje, građanke svijeta se predstavljaju te govore zbog čega su veći dio svog života posvetile ovoj temi – borbi protiv seksualnog nasilja. U video govore i članice Ženske sobe, Maja Mamula, Antonija Hojt Ilić, Anamaria Drožđan-Kranjčec te Kristina Mihaljević.

Izložbu su otvorile Vesna Nađ, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Dušica Popadić iz Incest Trauma Centra – Beograd te koordinatorica Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula.

 

Održana jednodnevna međusektorska edukacija o problemu nasilja nad ženama i femicidu

Dana 22. studenog 2019. godine je održana jednodnevna međusektorska edukacija o problemu nasilja nad ženama i femicidu u organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava, a uz podršku Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreb. Edukacija je održana u prostoru Stare gradske vijećnice Grada Zagreba.

Osnovni cilj jednodnevne edukacije je bilo ojačati međusektorsku suradnju na problematici nasilja nad ženama, pogotovo problema femicida, kao i otvoriti razgovor o učinjenim pozitivnim pomacima i predstojećim koracima.

Na edukaciji su sudjelovali predstavnici i predstavnice nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva koji se u svakodnevnom radu susreću s problematikom nasilja nad ženama i femicida.

Predavačice edukacije su bile: Maja Mamula iz Ženske sobe i članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Lana Petö Kujundžić, Županijski sud u Zagrebu i članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Suzana Kikić s Policijske akademije te Vesna Nađ, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.

Sudionice i sudionici edukacije su imali prilike slušati predavanja o problematici nasilja nad ženama – situaciji u Hrvatskoj, femicidu i kako problem femicida učiniti vidljivim, pravnoj legislativi u zaštiti žena žrtava nasilja, pojedinačnoj procjeni potreba žrtve za posebnim mjerama zaštite te o ulozi Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.

Jednodnevna edukacija je organizirana se u okviru projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ kojeg financira Europska unija u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu EU-a. Nositeljica projekta je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u partnerstvu sa Ženskom sobom. Pridruženi partneri/ce na projektu su Pravosudna akademija, Policijska akademija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo. Projekt sufinanciraju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Agencija za elektroničke medije i Grad Zagreb.

 

Javna akcija “1 od 3” žene na Cvjetnom trgu

Ženska soba – Centar za seksualna prava je povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama održala javnu akciju naziva „1 od 3“ žene u nedjelju, 24. studenog 2019. godine na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu.

Cilj javne akcije je bilo obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog) i početka globalne kampanje „16 dana aktivizma“ te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o nasilju nad ženama, odnosno seksualnom i obiteljskom nasilju. Na javnoj akciji su zainteresirane osobe imale priliku saznati više o radu Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja te Domu za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb”.

Na javnoj akciji su bile izložene i fotografije prikupljene tijekom trajanja fotografskog natječaja „1 od 3“ žene organiziranog od strane Ženske sobe. Građani i građanke su na poziv slali/e svoja fotografska rješenja viđenja problematike nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, dok su tijekom trajanja javne akcije zainteresirane osobe imale priliku glasati za pobjedničku fotografiju. Na natječaju je pobijedila fotografija naziva „Dok nas smrt ne rastavi“ autorice Andree Štefić, a koja će biti izložena u Poglavarstvu Grada Zagreba od 25. studenog 2019. godine u sklopu izložbe koju organizira Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb”

Javna akcija je sastavni dio kampanje „1 od 3” koja je financirana od strane Grada Zagreba, Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava. Nositeljica kampanje je Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partnerska organizacija je Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“.

Održana edukacija u Osijeku za vršnjačke edukatore/ice u okviru SNEP Programa (Seksualno nasilje- edukacijski i prevencijski program)

Ženska soba je u okviru projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017 održala edukaciju za vršnjačke edukatore/ice u Osijeku.

Edukaciju su održale socijalne pedagoginje Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević 19. i 20. studenog 2019. godine za učenike i učenice Medicinske škole u Osijeku i Obrtničke škole u Osijeku. Na edukaciji su sudjelovali/e učenici/e škole, koji/e su posebno motivirani/e za rad na temi seksualnog nasilja.

Glavni ciljevi edukacije su bili: upoznati učenike i učenice s temom seksualnog nasilja nad djecom i aktivno ih uključiti u prevenciju te upoznati sa vršnjačkim aktivnostima.

Nositeljica projekta je Ženska soba –  Centar za seksualna prava, dok su partnerske organizacije na projektu Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Poziv na javnu akciju “1 od 3” žene

POZIV NA JAVNU AKCIJU

povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Ženska soba – Centar za seksualna prava u suradnji s Gradom Zagrebom, Uredom za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava i Domom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” organizira javnu akciju:

 24. studenog 2019. godine
na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu
od 11:00h do 13:00h.

Cilj javne akcije jest obilježiti Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25.11.2019.) i početak globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o nasilju nad ženama (seksualnom i obiteljskom). Nadalje, javnom akcijom osigurat će se širenje informacija o radu Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja te Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” čime će se osigurati informiranje javnosti o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške u slučaju doživljavanja nasilja.

Na javnoj akciji će se dijeliti edukativno-informativni materijali, a građanke i građani će imati priliku vidjeti fotografije nastale u okviru fotografskog natječaja  „1 od 3“ žene te glasati za pobjedničku fotografiju koja će nakon javne akcije biti izvješena u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba 25. studenog 2019. u sklopu izložbe koju organizira Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” povodom obilježavanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.

Javna akcija je sastavni dio kampanje „1 od 3” koja je financirana od strane Grada Zagreba, Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava. Nositeljica kampanje je Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partnerska organizacija je Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti i podržati borbu protiv nasilja nad ženama!

Održan okrugli stol u Slavonskom Brodu u okviru programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

Dana 15. studenog 2019. godine održan je okrugli stol u hotelu ART u Slavonskom Brodu pod nazivom „Razvoj sustava podrške za žrtve i svjedoke kaznenih djela kroz međunarodnu suradnju“ na kojem je sudjelovala i voditeljica pravnog tima Ženske sobe, Anamaria Drožđan Kranjčec. Okrugli stol održan je u organizaciji Informativno pravnog centra u Slavonskom Brodu u okviru programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.

Na okruglom stolu govorili/e su:

  • Maida Pamuković, voditeljica Odjela za razvoj i koordinaciju sustava podrške žrtvama i svjedocima i međunarodnu suradnju, Ministarstvo pravosuđa: Jačanje sustava podrške žrtvama i svjedocima kroz umrežavanje i međusektorsku suradnju
  • Anamaria Drožđan Kranjčec, voditeljica Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“, Ženska soba, Zagreb: Dosadašnja postignuća Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela
  • Anica Radman, programska koordinatorica, IPC: Predstavljanje usluga koje IPC pruža žrtvama i svjedocima kaznenih djela
  • Branka Lučić, voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima, Županijski sud u Vukovaru: Rad Odjela za podršku žrtvama i svjedocima uz primjere iz prakse/ Pojedinačna procjena potreba žrtava kaznenih djela

Okrugli stol dio je programa “Mreža podrške i suradanje za žrtve i svjedoke kaznenih djela” koji je financiran od Ministarstva pravosuđa RH. Program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ financijski podržava Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske. Nositeljica je  Ženska soba – Centar za seksualna prava, a provodi ga  10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; Ženska grupa Karlovac „Korak“; SOS Virovitica; Informativno pravni centar – IPC, Slavonski Brod; Centar za građanske inicijative, Poreč; Delfin, Pakrac; DEŠA, Dubrovnik; Udruga HERA, Križevci; Udruga ZvoniMir, Knin.

Održana konferencija za medije 11. studenog 2019.

Dana 11. studenog 2019. godine u prostoru Ženske sobe – Centra za seksualna prava je održana konferencija za medije. Na konferenciji su govorile dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, Anamaria Drožđan-Kranjčec, dipl. iur, Voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi te Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije, Voditeljica edukacijskih programa u Ženskoj sobi.

Priopćenje za medije po završetku održane konferencije prenosimo u nastavku:

Nakon posljednjih nekoliko tjedana, koji nažalost uključuju medijski eksponirane slučajeve seksualnog nasilja kao i činjenicu da je problematika seksualnog nasilja po prvi put izazvala veliki interes javnosti (što kroz medije, što kroz organizirane prosvjede u petnaestak gradova RH), želimo se obratiti medijima, javnosti, nadležnim institucijama i Vladi Republike Hrvatske.

Ženska soba je preplavljena pozivima putem svih dostupnih kanala. Naši telefoni zvone neprekidno, preplavljene smo porukama put e-maila, FB, aktivni su i naši privatni mobiteli.

Javljaju nam se osobe  koje su doživjele seksualno nasilje ili nasilje u obitelji i to iz cijele Hrvatske. Nikad nismo imale toliko upita o našem radu od strane medija. Kontaktira nas šira javnost koja nas upozorava na manjkavosti u sustavu. Nikad nam se nije javilo toliko predstavnika i predstavnica institucija i organizacija civilnog društva, koje u ovom trenu žele specijaliziranu edukaciju i/ili nužne informacije vezane za rad na problemu. Ili da nas jednostavno pitaju „Ženska sobo, što ćemo s ovim slučajem?“.

U odnosu na listopad 2018., porast broja poziva i pruženih usluga u listopadu 2019. iznosi više od 200%.

Sa svim ovim događanjima koji nas okružuju, dolazi i povećan broj prijetnji upućenih članicama Ženske sobe.

Naši kapaciteti su u ovom trenutku preopterećeni, a želimo svoje usluge, kao i do sad, pružati profesionalno i kvalitetno. Za daljnje aktivnosti neophodna nam je podrška. Bez podrške, ne možemo pružati pravovremenu pomoć u kriznim situacijama, za koje je nedopustiva lista čekanja.

Kao uvod u situaciju, možda se treba vratiti korak natrag i pojasniti što je Ženska soba i čime se ona bavi. Dakle, Ženska soba je referentna točka u Republici Hrvatskoj kada je riječ o žrtvama seksualnog nasilja, dakle jedina smo specijalizirana organizacija u Hrvatskoj koja radi na problematici seksualnog nasilja. Radimo aktivno 17 godina, a najviše smo usmjereni na tri glavna područja:

  • Direktan rad, primarno s odraslim osobama, koje su preživjele seksualno nasilje kroz Centar za žrtve seksualnog nasilja;
  • Prevencijsko-edukacijski rad – provođenje prevencijskih programa protiv seksualnog nasilja za djecu i mlade, edukacije nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva o problemu, osvještavanje građanstva;
  • Predlaganje izmjena zakonodavstva i razvoj javnih politika vezanih uz problematiku seksualnog nasilja.

U okviru našeg rada pružili smo pomoć i podršku za 1.700 osoba, kroz 7.100 realiziranih usluga. Svake godine imale smo prosječno oko 150 osoba i više od 900 pruženih usluga.

Pružamo krizno savjetovanje (psihološko i pravno), podršku u postupku prijave preživljenog nasilja (pratnja na policiju, u bolnicu, državno odvjetništvo, sudove i sl.), priprema za sudski proces, psihoterapiju u svrhu prorade traumatskog iskustva, rad s bliskim osobama žrtve.

Prema preporukama Vijeća Europe zemljama članicama, kao i prema Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, na svakih 200.000 stanovnika treba postojati jedan Centar za žrtve seksualnog nasilja. U Hrvatskoj je Ženska soba jedina takva specijalizirana organizacija. Kao država članica RH je preuzela obavezu poduzeti potrebne mjere i radnje kako bi osigurala osnivanje dovoljnog broja odgovarajućih i lako dostupnih centara za žrtve seksualnog nasilja.

Naše usluge nisu značajne samo za osobe koje su preživjele seksualno nasilje. I sve nadležne institucije imaju korist od našeg rada, prilikom procesa prijave, što se očituje ne samo u činjenici da nam šalju žrtve seksualnog nasilja na tretman, nego i u tome što osoba koja ima podršku, koja je pripremljena za postupak, uz koju stoji osoba od povjerenja, ima manje problema sa sekundarnom viktimizacijom i spremnija je za kvalitetniji iskaz, koji pomaže da se počinitelj nasilja sankcionira i da pravda bude zadovoljena.

Naša se uloga ponajviše očituje u tome da povezujući institucije, žrtvama osiguramo poštivanje njihovih zakonom propisanih prava i učinimo postupak prijave i procesuiranja nasilja pred sudom što manje traumatizirajućim i što efikasnijim.

Vratimo se na brojke. Prema dostupnim svjetskim podacima, 1 od 5 žena preživjela je pokušaj silovanja i/ili silovanje, a 1 od 5 djece doživjelo je neki oblik seksualnog nasilja. Nažalost, dostupni podaci za Hrvatsku to potvrđuju.

Dakle, u Hrvatskoj postoji više od 300.000 žena s takvim traumatskim iskustvom. Na taj broj dolaze i djeca, kao i muškarci s proživljenom traumom seksualnog nasilja, bez obzira da li u djetinjstvu ili u odrasloj dobi.

S druge strane stoji jedna organizacija, s 9 zaposlenih, od čega 4 stručnjakinje koje svaki dan rade u okviru Centra, uz nekoliko stalnih vanjskih suradnika/ca. Od te 4, samo jedna ima 100% radno vrijeme u Centru. Preostale rade i na brojnim drugim projektima. Zašto? Centar za žrtve seksualnog nasilja nema osigurana sredstva za rad. Ženska soba se financira u cjelini projektno. Svake godine imamo između 10-15 projekata (uvijek se traži novo, inovativno, drugačije), kako bi donekle osigurale sredstva za rad Centra. Tako oko 40% našeg radnog vremena odlazi na razvoj i pisanje novih projekata, vječitu borbu za osiguravanje sredstava, pisanje velikih izvještaja. Samo na taj način uspijevamo doći do sredstava za rad, od čega oko 50% prihvaćenih projekata dolazi od EU fondova, a 50% iz državnog proračuna i proračuna lokalne i regionalne samouprave.

Centar za žrtve seksualnog nasilja do sada uglavnom nije bio nikome zanimljiv. To je osnovni servis, za koji institucije EU, koje provode i odobravaju projekte, smatraju da treba biti financirani od strane države. Država s druge strane ne prepoznaje važnost i rad Centra, a istodobno je u obavezi osnivanja novih.

No nije sve tako crno. Izuzetno smo zadovoljni našom suradnjom sa svim institucijama sa kojima surađujemo na području cijele RH, stoga imamo i prijedlog rješenja što ćemo. A predlažemo i kako ćemo:

HITNE MJERE

  1. Prije svega hitno osiguravanje sredstava za rad Centra za žrtve seksualnog nasilja
  2. Osiguravanje kontinuirane podrške radu Ženske sobe, kako bi mogle i dalje pružati jednako specijalizirane, kvalitetne, besplatne usluge svim žrtvama seksualnog nasilja. To znači osiguravanje da Centar za žrtve seksualnog nasilja ne bude financiran isključivo projektno, nego da se osiguraju sredstva za njegov kvalitetan i kontinuiran rad u okviru godišnjih proračuna.

OSIGURAVANJE IMPLEMENTACIJE ISTAMBULSKE KONVENCIJE, A POSEBNO U DIJELU KOJE SE TIČE SEKSUALNOG NASILJA

  1. za osiguravanje dovoljnog broja potrebnih, lako dostupnih, regionalnih Centara, Ženska soba je spremna uz podršku na otvaranje 3 regionalne podružnice;
  2. razvoj i implementacija prevencijskih programa protiv seksualnog nasilja od vrtića, preko osnovnih do srednjih škola.

DONOŠENJE NACIONALNE STRATEGIJE ZA SUZBIJANJE SVIH OBLIKA SEKSUALNOG NASILJA

Naime, seksualno nasilje se u javnim politikama tek parcijalno spominje i ne postoji javna politika koja se bavi seksualnim nasiljem a bez toga nemamo niti osnovu za ozbiljan pristup rješavanju ovog problema odnosno država nema jasnu strategije s mjerama, ciljevima i aktivnostima kojima bi se aktivno pridonijelo prevenciji i suzbijanju seksualnog nasilja.

Svaka odgoda, svako čekanje da se nešto promijeni, dovodi do toga da brojne žrtve seksualnog nasilja pate u tišini, bez podrške i pomoći stručnih osoba. Njihove obitelji i bliske osobe ne znaju kako se nositi s traumom. Većina slučajeva seksualnog nasilja ostaje neprijavljena.

Kada bi svaka građanka i građanin RH godišnje uložio jednu kunu u rad sa žrtvama seksualnog nasilja i ranoj prevenciji problema, mogle bi učiniti značajne promjene.

Međutim, naš poziv nije prema građanima/kama za donacije. Mi govorimo o sredstvima koja su već uplaćena u državni proračun. Pozivamo Vladu RH i nadležne institucije da osiguraju sredstva za provedbu navedenih prijedloga, sukladno obvezama RH kao države stranke Istanbulske konvencije.

Želimo istaknuti da smo iznimno zahvalni pojedincima i pojedinkama, inicijativama i organizacijama koje nam kontinuirano pružaju podršku.

Svjesne smo da nas interes sugrađana i potreba zajednice obvezuje na daljnje aktivnosti, no ne možemo se zadovoljiti do sada učinjenim ili pristati na kratkotrajne “vatrogasne“ mjere jer je neophodno ovoj problematici pristupiti suradnički.

Tražile smo sastanak s Premijerom Vlade Republike Hrvatske. Čekamo odgovor.

I postavljamo pitanje Vladi Republike Hrvatske i nadležnim institucijama ne „Što ćemo?“, nego „Hoćemo li?“.

 

sdr

 

Radionica debatiranja u okviru projekta “Mladi za ravnopravno društvo”

Dana 7. studenog 2019. godine održana je radionica o debatiranju u okviru projekta „Mladi za ravnopravno društvo“. Na radionici su sudjelovali učenici i učenice Prve gimnazije iz Zagreba te učenice Učeničkog doma Škole za primalje iz Zagreba.

Na radionici su učenici i učenice pripremali debatu na temu „Rodna (ne)ravnopravnost u sportu“ koja će se održati tijekom mjeseca studenog. Imali su priliku naučiti kako debatirati na ovu temu te kako pripremiti i izložiti argumentaciju. Radionicu su vodile članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović i Lidija Al Tharwan.

Održana radionica je sastavni dio projekta „Mladi za ravnopravno društvo“ koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Grad Zagreb je partner na projektu dok su suradničke organizacije Učenički dom Škole za primalje i Prva gimnazija Zagreb.

Održan okrugli stol u Puli u okviru programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

U Puli je u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč 05. listopada 2019. godine održan okrugli stol pod nazivom “Psihološki i pravni aspekti u radu sa žrtvama kaznenih djela – stručno, odgovorno, ljudski”. Okrugli stol održan je za predstavnice/ke Centra za socijalnu skrb Istarske županije te predstavnice/ke upravnih odjela za socijalu i društvene djelatnosti gradova Istarske županije.

Na okruglom stolu gostovala je voditeljica pravnog tima Ženske sobe, Anamaria Drožđan Kranjčec te održala predavanje na temu „Psihološki aspekti u radu sa žrtvama kaznenih djela“. Uz nju govorili/e su predstavnik Udruge za podršku žrtvama i svjedocima te stručna suradnica s Općinskog/Županijskog suda Pula.

Okrugli stol dio je programa “Mreža podrške i suradanje za žrtve i svjedoke kaznenih djela” koji je financiran od Ministarstva pravosuđa RH. Program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ financijski podržava Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske. Nositeljica je  Ženska soba – Centar za seksualna prava, a provodi ga  10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; Ženska grupa Karlovac „Korak“; SOS Virovitica; Informativno pravni centar – IPC, Slavonski Brod; Centar za građanske inicijative, Poreč; Delfin, Pakrac; DEŠA, Dubrovnik; Udruga HERA, Križevci; Udruga ZvoniMir, Knin.

Poziv na jednodnevnu međusektorsku edukaciju o problemu nasilja nad ženama i femicidu

Obraćamo Vam se s pozivom za sudjelovanje na jednodnevnoj međusektorskoj edukaciji o problemu nasilja nad ženama i femicidu koju organizira Ženska soba – Centar za seksualna prava uz podršku Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba

22. studenoga 2019. godine

u Zagrebu, Stara gradska vijećnica

Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 , dvorana „B“

u trajanju od 09:30h do 16:00h

Jednodnevna edukacija organizira se u okviru projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ kojeg financira Europska unija u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu EU-a. Nositeljica projekta je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u partnerstvu sa Ženskom sobom. Pridruženi partneri/ce na projektu su Pravosudna akademija, Policijska akademija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo. Projekt sufinanciraju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Agencija za elektroničke medije i Grad Zagreb.

Osnovni cilj jednodnevne edukacije je jačanje međusektorske suradnje na problematici nasilja nad ženama, pogotovo problema femicida, kao i otvaranje razgovora o učinjenim pozitivnim pomacima i predstojećim koracima.

Edukacija je namijenjena predstavnicima i predstavnicama nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva koji se u svakodnevnom radu susreću s problematikom nasilja nad ženama i femicida.

Izlagači/ce na edukaciji su:

  • dr.sc. Maja Mamula, Ženska soba, članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Nasilje nad ženama – situacija u Hrvatskoj: učinjeni pozitivni pomaci i predstojeći koraci;
  • Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Višnja Ljubičić, Femicid – kako učiniti problem vidljivijim;
  • dr.sc. Lana Peto Kujundžić, Županijski sud u Zagrebu, članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Pravna legislativa u zaštiti žena žrtava nasilja;
  • Suzana Kikić, Policijska akademija, Pojedinačna procjena potreba žrtve za posebnim mjerama zaštite;
  • Vesna Nađ, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba

Radi ograničenog broja mjesta, molimo Vas da Vaše sudjelovanje (ili sudjelovanje zaposlenika/ca Vaše organizacije) na edukaciji potvrdite Ženskoj sobi putem e –maila: zenska.soba@zenskasoba.hr .

 

Radionice o zdravim partnerskim odnosima u Osnovnoj školi „Ivana Filipovića“, Zagreb

Ženska soba – Centar za seksualna prava i volonterke su održale blok radionice za osme razrede Osnovne škole „Ivana Filipovića“ iz Zagreba 4. studenog 2019. godine. Na radionicama su sudjelovali učenici i učenice 8A i 8B razreda.

Cilj radionica je bio naučiti učenike i učenice prepoznavanje oblika nasilničkog ponašanja u partnerskim vezama među mladima, poštivanje vlastitih i tuđih granica. Učenici i učenice su također imali priliku osvijestiti vlastite i mitove o nezdravim partnerskim odnosima.

 Radionice u održane u okviru projekta „Šalji dalje“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Osnovnom školom „Slava Raškaj“, Ozalj. Projekt je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Održana dvodnevna edukaciji za predstavnike/ce medija, institucija i organizacija civilnog društva o medijskom izvještavanju o nasilju nad ženama i femicidu

Ženska soba – Centar za seksualna prava održala je dvodnevnu edukaciju za predstavnike/ce medija, institucija i organizacija civilnog društva o medijskom izvještavanju o nasilju nad ženama i femicidu 30. i 31. listopada 2019. godine u hotelu Panorama u Zagrebu.

Edukacijom su facilitirale članice Ženske sobe, Maja Mamula i Antonija Hojt Ilić dok su predavačice bile Nevanka Sudar ispred Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Branka Žigante Živković, Visoki Prekršajni sud Republike Hrvatske, Barbara Matejčić, nezavisna novinarka, Saša Leković, novinar te Maja Mamula i Antonija Hojt Ilić iz Ženske sobe.

Predavanja i vježbe edukacije su obuhvatili teme: nasilja nad ženama, novokreiranog „Medijskog kodeksa – vodiča za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, zakonskoj perspektivi nasilja nad ženama i medijskog izvještavanja, značaju medija u senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o problemu nasilja nad ženama – izazovi u suradnju, predstavljanje istraživanja Analiza medijskog izvještavanja o slučajevima femicida.

 

Edukacija je održana u sklopu projekta Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama kojeg je nositeljica  Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u partnerstvu sa Ženskom sobom. Pridruženi partneri/ce na projektu su Pravosudna akademija, Policijska akademija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo.

Održana edukacija u Ogulinu za vršnjačke edukatore/ice u okviru SNEP Programa (Seksualno nasilje- edukacijski i prevencijski program)

Ženska soba je u okviru projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017 održala edukaciju za vršnjačke edukatore/ice u Ogulinu.

Edukaciju su održale socijalne pedagoginje Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević 28. i 29. listopada 2019. godine za učenike i učenice Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana u Ogulinu. Na edukaciji su sudjelovali/e učenici/e škole, koji/e su posebno motivirani/e za rad na temi seksualnog nasilja.

Glavni ciljevi edukacije su bili: upoznati učenike i učenice s temom seksualnog nasilja nad djecom i aktivno ih uključiti u prevenciju te upoznati sa vršnjačkim aktivnostima.

Nositeljica projekta je Ženska soba –  Centar za seksualna prava, dok su partnerske organizacije na projektu Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Radionice u Osnovnoj školi „Tin Ujević“, Zagreb

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s Osnovnom školom „Tin Ujević“ iz Zagreba održala radionice za učenike i učenice osmih razreda. Radionice su održane 24. listopada 2019. godine.

Voditeljica radionica, Kristina Mihaljević, socijalna pedagoginja je učenike i učenice kroz radionicu „Elektroničko i elektroničko seksualno nasilje“ educirala o pozitivnim i negativnim stranama Interneta, o elektroničkom nasilju te elektroničkom seksualnom nasilju. Učenici i učenice su na radionicama imali prilike osvijestiti rizična ponašanja na Internetu te su upoznati s mogućnostima pomoći i podrške te zaštite ukoliko sami dožive ili poznaju nekoga tko je doživio elektroničko nasilja ili elektroničko seksualno nasilje.

Radionice su održane u okviru projekta „#Siguranklik“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Osnovnom školom „Tin Ujević“ i Osnovnom školom „Borovje“ iz Zagreba. Projekt je financijski podržan od Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Radionice o prevenciji seksualnog uznemiravanja u Osnovnoj školi „Ivana Filipovića“, Zagreb

Ženska soba – Centar za seksualna prava i volonterke su održale radionice za sedme razrede Osnovne škole „Ivana Filipovića“ iz Zagreba 23. listopada 2019. godine. Radionice su održane za učenike i učenice 7A i 7B razreda.

Cilj radionica je bilo informiranje učenika i učenica o osnovnim obilježjima seksualnog uznemiravanja, razlici između seksualnog uznemiravanja i koketiranja, mitovima i predrasudama. Također su imali priliku osvijestiti vlastite mitove i predrasude vezane uz seksualno nasilje te su upoznati s mogućnostima i oblicima pomoći i podrške.

Radionice u održane u okviru projekta „Šalji dalje“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Osnovnom školom „Slava Raškaj“, Ozalj. Projekt je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Crveni karton za seksualno nasilje!

Ženska soba je dio ovogodišnje Kutije šibica 2019. koja je donatorskog karaktera te će se ove godine prikupljati prihodi za rad Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja!

Ovim putem želimo pozvati sve nogometne ekipe da se prijave u periodu od 4.11-11.11. (Dom sportova, 12:00-20:00h ili putem online prijava). Također se želimo zahvaliti organizatorima što su prepoznali naš rad.

Očekujemo Vas u što većem broju i veselimo se turniru!

 

Održan okrugli stol u Varaždinu u okviru programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

Dana 25. listopada 2019. godine održan je okrugli stol u Varaždinu pod nazivom „Pojedinačna procjena–individualiziranje pojedinačnih potreba za standardizaciju postupanja“.

Okrugli stol organiziran je u sklopu programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“, te pod pokroviteljstvom Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Na okrugom stolu sudjelovala je i  predstavnica Ženske sobe, voditeljica pravnog tima Anamaria Drožđan Kranjčec te održala predavanje na temu „Pojedinačna procjena – pravni institut i njegov utjecaj na nacionalnoj razini”.

Program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ financijski podržava Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske. Nositeljica je  Ženska soba – Centar za seksualna prava, a provodi ga  10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; Ženska grupa Karlovac „Korak“; SOS Virovitica; Informativno pravni centar – IPC, Slavonski Brod; Centar za građanske inicijative, Poreč; Delfin, Pakrac; DEŠA, Dubrovnik; Udruga HERA, Križevci; Udruga ZvoniMir, Knin.

Započeo je program osposobljavanja za zanimanje njegovateljice/geronto domaćice

Započeo je program osposobljavanja za zanimanje njegovateljice/geronto domaćice koji organizira Ženska soba u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu za žene s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Program osposobljavanja je namijenjen ženama koje su starije od 18 godina života, žene koje su ili su bile korisnice autonomnih skloništa/državnih skloništa, korisnice centara za socijalnu skrb, majke troje i više djece ili majke djece vrtićke dobi, dugotrajno nezaposlene osobe, žene starije životne dobi i slično.

Osposobljavanje za obavljanje poslova njegovateljice/ geronto domaćice za korisnice provodi se u okviru programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ koji provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu sa Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga. Program „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ provodi se kroz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Program je nastao na temelju prepoznatih potreba u društvu te na temelju višegodišnjeg iskustva rada sa žrtvama nasilja u obitelji, a njime se doprinosi razvoju novog i sveobuhvatnog modela za osnaživanje žena žrtava za reintegraciju u zajednicu, kroz osnaživanje i zapošljavanje. Također, programom se potiču poslodavci na korištenje Aktivnih mjera zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji provedbom istraživanja i uspostavljanjem međusobne suradnje između svih dionika te se osigurava uključivanje organizacija s ruralnih područja u pružanje socijalnih usluga.

 

Priopćenje za javnost povodom emisije Nedjeljom u 2

Ovim putem želimo reagirati na sadržaj i način komunikacije novinara HRT-a, Aleksandra Stankovića u emisiji Nedjeljom u 2, emitiranoj 20. listopada u kojoj je sudjelovala gospođa Jelena Veljača kao predstavnica organizacija koje su pokrenule niz prosvjeda „Pravda za djevojčice“ (Platforma za reproduktivna prava, Ženska soba, Zaklada Solidarna, Inicijativa #Spasime).

Reakciju pišemo potaknute pozivima nekoliko žena koje su preživjele seksualno nasilje, a koje su telefonski kontaktirale našu organizaciju danas, u danu nakon emitiranja emisije.
Kao organizacija koja se 17 godina bavi temom seksualnog nasilja i koja radi direktno s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, iskazujemo zabrinutost uslijed izjava gospodina Stankovića. Smatramo da su iznesene teze usmjerene na propitivanje i otvoreno iskazivanje nerazumijevanja, pa čak i osude konkretne žrtve seksualnog nasilja, opasne po žrtve seksualnog nasilja koje su emisiju gledale, u smislu dodatne traumatizacije. Smatramo također kako su takve teze opasne u smislu poticanja trenutnog društvenog konteksta u kojem se žrtvu okrivljava za nasilje koje doživi ili se propituje njeno ponašanje prije, tijekom ili nakon proživljenog nasilja.

Još jednom ističemo da je jedina osoba koja je odgovorna za seksualno nasilje počinitelj nasilja koji je odlučio nasilje počiniti. Smatramo da je dužnost nadležnih institucija Republike Hrvatske procesuirati počinitelje seksualnog nasilja, imajući poseban obzir prema osobama koje prijavljuju seksualno nasilje te vodeći računa o specifičnoj prirodi traume koju osoba preživi. Također, smatramo da je dužnost okoline, društva i medija ne podržavati kontekst u kojem se nasilje opravdava ili relativizira čime se direktno utječe na pojavnost tog nasilja.

Ističemo da su razlozi zbog kojima je preživjelima izuzetno teško prijaviti seksualno nasilje razni, a uključuju: strah od počinitelja (strah od kazne, od osvete, od učestalog ponavljanja nasilja), strah da će ih drugi okriviti za preživljeno nasilje, strah od reakcije okoline, strah od odbacivanja partnera i obitelji, strah od reakcija institucija i toga što će proživjeti tokom procesa, strah da im nitko neće vjerovati, sram da itko sazna za to što im se događa, brojne predrasude kojima je seksualno nasilje obavijeno i dr.

Tijekom današnjeg dana Ženska soba zaprimila je telefonske pozive u kojima smo izložene agresiji i prijetnjama od strane građana u kojima nam se prijeti napadima iz domene seksualnog nasilja, te nas se vrijeđa pogrdnim imenima. Takve reakcije građana smatramo pokazateljem stanja društva u kojem čak i borba protiv seksualnog nasilja izaziva nove nasilne reakcije. Također, osuđujemo prijetnje nasiljem koje su upućene g. Stankoviću, a o kojima piše na svom Facebook statusu. Nedopustivo je da itko prijeti bilo kome, posebice njihovoj djeci i obitelji, a posebice seksualnim nasiljem. Svaka javna rasprava, pa tako i ova, koja je od iznimne važnosti za osobe koje su preživjele seksualno nasilje, mora biti civilizirana. Upravo protiv kulture nasilja se i borimo.

Sukladno reakcijama osoba koje su preživjele seksualno nasilje, a koje su nam se obratile tokom današnjeg dana, želimo poslati jasnu poruku riječima jedne od preživjelih koje su nam se danas telefonski javile kao reakciju na konkretan nastup g. Stankovića (izjavu koristimo uz dozvolu korisnice): „Otkud ti pravo da govoriš u moje ime i otkud ti pravo da mi držiš prodike o tome kad se treba progovoriti?“

U nadi da će ovo naše priopćenje pridonijeti širenju prostora razumijevanja za sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje i pridonijeti senzibilizaciji i odgovornom postupanju svih dionika društva i institucija u smjeru smanjenja seksualnog nasilja, a naročito onih dionika koji, zbog svoje javne pozicije, imaju utjecaj na veći broj građanki i građana i na cijelo društvo.

tim Ženske sobe

Održan okrugli stol u Bjelovaru u sklopu programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

Voditeljica pravnog tima Ženske sobe, Anamaria Drožđan Kranjčec sudjelovala je kao govornica na okruglom stolu u Bjelovaru. Okrugli stol je održan 18. listopada 2019. godine u organizaciji Here Križevci pod nazivom „Ostvarivanje prava žrtava i svjedoka kaznenih djela i prekršaja – iskustva i izazovi u praksi” na Županijskom sudu u Bjelovaru  u suradnji sa Županijskim sudom u Bjelovaru te organizacijom „Delfin” Pakrac.

Okrugli stol je bio prilika za razmjenu iskustva u radu sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja. Cilj okruglog stola je bio doprinijeti jačanju sustava podrške žrtvama i svjedocima te umrežavanju organizacija civilnog društva i institucija koje se u svom radu zalažu za promicanje prava žrtava i svjedoka kaznenih djela.

Okrugli stol namijenjen je stručnim djelatnicima/ama centara za socijalnu skrb, sucima/tkinjama i stručnim suradnicima/ama, državnom odvjetništvu, policijskim službenicima/ama, te predstavnicima/ama drugih zainteresiranih ustanova i udruga koje djeluju i u svom su radu na povezane sa predmetnom tematikom.
Na okruglom stolu govorili/e su:
• Iskustva provedbe programa podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Marina Švagelj Jažić, moderatorica okruglog stola, voditeljica programa i savjetodavnih aktivnosti u “HERA” Križevci
• Ostvarivanje prava žrtava u kaznenom postupku, Milenka Slivar, predsjednica Županijskog suda u Bjelovaru
• Iskustva ”Delfin” Pakrac u provedbi programa podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja Mirsada Popović-Damjanović, voditeljica programa, udruga „Delfin” Pakrac
• Obavještavanje žrtava o otpustu zatvorenika sa izdržavanja kazne zatvora, Maida Pamuković, voditeljica Odjela za razvoj i koordinaciju sustava podrške žrtvama i svjedocima i međunarodnu suradnju pri Ministarstvu pravosuđa
• Prava žrtava seksualnog nasilja – Iskustva u radu Centra za žrtve seksualnog nasilja, Anamaria Drožđan-Kranjčec, Ženska soba Zagreb
• Zaštita žrtava nasilja – iskustva i izazovi u praksi Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Abel Car, Policijska uprava Bjelovarsko-bilogorska

Na okruglom stolu sudjelovali su suci i sutkinje Županijskog, Općinskog suda te Prekršajnog odjela Bjelovar, državne odvjetnice Županijskog i Općinskog odvjetništva Bjelovar, policijski službenici/e PU Bjelovarsko-bilogorske, djelatnice CZSS Bjelovar i Obiteljskog centra, te predstavnice organizacija civilnoga društva.

Program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ financijski podržava Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske. Nositeljica je  Ženska soba – Centar za seksualna prava, a provodi ga  10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; Ženska grupa Karlovac „Korak“; SOS Virovitica; Informativno pravni centar – IPC, Slavonski Brod; Centar za građanske inicijative, Poreč; Delfin, Pakrac; DEŠA, Dubrovnik; Udruga HERA, Križevci; Udruga ZvoniMir, Knin.

Prijavite se na fotografski natječaj „1 od 3“ žene

Ženska soba – Centar za seksualna prava  u suradnji s Domom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” organizira fotografski natječaj naziva „1 od 3“ žene za izbor najbolje fotografije usmjerene na prikaz prevencije i suzbijanja nasilja u obitelji i seksualnog nasilja nad ženama.

Natječaj je dio kampanje „1 od 3“ žene čiji je cilj podizanje razine svijesti o problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, a koja ističe da će jedna od tri žene na svijetu tijekom svog života doživjeti psihičko, fizičko, emocionalno i/ili seksualno nasilje. Prema dostupnim svjetskim podacima 1 od 3 žene je milijardu žena na svijetu.

Nasilje u obitelji predstavlja jedan od dva osnovna oblika rodno uvjetovanog nasilja koje je iznimno značajan društveni problem i jedan od najekstremnijih oblika kršenja ljudskih prava. Nasilje u obitelji se smatra kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena i za posljedicu ima ili će imati tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena. Ovaj društveni problem zahtjeva veliku pozornost, senzibilizaciju javnosti kao i adekvatno procesuiranje nasilnika koji nasilje čine.

Drugi osnovni oblik rodno uvjetovanog nasilja je seksualno nasilje. Ono što predstavlja veliki problem jest da se seksualno nasilje ne prepoznaje, iako je ono često i sastavni dio nasilja u obitelji. Seksualno nasilje jedno je od najtežih kaznenih djela, koje ostavlja dugotrajne i teške posljedice na osobe koje su ga preživjele. Karakterizira ga iznimno nizak broj prijava, visoke tamne brojke, okruženo je brojnim predrasudama i mitovima, žrtve su stigmatizirane i ne vjeruje im se te kod šire javnosti izostaje svijest o ovoj problematici.

Zadatak cjelokupnog društva je prepoznati i osuditi svaki oblik nasilja nad ženama, pružiti podršku osobama koje su preživjele nasilje te im pružiti sigurnost i pomoći u vraćanju kontrole nad vlastitim životima.

Pozivamo Vas da se uključite u natječaj te da kroz fotografiju doprinesete prevenciji i suzbijanju nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.

Fotografirajte vesele i nasmijane osobe koje su izašle iz kruga nasilja; kreirajte i fotografirajte kolaž savjeta ili koraka kako pomoći osobi koja doživljava nasilje; osmislite i fotografirajte pozitivne poruke za osobe koje doživljavaju nasilje; budite kreativni/e, pozitivni/e i maštoviti/e!

  • Natječaj je otvoren do 08.11.2019. godine.
  • Fotografije šaljite na e-mail zenska.soba@zenskasoba.hr s naznakom „Fotografski natječaj“. (Ženska soba će o svom trošku izraditi pristigle fotografije).
  • Pristigle fotografije će biti izložene na javnoj akciji Ženske sobe, organizirane u studenom 2019. povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama kada će građani i građanke glasati za najbolju fotografiju.
  • Pobjednička fotografija će biti izvješena u Poglavarstvu Grada Zagreba povodom obilježavanja početka globalne kampanje „16 dana aktivizma“.
  • Pobjedniku ili pobjednici će biti uručen novi tablet kao nagrada na natječaju.

Za sve dodatne informacije Vam stojimo na raspolaganju putem e-maila (zenska.soba@zenskasoba.hr) ili telefona 01/6119-174.

Veselimo se Vašim prijavama i suradnji na prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama!

Fotografski natječaj je organiziran u okviru jednokratne financijske potpore Grada Zagreba za provedbu aktivnosti obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog. Nositeljica aktivnosti je Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partnerska organizacija je Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“.

 

Održana edukacija u Daruvaru za vršnjačke edukatore/ice u okviru SNEP Programa (Seksualno nasilje- edukacijski i prevencijski program)

Ženska soba je u okviru projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017 održala edukaciju za vršnjačke edukatore/ice u Daruvaru.

Edukaciju su održale socijalne pedagoginje Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević 16. i 17. listopada 2019. godine u Ekonomsko turističkoj školi u Daruvaru. Na edukaciji su sudjelovali/e učenici/e škole, koji/e su posebno motivirani/e za rad na temi seksualnog nasilja.

Glavni ciljevi edukacije su bili: upoznati učenike i učenice s temom seksualnog nasilja nad djecom i aktivno ih uključiti u prevenciju te upoznati sa vršnjačkim aktivnostima.

Nositeljica projekta je Ženska soba –  Centar za seksualna prava, dok su partnerske organizacije na projektu Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Predavanje za učenike i učenice Medicinske škole iz Dubrovnika

Dana 15. listopada 2019. godine članica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, Kristina Mihaljević je održala dva predavanja za učenike i učenice od 1. do 4. razreda Medicinske škole u Dubrovniku. Na predavanju je sudjelovalo 100 učenika i učenica srednje škole.

Teme predavanja su bile seksualno nasilje i elektroničko seksualno nasilje. Učenici i učenice su imale priliku ne samo se upoznati s ovom temom, nego i naučiti kako prepoznati nasilje, pronaći pomoć i podršku, zaštititi se u slučaju nasilja. Također su imali priliku osvijestiti vlastite mitove i predrasude o seksualnom nasilju te kako ih prepoznati.

 

Reakcija “Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela” povodom slučaja opetovanog seksualnog zlostavljanja djevojke iz okolice Zadra

„Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ osnovana je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima.

Slučaj kao što je slučaj prijavljenog opetovanog silovanja koje je preživjela malodobna djevojka iz okolice Zadra je jedan od slučajeva u kojima reakcija institucija i javnosti direktno utječu na vjerojatnost prijavljivanja bilo kojeg sličnog kaznenog djela u budućnosti te je nužno korektno i senzibilizirano postupanje od strane nadležnih institucija, u skladu sa svim zakonskim mogućnostima i ovlastima vezanim uz zaštitu prava žrtava.

Osnovni korak je osigurati da je žrtva upoznata s pravima koja joj pripadaju, a koja su propisana Zakonom o kaznenom postupku: prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava, imati opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, pravo na tajnost osobnih podataka, pravo na isključenje javnosti, pravo na ponašanje od strane svih nadležnih institucija koje je posebno obzirno s obzirom na dob, pravo da je u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te pravo zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja.

Nezadržavanje osumnjičenika u istražnom pritvoru za navedeno prijavljeno kazneno djelo je postupak kojeg je teško razumjeti, s obzirom da postoji veliki rizik od izlaganja žrtve različitim pritiscima, tim više što su počinitelji i žrtva iz istog mjesta i što se radi o malodobnoj žrtvi.

Ovim putem pozivamo djevojku i/ili njenu obitelj da se obrate Mreži za podršku i suradnju žrtvama i svjedocima kaznenih djela (http://mrezapodrskeisuradnje.com/).

Podsjećamo „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ pruža sljedeće usluge:

  • emocionalnu i praktičnu podršku, tehničke i praktične informacije te informacije o pravima,
  • usluge pravnog i psihološkog savjetovanja,
  • pratnju na sud,
  • pratnju na policiju, državno odvjetništvo i/ili centre za socijalnu skrb,
  • podršku ukoliko niste prijavili kazneno djelo,
  • podršku nakon završetka sudskog postupka.

Pozivamo i okolinu žrtve kao i cjelokupnu širu javnost da pruže podršku žrtvi i osvijeste činjenicu da ako ne štitimo žrtvu, štitimo počinitelje, koji potom ostaju živjeti nesankcionirani u našem društvu koje na taj način postaje društvo u kojem kaznena djela prolaze bez posljedica.

Održan okrugli stol u Dubrovniku u okviru programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

Voditeljica pravnog tima Ženske sobe Anamaria Drožđan Kranjčec govorila je na okruglom stolu „Važnost međusektorske suradnje“ u Dubrovniku. Okrugli stol održan je 15. listopada 2019. godine u organizaciji Deše Dubrovnik te uz podršku Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Dubrovačko neretvanske županije, a u okviru projekta Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.

Cilj okruglog stola je bio senzibilizirati javnost o problemu nasilja nad ženama,  njegovim oblicima i posljedicama te potaknuti suradnju između institucija, organizacija civilnog društva te dr. relevantnih dionika, radi sveobuhvatne zaštite žrtve i članova obitelji.

Na okruglom stolu govorile su i Svjetlana Karačić, predstavnica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik te Martina Jerinić Njirić, predstavnica Odjela za mentalno zdravlje u Dubrovniku.

Program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ financijski podržava Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske. Nositeljica je  Ženska soba – Centar za seksualna prava, a provodi ga  10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; Ženska grupa Karlovac „Korak“; SOS Virovitica; Informativno pravni centar – IPC, Slavonski Brod; Centar za građanske inicijative, Poreč; Delfin, Pakrac; DEŠA, Dubrovnik; Udruga HERA, Križevci; Udruga ZvoniMir, Knin.

REAKCIJA ŽENSKE SOBE NA SLUČAJ GRUPNOG SILOVANJA I ZLOSTAVLJANJA DJEVOJČICE U ZADRU

Seksualno nasilje je jedan od najtežih zločina, koji se sustavno najrjeđe prijavljuje. Jedan od osnovnih razloga neprijavljivanja vezan je, osim uz strah od počinitelja, uz osjećaj srama i straha da žrtvi nitko neće povjerovati i da će biti sama optužena za preživljeno. Ovaj slučaj samo potvrđuje strahove žrtava.

Ovim putem pozivamo nadležne institucije i medije da posebno pažljivo postupaju u ovom slučaju. Iznimno je važno u ovakvim slučajevima stati uz žrtvu, podržati je, ne propitivati i ne tražiti njenu odgovornost za preživljeno višestruko nasilje, koje je uključivalo grupno silovanje, prijetnje, fizičko premlaćivanje i ucjene.

Osnovni korak je poštovanje prava žrtava i to u ovom slučaju prema dvije osnove: prava djeteta kao žrtve kaznenog djela i prava žrtava kaznenog djela protiv spolne slobode, koja su propisana Zakonom o kaznenom postupku. Žrtva ima sljedeća prava: prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava, opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, tajnost osobnih podataka, isključenje javnosti, ponašanje od strane svih nadležnih institucija koje je posebno obzirno s obzirom na dob, da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba, zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja.

Vrlo neugodno smo iznenađene informacijom da počinitelji nisu zadržani u istražnom zatvoru, s obzirom na činjenicu da su već prijetili, ucjenjivali i fizički zlostavljali žrtvu kako bi ju odvratili od prijave preživljenog seksualnog nasilja, kao i činjenicu da je žrtva malodobna. Također, s obzirom da su žrtva i počinitelji iz istog mjesta, teško je vjerovati da žrtva neće biti izložena sustavnim pritiscima svakodnevno.

Nužno je korektno postupanje od strane nadležnih institucija, u skladu sa svim zakonskim mogućnostima i ovlastima vezanim uz zaštitu prava žrtava. Ključna je pomoći i podrške od strane specijaliziranih organizacija i institucija. Ovim putem pozivamo djevojku i/ili njenu obitelj da se obrate Ženskoj sobi, u okviru koje djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja, gdje može dobiti besplatnu i stručnu pomoć i podršku (pravno i psihološko savjetovanje, priprema za sudski postupak, psihoterapija za proradu traumatskog iskustva, rad s bliskim osobama i obitelji žrtve). Također, iznimno je važno da šira zajednica u kojoj se nalazi žrtva stane uz nju i osudi počinjeno nasilje. Sve su to ključni elementi za sprječavanje daljnje i/ili sekundarne viktimizacije žrtve koja je već preživjela čitav niz iznimno traumatizirajućih i teških kaznenih djela.

Ovakvi slučajevi nam pokazuju koliko je ključna prevencija od najranije dobi, koja bi pružila svima informacije o problemu seksualnog nasilja, njegovom sprječavanju, mehanizmima podrške i pomoći, kao i predrasudama koje ga okružuju i onemogućavaju žrtvu da izađe iz kruga nasilja i dođe do pravde.

Stoga pozivamo institucije da ovom slučaju pristupe izuzetno pažljivo i uzimajući u obzir dob i stanje žrtve, kao i traumatizirajuće okolnosti kojima je bila izložena dulje vremensko razdoblje. S obzirom da opravak žrtve uvelike ovisi o socijalnoj podršci, šira zajednica jasno treba osuditi seksualno nasilje i ni u kojemu slučaju prebacivati krivnju sa počinitelja na žrtvu. Medije s druge strane pozivamo da krajnje senzibilizirano, objektivno i obzirno izvještavaju o ovom slučaju, ne samo sad u trenutku prijave, nego i kroz postupak, jer svojim utjecajem na javnost omogućuju da ovaj slučaj bude sankcioniran pravovremeno i na odgovarajući način.

Održana prva edukacija za vršnjačke edukatore/ice u okviru SNEP Programa (Seksualno nasilje- edukacijski i prevencijski program) u Zagrebu

Ženska soba je u okviru projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017 održala prvu edukaciju za vršnjačke edukatore/ice u Zagrebu. Edukacija je održana u suradnji s partnerskim školama, Prehrambeno tehnološkom školom, Zagreb i Srednjom školom Ivan Švear, Ivanić Grad.

Edukaciju su održale socijalne pedagoginje Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević 09. i 10. listopada 2019. godine u Prehrambeno tehnološkoj školi u Zagrebu. Na edukacijama je sudjelovalo po 10 učenika i učenica iz svake škole, koji su posebno motivirani/e za rad na temi seksualnog nasilja.

Glavni ciljevi edukacije su bili: upoznati učenike i učenice s temom seksualnog nasilja nad djecom i aktivno ih uključiti u prevenciju te upoznati sa vršnjačkim aktivnostima.

Nositeljica projekta je Ženska soba –  Centar za seksualna prava, dok su partnerske organizacije na projektu Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Održana javna akcija „Šalji dalje“

Dana 4. listopada 2019., održana je Javna akcija “Šalji dalji” ispred Humićke  u Ozlju. Javnu akciju organizirala je OŠ “Slava Raškaj” Ozalj u suradnji sa Ženskom sobom. Javna akcija dio je projekta “Šalji dalje!” čija je provedba započela u prosincu 2018. godine, a koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Na javnoj akciji sudjelovali su učenici/e OŠ “Slava Raškaj” Ozalj koji su s predstavnicima/ama škole informirali širu javnost o problematici seksualnog nasilja nad djecom i mladima.

Opći cilj projekta je prevencija seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, a sam projekt je uključivao edukaciju različitih ciljanih skupina: učitelji/ice i stručni suradnici/e OŠ Slava Raškaj, učenici/e osnovne škole “Slava Raškaj” Ozalj, voditelji/ce preventivnih programa Županijskog stručnog vijeća Karlovačke županije, studenti/ce.

Održana edukacija „Mladi za ravnopravno društvo“

U okviru projekta „Mladi za ravnopravno društvo“ dana 04. listopada 2019. godine održana je istoimena edukacija za studente/ice i učenike/ce suradničkih škola. Edukacija je održana u prostoru Tribina Grada Zagreba, a na istoj je sudjelovalo 30 osoba.

Edukaciju su facilitirale članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc.

Tijekom edukacije predavanja su održale/i: Mija Rakarić (volonterka) na temu važnosti uključivanja u volontiranje, Anamarija Sočo (organizacija Status M) na temu “Mladi kao saveznici u borbi za rodnu ravnopravnost”, Kristina Ivanović (Grad Zagreb, Ured za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava, Sektor za promicanje ljudskih prava, civilno društvo i nacionalne manjine) na temu “Ravnopravnost spolova i civilno društvo u Gradu Zagrebu”, Davorka Osmak-Franjić (Ured Pravobraniteljice za djecu) na temu “Pravo djeteta na participaciju u društvu. Mreža mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu”, Josip Grgić (Ured Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH) na temu “Suzbijanje diskriminacije-što činimo i što možemo učiniti”, Sanja Cesar (CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje) na temu “Mladi aktivno za ravnopravnost”!

          

Kroz održanu edukaciju mladi su osvijestili važnost rada institucija i organizacija civilnoga društva na području rodne ravnopravnosti te saznali kako se i sami mogu aktivno uključiti u taj proces i u programe kojei se provode.

Održana edukacija je sastavni dio projekta „Mladi za ravnopravno društvo“ koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Grad Zagreb je partner na projektu dok su suradničke organizacije Učenički dom Škole za primalje i Prva gimnazija Zagreb.

       

Ciklus radionica razvoja specifičnih kompetencija traženih na tržištu rada

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – DUGA Zagreb organizirala ciklus radionica razvoja specifičnih kompetencija traženih na tržištu rada. Ciklus radionica je održan 1. listopada 2019. godine za žene smještene u Domu „DUGA“ Zagreb.

Polaznice radionica su imale mogućnosti kroz predavanja, vježbe i praktični rad naučiti o komunikacijskim vještinama i prezentacijskim vještinama potrebni za pronalazak posla, kako uspješno provesti intervju za posao, napisati vlastiti životopis te motivacijsko pismo. U završnom dijelu radionica, polaznice su sa predavačicama vježbale i naučile različite tehnike nošenja sa stresom kako bi prevladale strah koji se javlja prilikom razgovora za posao, ali i različite strahove i stres s kojim se susreću u svakodnevnom životu.

Ciklus radionica su vodile Senka Sekulić Rebić (psihologinja i voditeljica Centra za žrtve seksualnog nasilja) i Josipa Tukara Komljenović (sociologinja).

Ciklus radionica sastavni je dio programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu sa Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga. Program se provodi uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Održani partnerski i intervizijski sastanak u sklopu programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela”

U okviru programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“  dana 02. i 03. listopada 2019. godine održani su partnerski i intervizijski sastanak u hotelu Academia u Zagrebu.

Partnerski sastanak održan je 02. listopada 2019. godine te su na njemu  sudjelovale predstavnice Ženske sobe te predstavnici/e partnerskih organizacija. Sastanak je vodila  Anamaria Drožđan – Kranjčec, mag.iur., voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi te voditeljica programa.

Tijekom sastanka, predstavljeni su rezultati dosadašnje provedbe druge godine programa te su dogovoreni rokovi i planovi vezani uz godišnji izvještaj. Na sastanku se također razgovaralo o planovima, aktivnostima i rokovima za pisanje treće godine provedbe programa, a sve s ciljem što kvalitetnijeg pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela!

Drugi dan je održana intervizija tijekom koje su se razmijenila iskustva vezana uz osnivanje skloništa za žene i djecu žrtve nasilja obitelji kao i iskustva pravnih i psiholoških savjetovanja kroz Program. U razgovoru s odvjetnikom Kristijanom Pelcem, postavljena su konkretna pitanja vezana uz slučajeve s kojima se organizacije susreću.

Program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ financijski podržava Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske. Nositeljica je  Ženska soba – Centar za seksualna prava, a provodi ga  10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; Ženska grupa Karlovac „Korak“; SOS Virovitica; Informativno pravni centar – IPC, Slavonski Brod; Centar za građanske inicijative, Poreč; Delfin, Pakrac; DEŠA, Dubrovnik; Udruga HERA, Križevci; Udruga ZvoniMir, Knin.

Međunarodna konferencija protiv seksualnog nasilja

U organizaciji Incest trauma centra Beograd i Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, čija je su-osnivačica Ženska soba, održana je trodnevna Međunarodna konferencija protiv seksualnog nasilja.

Konferencija je održana od 27. do 29. rujna 2019. godine u hotelu Zira, u Beogradu. Započela je predstavljanjem videa Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja (dostupno putem sljedećeg linka: https://www.facebook.com/europeanwomensnetwork/videos/525018258299646/) nakon čega je  predsjednica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, Dušica Popadić iz Incest trauma centra Beograd, pozdravila sve nazočne.

Konferencija se sastojala od ukupno 13 sesija tijekom kojih su brojne stručnjakinje i stručnjaci iz čitavog svijeta javno govorili o seksualnom nasilju te otvorili brojna važna pitanja i teme, od prevencije, preko izlaganja samih osoba koje su preživjele seksualno nasilje, direktnog rada s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, pa do javnih kampanja. Detaljan plan i program te informacije o svim predavačicama i predavačima moguće je pronaći ovdje: http://reactagainstsexualviolence.org/wp-content/uploads/2019-EWNASV-Belgrade-Conference-Program.pdf

Ističemo kako je počasna predavačica na konferenciji bila Judith Lewis Herman, M.D. s temom „Truth and Reconciliation: Justicve from Victim’s Perspective.“.

Na konferenciji je u svojstvu predavačice sudjelovala i koordinatorica Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula koja je održala dvije prezentacije „Sexual Violence – Unpacking the Contex“ i „Impact of Direct Work with Sexual Abuse Survivors on Helpers“. Osim nje, iz Hrvatske su sudjelovali i Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske, Anka Slonjšak, s predavanjem „Women with Disability and Sexual Violence“ te Goran Arbanas, psihijatar i psihoterapeut na Klinici za psihijatriju Vrapče, s predavanjem „Sexual Abuse against Psychiatric Patients and Psychiatric Patients as Sexual Abuse Offenders“.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Konferencija je doprinijela tome da se o seksualnom nasilju govori javno, jasno i odlučno, otvorila su se brojna pitanja vezana uz zakonsku regulativu i osiguranje pristupa pravdi svim osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Nadalje, predstavljeni su brojni modeli kvalitetnog direktnog rada s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, no i potrebe za edukacijom i supervizijom osoba koje rade direktno. Osim toga, naglašena je važnost umrežavanja i multisektorske suradnje na području seksualnog nasilja te etičkog novinarskog izvještavanja o slučajevima seksualnog nasilja.

Na konferenciji je također predstavljen rad Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, kao i njezine osnivačke organizacije te organizacije članice. Predavanja su održale i sljedeće predstavnice Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja: Ljiljana Bogavac, Incest Trauma Centar Beograd, tema: „Speaking Publicy on Sexual Violence – the Road to gender Equaliy“; Nada Koprivica, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Nikšić, tema: Prejudices toward Sexual Violence – Key Mechanism to Keep Status Quo; Maja Plaz, Društvo SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Ljubljana, tema: „Court Expert Witnessing in the Best Interest on the Child Survivor of Sexual Abuse; Kristina Mihaljević, Ženska soba, tema: Young Activist’s Voice: Young Activists Speak Out and Youth Policies in the Framework of Sexual Violence“; Dušica Popadić, Incest Trauma Centar Beograd, tema: „Power and Vulnerability of Women and Child Human Rights Defenders“. Mirsada Tursunović, Naš glas, Bosna i Hercegovina, tema: „Break the Conspiracy of Silence!“; Ajna Jusić, Zaboravljena djeca rata, Bosna i Hercegovina, tema: „Children Born of War“, Zaffira Shah, tema: „Importance of Training and Supervision for Workers in the field of Sexual Trauma; Cliona Saidlear, Rape Crisis Network Ireland, tema: „Changing the Law from the Outside“; Ulla Lemnberg and Joanna Lundqist, Change Attitude, Sweden, tema: „Hidden in the park“: A Unique Game against Grooming.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sva predavanja će biti dostupna na Facebook stranici i web stranici Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja (www.reactagainstsexualviolence.org) tako da će ih moći pogledati sve zainteresirane osobe.

Konferencija je financirana od strane Europske unije u okviru Programa podrške civilnom društvu 2015. godine, kao dio projekta “Childminders United Regionally against Sexual Assault” čija je nositeljska organizacija Incest Trauma Centar iz Beograda.

Poziv za sudjelovanje na dvodnevnoj edukaciji za predstavnike/ce medija, institucija i organizacija civilnog društva o medijskom izvještavanju o nasilju nad ženama i femicidu

Ženska soba Vas poziva na sudjelovanje na dvodnevnoj edukaciji za predstavnike/ce medija, institucija i organizacija civilnog društva o medijskom izvještavanju o nasilju nad ženama i femicidu.

Edukacija će se održati:

30. – 31. listopada 2019. godine

u hotelu Panorama, Zagreb

u trajanju 10:00 –  17:00 (prvi dan), 10:00 – 16:00 (drugi dan)

Osnovni cilj edukacije jest informiranje i senzibilizacija predstavnica i predstavnika medija o navedenoj problematici, upoznavanje i jačanje suradnje s predstavnicama i predstavnicima nadležnih institucija i organizacija civilnog društva, kroz predavanja i predstavljanje Analize medijskog izvještavanja o slučajevima femicida, Analize medijskog izvještavanja u slučajevima nasilja prema ženama, Medijskog kodeksa – vodiča za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu i dokumentarnog filma Žene, nasilje i mediji.

Edukacija je namijenjena predstavnicima i predstavnicama medija, institucija i organizacija civilnog društva koji se u svakodnevnom radu susreću s problematikom nasilja nad ženama i femicida.

Edukacija se održava u sklopu projekta Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama kojeg je nositeljica  Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u partnerstvu sa Ženskom sobom. Pridruženi partneri/ce na projektu su Pravosudna akademija, Policijska akademija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo.

Radi ograničenog broja mjesta, molimo Vas da Vaše sudjelovanje na edukaciji potvrdite putem e-maila: zenska.soba@zenskasoba.hr ili na tel: 01/6119-174.