Panel rasprava o statusu civilnog društva u Hrvatskoj

Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus iz Splita organizirala je predstavljanje prve godine provedbe i rezultata regionalnog projekta „Acquis za civilno društvo na Balkanu: Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zagovaranje i nadzor“ kojeg provodi sa Balkanskom mrežom za razvoj civilnog društva (BCSDN) te panel raspravu o statusu civilnog društva u Hrvatskoj. Događanje je održano 26. ožujka, 2014. godine u Hrvatskom novinarskom domu te su na njemu prisustvovali predstavnici/e raznih državnih institucija, organizacija civilnog društva pa tako i članica Ženske sobe, Josipa Tukara.

Događanje je organizirano s ciljem predstavljanja novokreirane monitoring matrice za poticajno okruženje za razvoj civilnog društva, konkretnog alata za istraživanje i monitoring pravnog, financijskog i političkog okruženja u kojem se civilno društvo u pojedinoj zemlji razvija i radi. Tanja Hafner Ademi iz organizacije BCSDN predstavila je monitoring matricu. Matrica je nastala nakon istraživanja stanja civilnog društva u osam zemlja Zapadnog Balkana (uz Tursku) te je primarno kreirana za analizu istoga. Ovo je prvi alat takvog tipa te je matrica kreirana da bi bila konkretna, upotrebljiva za detektiranje problematičnih točaka unutar civilnog društva neke zemlje. Matica za monitoring uspostavlja standarde, odnosno pruža optimalne, a ne minimalne standarde. Unutar matrice je uključeno tri oblasti: osnovna pravna jamstva sloboda; okvir financijske vitalnosti i održivosti udruga; i odnos države/državnih tijela i institucijama s organizacijama civilnog društva. Matrica uključuje 24 standarda, sveukupno 151 indikator za analizu.

Željana Buntić-Pejaković iz Cenzure plus u svom izlaganju osvrnula se na stanje civilnog društva u Hrvatskoj pri čemu je navela kako mnogi novi zakoni Republike Hrvatske prijete održivosti i radu organizacija. Također, istaknula je i poteškoće i needuciranost javne uprave koje nisu upoznate s radom udruga.

Preostali panelisti i panelistice, predstavnici/ce organizacija civilnog društva te državnih institucija, raspravljali su o brojnim temama važnim za trenutni status civilnog društva u Hrvatskoj. Zaključno je izneseno kako trenutni prijedlog Zakona o računovodstvu te zakona vezanog uz rad udruga uvelike prijete opstanku organizacijama civilnog društva koje su zaslužne za mnoge demokratske procese te napredak hrvatskog civilnog društva.

Predavanje “Feminizmi za početnice/ke”

U nedjelju, 30. ožujka, 2014. godine s početkom u 19.00 sati održat će se još jedna u nizu Prajdionica pod nazivom “Feminizam za početnice/ke” u net klubu MAMA (Predadovićeva 18, Zagreb). Na prajdionici će izlagačica biti članica Ženske sobe, Paula Zore. Prajdionice, prajdov studij za početnike/ce, ciklus je predavanja u organizaciji Zagreb Pridea.

Paula Zore pojasnit će da su feminizmi puno više i šire od predrasuda koje se uz njih vežu. Kroz povijesni presjek razvoja feminizma od zahtjeva za osnovnim ljudskim pravima do političkog pa i akademskog pravca, na još jednoj Prajdionici bit će prilike za doznati zašto je Zagreb Pride queer-feministička organizacija i kako je to LGBT pokret povezan s feminističkim pokretom.

Svi/e zainteresirani/e pozvani/e su na sudjelovanje.

Dramska predstava “Zašto ja?” izvedena u Puli

Dramska skupina “Minimalisti” gostovala je 22. ožujka, 2014. godine u Teatru Naranča u Puli s dramskom predstavom “Zašto ja?”. Predstava se već četvrtu godinu za redom izvela u Zagrebu, Osijeku, Splitu te ovom prilikom i u Puli.

Na dramskoj predstavi prisustvovali/e su učenici i učenice viših razreda osnovnih škola te srednjih škola Pule koji su se na taj način upoznali s problematikom trgovanja ljudima. Sama predstava educirala je i osvijestila mlade o procesu trgovanja ljudima, od faze vrbovanja do završne faze, tzv. eksploatacijske faze.

S obzirom kako su mlade osobe podložnije opasnostima da postanu žrtve trgovanja ljudima prilikom traženja zaposlenja, cilj predstave je educirati ih o tim opasnostima te ih upoznati s mehanizmima zaštite. Na veoma zanimljiv način predstava je prikazala put dviju mladih djevojaka koje prilikom traženja zaposlenja u inozemstvu postaju žrtve trgovanja ljudima.

Dramska predstava “Zašto ja?” te dramska skupina “Minimalisti” nastali su 2010. godine u sklopu projekta u organizaciji Ženske sobe ” kojeg vode Maja Vukmanić Rajter (voditeljica projekta, prof. socijalne pedagogije, Ženska soba) i Ana Đordić (prof. hrvatskog jezika i književnosti,  XIII. gimnazija u Zagrebu). Projekt se provodi pod pokroviteljstvom Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Predavanje u Bjelovaru “Nasilje nad ženama”

U Gradskom muzeju Bjelovar 19. ožujka, 2014. godine održano je javno predavanje na temu “Nasilje nad ženama”. O nasilju nad ženama govorila je Maja Vukmanić Rajter, profesorica socijalne pedagogije i voditeljica Centra za žrtve seksualnog nasilja „Ženska soba“.

Cilj predavanja je bio upoznavanje s osnovnim pojmovima vezanim uz neravnopravnost žena i nasilje nad ženama. Maja Vukmanić Rajter zahvalila se svim što su odvojili svoje vrijeme kako bi prisustvovali predavanju od posebne važnosti, a riječ je o nasilju nad ženama. Istaknula je kako sve institucije i lokalna vlast moraju zajedno surađivati kada je u pitanju ova tema. Zaključila je kako prisutnost predstavnika/ca institucija i lokalne vlasti na predavanju pokazuje to zajedništvo.

Na predavanju su prisustvovale Tatjana Grđan, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Grada Bjelovara, Lidija Novosel, zamjenica gradonačelnika Grada Bjelovara, i Vanja Posavac, saborska zastupnica koja je rekla da je ciljano došla na ovo predavanje te se raduje što je ova tema otvorena u Bjelovaru. Samo predavanje je privuklo i velik broj posjetitelja i posjetiteljica iz svih političkih stranaka s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, predstavnike PU bjelovarsko-bilogorske, predstavnike/ce svih važnih ustanova u županiji te mnoge druge.

Javno predavanje “Nasilje nad ženama“ je održano uz podršku Odbora za ravnopravnost spolova Grada Bjelovara i Grada Bjelovara, a sastavni je dio projekta Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH „Moj glas protiv nasilja“/“My voice against violence“ koji financijski podržava Europska unija (u okviru Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS). Projekt se odvija u suradnji s dvije partnerske organizacije: Ženska soba – Centar za seksualna prava i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Održan međunarodni simpozij o trans*, inter* i pravima varijantnih osoba

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava i udruge Trans Aid Hrvatska održan je međunarodni simpozij pod nazivom “Transpozij” u hotelu International u Zagrebu, u trajanju od 15. do 16. ožujka 2014. godine. Simpozij je organiziran u sklopu projekta “Rodna ravnopravnost za sve – Ostvarimo trans prava!” kojeg Ženska soba provodi u suradnji sa Trans Aid-om Hrvatska a koji je financiran od strane Europske unije u sklopu programa Europski instrument za demokraciju i ljudska prava.

“Transpozij” je bio simpozij međunarodnog karaktera na kojem su sudjelovali/e aktivisti i aktivistkinje te organizacije koje pomiču prava trans*, inter* i varijantnih osoba iz Hrvatske, Nizozemske, Srbije, Mađarske, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Češke, Slovačke i Slovenije. Na “Transpoziju” je sudjelovalo preko 50 sudionika i sudionica.

Za početak su na “Transpoziju” predstavljeni položaji trans*, inter* i rodno varijantnih osoba diljem zemalja sudionica na simpoziju. Potom je predstavljena zakonska regulativa i zašita (ili nedostatak iste) trans*, inter* i rodno varijantnih osoba na području Europe te se razgovaralo o usporedbi zakonodavstava među zemljama. Na simpoziju se fokusiralo na iskustva i napore poduzete od strane organizacija sudionica na “Transpoziju” te kako se boriti protiv transfobije, transfobičnih stavova i nasilja u društvu. Kao važnom temom na simpoziju pokazao se problem pristupa zdravstvenoj skrbi, ponajviše u zemljama u regiji, te preprekama u zdravstvenoj zaštiti za transrodne, interrodne i varijantne osobe. Također, važnom temom pokazali su se zakoni i zakonske regulative koji se tiču prava trans*, inter* i rodno varijantnih osoba, a koji su još uvijek mnogo nepovoljni za njih. Tijekom simpozija su sudionici/ce razmjenjivali/e svoja iskustva, probleme, primjere dobrih ali i loših praksi u regiji i zemljama Europske unije.

Za vrijeme drugog dana “Transpozija” predstavljena je kampanja koja  se provodi u sklopu projekta te je premjerno prikazan video spot „PRAVO NA SREĆU“. Video spot prikazan je svim sudionicima/ama simpozija te prisutnim medijima.

Održani simpozij rezultirao je ne samo razmjenom znanja, iskustava i rada na ovom području, nego je i dodatno povezao sudionike i sudionice organizacija koje pomiču prava trans*, inter* i varijantnih osoba stvarajući ih pri tome dugoročnim partnerima/cama u stvaranju pravednijih građanskih društava spremnijih i bolje upoznatih s  pravima trans*, inter* i rodno varijantnih osoba.

Poboljšanje pravnog, psihološkog i ekonomskog položaja žrtava i svjedoka

U organizaciji Udruge za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara održan je okrugli stol pod nazivom “Poboljšanje pravnog, psihološkog i ekonomskog položaja žrtava i svjedoka”. Okrugli stol održan je u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrtvatske u Zagrebu, 10. ožujka 2014. godine u sklopu projekta koji je financiran u sklopu EIDHR programa Europske unije za Republiku Hrvatsku.

Na okruglom stolu su sudjelovali/e predstavnici/e organizacija civilnog društva, državnih tijela i institucija, Pravnog fakulteta u Zagrebu te psihologinja Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreb. Među sudionicima/ama bila je i članica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, Maja Vukmanić Rajter, voditeljica Centra za žrtve seksualnog nasilja, koja je govorila o položaju žrtve seksualnog nasilja prije, za vrijeme i nakon kaznenog postupka.

Nakon pozdravnog govora organizatorice Barbare Veličković, na okruglom stolu se govorilo o sustavu podrške žrtvama i svjedocima na sudovima, položaju žrtve u kaznenom postupku, potrebama žrtava i svjedoka obiteljskog nasilja, položaju žrtve u policijskom postupku, ulozi sustava besplatne pravne pomoći žrtvama i svjedocima, izazovu cjeloživotne podrške, ulozi djeteta kao svjedoka, poteškoćama s kojima se susreću maloljetnici u sudskim postupcima te je završno predstavljen nacrt prijedloga zakona o naknadi štete žrtvama silovanja u domovinskom ratu.

Rad Udruge za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara, koja je i organizirala održani okrugli stol, usmjeren je na poboljšanje položaja žrtava i svjedoka te unapređenje postojećeg sustava podrške svjedocima i žrtvama. Direktni korisnici udruge su svjedoci i žrtve te članovi njihovih obitelji koji su pozvani na sud.

Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2014. do 2017.

U organizaciji Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske povodom Međunarodnog dana žena, danas, 7. ožujka, 2014. godine održano je predstavljanje Strategije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2014. do 2017. godine.

Mr. sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica za ravnopravnost spolova Vlade RH, uvodno je pozdravila prisutne goste, odnosno predstavnike/ce sabora, ministarstava te raznih udruga. Na predstavljanju Strategije sudjelovale su i dvije članice tima Ženske sobe, Maja Vukmanić Rajter i Josipa Tukara.

Ravnateljica za ravnopravnost spolova Vlade RH nadalje je napomenula kako je Ured za ravnopravnost spolova do sada preveo mnoge dokumente Vijeća Europe (VE), pa tako i ovaj, te je potom predstavila Strategiju. Strategiju je izradio odbor ministara Vijeća Europe krajem 2013. godine, uz suradnju s Komisijom za ravnopravnost spolova koja djeluje pri Vijeću Europe. Opći cilj Strategije je da se dođe do bržeg i djelotvornijeg postizanja stvarne ravnopravnosti spolova, dok je strateških ciljeva pet.

Prvi strateški cilj Strategije za ravnopravnost spolova VE je borba protiv rodnih stereotipa i seksizma. Istaknuto je kako stereotipi još uvijek otežavaju potpunu ravnopravnost spolova, dok se mediji i obrazovni sustav pozivaju da pridonesu postizanju istoga. Također, unutar prvog strateškog cilja ističe se i promicanje uloge muškaraca u postizanju ravnopravnosti spolova. Drugi strateški cilj je prevencija i borba protiv nasilja nad ženama, što je jedan od najvećih problema Republike Hrvatske, Europske Unije te samog Vijeća Europe. Unutar drugog cilja istaknuto je Hrvatsko potpisivanje Konvencije vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) koja još uvijek nije ratificirana. Treći strateški cilj je zajamčen ravnopravan pristup žena pravosudnim tijelima. Ovaj cilj je jedna od glavnih tema i prioriteta kojim se VE bavi. VE ocijenilo je stanje kao nepovoljno po ženama koje se s puno više problema susreću od muškaraca prilikom pristupanja državnim sudovima i međunarodnim pravosudnim tijelima, gdje se primjerice puno manje žena žale Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourg. Četvrti cilj je postizanje ravnoteže u zastupljenosti žena i muškaraca pri donošenju odluka u političkom i javnom sektoru. VE ocijenilo je kako je prisutna kontinuirana podzastupljenost žena u političkom ili javnom životu u svim tijelima koja donose odluke. Vijeće Europe nalaže kako zastupljenost žena ili muškaraca ne bi smjela biti ispod 40%. Hrvatska se tako primjerice cijelo vrijeme vrti oko 20% zastupnica u Hrvatskom saboru, pri čemu su žene podzastupljene i u Vladi RH. Peti strateški cilj je uvođenje načela ravnopravnosti spolova u cjelokupnu politiku i mjere (gender mainstreaming), odnosno potrebno je u sve politike zemalja članica VE uvesti rodnu dimenziju. U sklopu petog strateškog cilja uključen je i transverzalni karakter Programa za ravnopravnost spolova koji pretpostavlja da bi sva tijela VE koja donose odluke, te savjetodavna i nadzorna tijela trebala poduprijeti i aktivno doprinijeti postizanju svrhe i strateških ciljeva Strategije za ravnopravnost spolova.

Ravnateljica ureda za ravnopravnost spolova nadalje je istakla kako je ovom Strategijom predviđen i institucionalni okvir, sredstva te metode rada za postizanje ravnopravnosti spolova. Navela je kako u svakoj zemlji članici VE mora postojati nacionalna kontakt-osoba koja je važna poveznica između VE i mjerodavnih osoba te mehanizama koji su odgovorni za ravnopravnost spolova na nacionalnoj razini. U slučaju Hrvatske to je upravo Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.

U provedbi Strategije za ravnopravnost spolova očekuje se i suradnja s parlamentima, nacionalnim vladama, lokalnim vlastima i njihovim povezanim tijelima, tijelima koja se bave ravnopravnošću spolova, institucijama za ljudska prava, mrežom stručnjaka/inja, sindikatima i udrugama poslodavaca, medijima te privatnim sektorom, pri čemu bi se stvorila partnerstva za što brže i djelotvornije postizanje potpune ravnopravnosti spolova.

Na predstavljanju Strategije izlagačice su bile i dr. sc. Vesna Batistić Kos, pomoćnica ministrice vanjskih i europskih poslova te saborska zastupnica RH Melita Mulić koje su dobrom ocjenom ocijenile Strategiju za ravnopravnost spolova. Izlagačice su istaknule kako je potrebno još puno zajedničkog rada i snage do postizanja potpune ravnopravnosti žena s muškarcima ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i u ostalim zemljama članicama VE.