Održan trening za volontere/ke „Ja znam! Ja djelujem!“

U četvrtak, 29. listopada održan je jednodnevni trening za volonterke i volontere pod nazivom „Ja znam! Ja djelujem!“. Trening namijenjen studentima i studenticama organizirala je i održala Ženska soba – Centar za seksualna prava, u vlastitom prostoru (Maksimirska 51a, 10 000 Zagreb) i to u trajanju od 10 do 17 sati.

Teme treninga obuhvaćale su seksualno nasilje, ravnopravnost spolova, doprinos civilnog društva u postizanju pozitivnih društvenih promjena te rad na osmišljavanju reach out aktivnosti koje će provoditi same/i volonterke i volonteri. Fokus treninga bio je na poticanju aktivnog uključivanja mladih u suzbijanje nasilja te postizanje pozitivnih promjena u postojećoj lokalnoj zajednici.

Trening su vodile Antonija Hojt Ilić (prof. socijalne pedagogije), Paula Zore (prof. povijesti i komparativne književnosti) i Matea Popov (mag. psych.), trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne diskriminacije. U narednom periodu sudionice treninga provoditi će reach out strategije kojima će biti obuhvaćeni mladi diljem Hrvatske.

Ovaj trening je održan u sklopu projekta “Ja znam! Ja djelujem!” kojeg financijski podržava Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

IMG_0956

IMG_0958

IMG_0968

Završen ciklus radionica “Odnos mladih prema vlastitom tijelu”

U učeničkom domu “Dora Pejačević” u ponedjeljak, 26.10. i utorak, 27.10. održane su radionice naziva “Odnos mladih prema vlastitom tijelu i seksualnosti”. Na radionicama su sudjelovale učenice srednjih škola u Zagrebu, smještene u učeničkom domu.

Na radionicama su učenice imale prilike naučiti o seksualnom zdravlju i seksualnosti, ali i važnosti razvoja pozitivnog stava o vlastitom tijelu, vlastitoj i tuđoj seksualnosti. Kroz rad u grupama i vježbe, učenice su imale priliku razviti socijalne vještine i kritičko razmišljanje potrebno za kreiranje pozitivnog odnosa prema svome tijelu. Tijekom radionice je poseban naglasak bio stavljen na utjecaj okoline, posebice medija, na naše stereotipno shvaćanje muško/ ženskih tijela i seksualnosti.
Sveukupno četiri radionice su provode s ciljem promicanja zdravih životnih navika mladih.

Provedene radionice dio su projekta “Promicanje pozitivnog odnosa mladih prema vlastitom tijelu i seksualnosti”, financijski podržanim od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo.

1. međunarodna konferencija o seksualnom nasilju u Hrvatskoj “Sustav javnih politika i podrške za žrtve seksualnog nasilja”

Ženska soba – Centar za seksualna prava organizirala je 23.10.2015. godine 1. međunarodnu konferenciju o seksualnom nasilju u Hrvatskoj “Sustav javnih politika i podrške za žrtve seksualnog nasilja”. Konferencija je organizirana u partnerstvu s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH i organizacijom civilnog društva  Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Su-organizator konferencije je Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora.

U prepunoj dvorani Hrvatskog sabora Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, pozdravila je sve prisutne predstavnice i predstavnike državnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva, izlagačice i izlagače, sudionice i sudionike konferencije te predstavnike i predstavnice medija. Predstavila je ukratko projekt „Moj glas protiv nasilja!“, financiran od strane EU u okviru Progress programa, kao i put koji je doveo do nastanka ideje i samog organiziranja ove važne konferencije o seksualnom nasilju.

Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Helena Štimac Radin istaknula je da je cilj cjelokupnog projekta „Moj glas protiv nasilja!“ osvještavati i podignuti razinu svijesti hrvatskog društva o neprihvatljivosti bilo kojeg oblika nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama je jedan od najjasnijih indikatora neravnopravnosti spolova u društvu. Štimac Radin je iskazala nadu u skorašnju ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, na čijoj promociji Ured kontinuirano radi. Osim Konvencije koju je Ured tiskao i distribuirao svim saborskim zastupnicama i zastupnicima te drugim državnim tijelima, tiskan je i distribuiran Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja na hrvatskom i engleskom jeziku. Usvajanje Protokola od strane Hrvatskog sabora u studenom 2012. rezultat je dugogodišnjeg zajedničkog rada Ženske sobe i Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH. Štimac Radin zaključno je naglasila kako nas još uvijek čeka vrlo dug put u postizanju potpune ravnopravnosti spolova.

Saborska zastupnica i potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog Sabora, Sonja König, naglasila je kako je naš zajednički cilj i zadatak borba protiv nasilja nad ženama. Istaknula je kako seksualno nasilje, kao u ostalom i svako drugo, nije pitanje slučajnosti, već je pitanje moći i kontrole. Spomenula je da sva svjetska istraživanja pokazuju da je upravo obitelj, izuzev vojske kao društvene institucije, najnasilnija institucija modernog doba za ženu. Upravo u obitelji ženama prijeti puno veća opasnost od njihovog partnera, nego od bilo kojih drugih osoba. Zaključila je kako na ukidanju ove nepravde moramo više i jače zajednički raditi.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, je nakon što se zahvalila organizatoricama konferencije na prilici da i ona kao pravobraniteljica podigne svoj glas protiv nasilja nad ženama, istaknula da je važno naglasiti da kada se govori o partnerskom nasilju i nasilju u obitelji da se radi o rodno uvjetovanom nasilju i obliku spolne diskriminacije. Navela je kako je potrebno dosljedno tražiti od policije i sudova da se žene koje su žrtve obiteljskog nasilja ne tretiraju kao počinitelji, već da se prepoznaje primarni počinitelj. Zaključila je da je seksualno nasilje sveprisutno u svim sferama ženina života, naglašavajući podatak da na 1 prijavljeno silovanje, dolazi 15 do 20 neprijavljenih te da upravo iz tog i mnogih drugih razloga moramo pružiti sustavnu podršku osobama koje su preživjele seksualno nasilje, od prijave do kraja sudskog procesa, pa i kasnije.

Zamjenica ministrice Ministarstva socijalne politike i mladih, Maja Sporiš, uvodno je istaknula da je na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini, otprilike 1 od 3 žene pretrpjela fizičko i/ili seksualno nasilje, dok je svaka druga žena suočena s nekim od oblika seksualnog zlostavljanja. Nasilje nad ženama prije svega predstavlja grubo kršenje ljudskih prava, ali predstavlja i veliki angažman koji obuhvaća zdravstvenu zaštitu, socijalnu sigurnost i pravosuđe. Stoga su javne politike u Republici Hrvatskoj usmjerene na dobrobit zajednice, demokratski legitimitet i nepovredivost ljudskog dostojanstva. Zaključila je da samo zajedničkim djelovanjem možemo kreirati uspješnu javnu politiku i kao takvu ju provoditi.

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja inozemnih izlagačica koje je otvorila profesorica Liz Kelly (Ujedinjeno Kraljevstvo, Sveučilište London Metropolitan, Ravnateljica Odjela za studije o nasilju nad ženama i djecom). Kelly se već 40 godina aktivno bavi problemom nasilja nad ženama i djecom. Autorica je knjige Preživjeti seksualno nasilje u kojoj je seksualno nasilje prvi put definirala kao kontinuum, odnosno ukazala na činjenicu da isto, uz teške oblike fizičkog nasilja, uključuje i niz svakodnevnih situacija s kojima se žene i djevojke susreću. U svom izlaganju je naglasila da su počinitelji seksualnog nasilja žrtvi poznate osobe te da kada pričamo o ovoj regiji, moramo uzeti u obzir i militarizirano seksualno nasilje. Istaknula je da seksualno nasilje kontrolira sve žene, odgojem stvorivši strah i stalnu prijetnju u žena i djevojaka. Liz Kelly je istaknula da više trebamo pričati o seksu i seksualnoj autonomiji. U Ujedinjenom Kraljevstvu se žele odmaknuti od pojma “Ne” i usmjeriti se na dobivanje pristanka. Posebno je pohvalila inicijative Hollaback i Everyday sexism, naglasivši da se radi o moćnim oruđima za borbu protiv seksualnog nasilja. Na samom kraju je prikazala pozitivne i negativne primjere kampanji usmjerenih suzbijanju seksualnog nasilja, istaknuvši kako mnoge od njih dodatno pridonose viktimizaciji žena. “Moramo promijeniti način na koji govorimo o seksualnom nasilju, kao i poruke koje odašiljemo ženama”, zaključila je Kelly.

Catherine Le Magueresse iz Francuske (Sveučilište Sorbonne), započela je svoje izlaganje predstavljanjem trenutne situacije o problematici seksualnog nasilja u Francuskoj. Seksualno nasilje se događa jer muškarci smatraju da imaju pravo nad ženama i ženskim tijelom. Iako se već 40 godina na mnoge načine borimo protiv nasilja nad ženama, svakodnevno nastaju novi oblici nasilja nad ženama, pri čemu je istaknula cyber nasilje i pornografiju. Poseban naglasak stavila je na važnost uvođenja sustavne prevencije i edukacije dječaka i djevojaka jer smo svi mi socijalno konstruirani/e i moramo prestati odgajati nasilne muškarce. Kao pravnica, navela je da veliku nadu ulaže u zakonodavstvo jer smatra da je zakon mjesto za borbu.

Neovisna istraživačica i konzultantica iz Srbije, članica GREVIO skupine, Biljana Branković, u svom izlaganju je istaknula obveze države potpisnice Konvencije Vijeća Europe. Države se obavezuju da preuzmu neophodne zakonodavne ili druge mjere i da, sa dužnom pažnjom spriječe, istraže, kazne i osiguraju reparaciju za djela nasilja obuhvaćena ovom Konvencijom, koja počine nedržavni subjekti (privatna lica). Nadalje, navela je kolika proporcija žrtava seksualnog nasilja u Srbiji ostaje bez institucionalne zaštite i podrške, iako istraživanja seksualnog nasilja nad mladima adolescentskog uzrasta (od 14 do 19 godine) pokazuju da je svaka 8 djevojčica bila žrtva seksualnog nasilja ili uznemiravanja.

Prikazala je i statističke podatke koji pokazuju da krivične prijave, optužnice i osude za krivično djelo nasilja u obitelji u Srbiji, 2004.-2014., uzastopno rastu, dok je za seksualno nasilje prisutna izrazito niska stopa prijavljivanja, kao i osuda.

Kao jedna od osnivačica organizacije Žene u crnom, Srbija, lepa mlađenović se ispričala za sve zločine koje je Srbija počinila za vrijeme rata 90.-ih na području bivše Jugoslavije. Istaknula je kako je jedna od ključnih osobina osoba koje su preživjele seksualno nasilje upravo šutnja protiv koje se moramo boriti na način da osiguramo ne samo pomoć i podršku, već i pravedne sudske postupke. Navela je da je šutnja političko pitanje jer država ne vjeruje iskustvu žena koje su doživjele seksualno nasilje. Napomenula je da su osnovne potrebe žrtava seksualnog nasilja da im se vjeruje, da ih se čuje, podrži, te da ih se nauči živjeti sa svojim emocijama. Emotivni oporavak osoba koje su preživjele seksualno nasilje je pravda. Naglasila je kako tražimo od država da osiguraju financijska sredstva za nužnu emotivnu pomoć te da je potrebna politička volja da se one osobe koje su doživjele seksualno nasilje ponovno osjećaju sretnima.

Po završetku prvog dijela izlaganja uslijedio je prostor otvoren za pitanja i diskusiju, te potom drugi dio izlaganja.

U drugom dijelu izlaganja predavačice su bile: Maja Mamula, (Hrvatska, Ženska soba – Centar za seksualna prava), Marijana Senjak (Hrvatska, Inicijativa za Ženski sud – Feministički pristup pravdi) te predavač Goran Arbanas, (Hrvatska, Klinika za psihijatriju Vrapče, Zavod za forenzičku psihijatriju).

U trećem dijelu izlaganja predavači i predavačice su bili/e: Hrvoje Đuran (Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova), Helenca Pirnat Dragičević (Hrvatska, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske), Lana Peto Kujundžić (Hrvatska, Županijski sud u Zagrebu), te Branka Žigante Živković (Hrvatska, Visoki prekršajni Republike Hrvatske, Nacionalni tim za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama).

Na održanoj 1. međunarodnoj konferenciji o seksualnom nasilju u Hrvatskoj doneseni su sljedeći zaključci i preporuke:

  1. Postupak prijave seksualnog nasilja treba učiniti što manje traumatizirajućim za žrtve, poštujući pri tome sva prava ali i specifičnosti žrtava seksualnog nasilja.
  2. Sudski postupak potrebno je učiniti osjetljivim za potrebe žrtava seksualnog nasilja kroz skraćivanje trajanja postupka, informiranja žrtve te osjetljivosti za specifične potrebe žrtava seksualnog nasilja (npr. korištenje video linka).
  3. Centar (centri) za žrtve seksualnog nasilja izvor su podrške za žrtve seksualnog nasilja, ali i važni društveni akteri po pitanju seksualnog nasilja uopće. Važno je podržati rad postojećih, kao i otvaranje novih centara.
  4. Važna je međusobna suradnja i uvažavanje svih ključnih aktera koji rade na suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju direktne pomoći i podrške žrtvama. Pri tome je nužno istaknuti važnost suradnje nadležnih institucija i organizacija civilnog društva.
  5. Seksualno nasilje specifičan je oblik nasilja o kojemu je potrebno informiranje i educiranje stručnjakinja i stručnjaka koji rade sa žrtvama seksualnog nasilja, kao i općenito na problemu seksualnog nasilja. Stoga, potrebna je obavezna i sustavna specijalizirana edukacija za osobe iz nadležnih institucija koje rade na području seksualnog nasilja.
  6. S obzirom na postojeću stigmu žrtava seksualnog nasilja kako u obitelji, tako i na radnom mjestu, ali i u društvu općenito, nužno je temeljito i sustavno raditi na senzibiliziranju građanstva za problem seksualnog nasilja i destigmatizaciji žrtava.
  7. Potrebno je osigurati praćenje provedbe Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
  8. Istraživanja o prevalenciji, posljedicama kao i elementima koji pridonose prijavi nasilja, ključan su izvor informacija i komunikacije sa žrtvama seksualnog nasilja i njihovim potrebama. Upravo zbog ovoga potrebno je podržati i potaknuti provođenje istraživanja na ovu temu.
  9. Usprkos određenim pozitivnim pomacima ostvarenim kroz suradnju institucionalnog sektora i organizacija civilnog društva, iznimno je važno da i same institucije kontinuirano unaprjeđuju rad sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje.
  10. Bez obzira u kojem segmentu društva djelujemo, unutar institucionalnog okvira ili izvan njega, svi/e moramo raditi na prevenciji i edukaciji, imajuću na umu prije svega mlade osobe. Tu je prije svega važno naglasiti odgovornost države koja treba osigurati sa se svi potrebni preduvjeti za takve edukacije i dogode.

Fotografije s održane konferencije možete pogledati u sljedećoj galeriji.

Svi materijali će u kratkom vremenskom periodu biti dostupni na:

Konferencija je sastavni dio projekta Ureda za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske “Moj glas protiv nasilja” koji financijski podržava Europska unija (u okviru Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – Progress). Ženska soba i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje partnerske su organizacije na projektu “Moj glas protiv nasilja!”.

 

Follow up sastanak “Primjena Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja”

Dana 22.10.2015. godine održan je follow up sastanak “Primjena Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja” u hotelu Dubrovnik, u Zagrebu. Follow up sastanak bio je završna aktivnosti nakon održanih triju jednodnevnih edukacija u Zagrebu, Osijeku i Zadru tijekom 2015. godine.

Nakon uvodnog predstavljanja Ženske sobe – Centra za seksualna prava od strane dr. sc. Maje Mamule, koordinatorice Ženske sobe, te projekta “Moj glas protiv nasilja!” u okviru kojeg se navedena aktivnosti i održala, sudionici i sudionice follow up sastanka su se predstavili/e.

Tijekom sastanaka su sudionici i sudionice imali/e priliku iznositi pojedinačne slučajeve na kojima trenutno rade, ili su radili/e, te na taj način podijeliti iskustva dobrih praksi, kao i onih prepreka na koje su naišli/e u sustavu. S gledišta policijskih službenika/ca, istaknuti su problemi kao što je nedovoljan broj policijskih službenica za uzimanje iskaza i rad sa osobama ženskog roda u slučaju prijave silovanja/pokušaja silovanja, dugotrajnost postupka uzimanja iskaza i dokumentiranja materijalnih dokaza te dodatna viktimizacija osobe koja je preživjela seksualno nasilje. Policijski službenici/ce su istaknule kako poteškoću predstavlja i fotografiranje od strane policijskog službenika/ce prilikom ginekološkog pregleda, što je u tom slučaju jedino moguće, a što osobama koje su preživjele seksualno nasilje predstavlja dodatno stresnu situaciju.
Maja Mamula je istaknula da osoba koja je preživjela seksualno nasilje treba dati pristanak na sve radnje u kojima (ne)sudjeluje te je iz tog razloga veoma važna stavaka u “Protokolu” o informiranom pristanku na ginekološki pregled. Jako je bitno objasniti osobi što je ginekološki pregled, što će on sve obuhvatiti te je ozbiljan problem ako se informirani pristanak ne dobije.

Kao posebna gošća sastanka, profesorica Liz Kelly sa Sveučilište London Metropolitan, Ravnateljica Odjela za studije o nasilju nad ženama i djecom, Ujedinjeno Kraljevstvo, sudionike i sudionice follow up sastanka upoznala je sa postupanjem policijskih službenika/ca u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istaknula je da svi policijski službenici/e i doktori/ice obavezno traže pristanak tijekom cijelog postupka jer samo silovanje je upravo sam gubitak kontrole nad vlastitim tijelom i nepristajanje na zločin koji se osobi dogodio, tako da je za osobu koja je preživjela seksualno nasilje vraćanje kontrole natrag iznimno važno.

Također je u usporedbi sa zakonodavstvom Hrvatske istaknula da minimalna zapriječena zatvorska kazna za silovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi 5 godina, dok je maksimalna kazna doživotna.

Suradnja policije i zdravstvenih ustanova prilikom procesuiranja također je bitna jer izostankom samo dijela ginekološkog ili zdravstvenog pregleda, sveukupni slučaj može biti odbačen kao nevaljan ili zbog manjka dokaza.

Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu, podsjetila je kako je sa osobama koje se preživjele seksualno nasilja bitno raditi i proraditi traumu kako bismo smanjili broj slučajeva u kojima se osobe vraćaju natrag počinitelju. Dodala je kako nikako ne smijemo zaboraviti i na razloge kao što su ekonomska/financijska nesigurnost te koje nemaju riješeno stambeno pitanje te općenite sigurnosti osobe koja je preživjela obiteljsko nasilje

U daljnjoj diskusiji naglasak je stavljen na osobe s invaliditetom te osobe s intelektualnim poteškoćama koje su u velikom broju slučajeva žrtve seksualnog nasilja. Maja Mamula istaknula je kako je u takvim slučajevima najmanji broj prijava policiji.

Nadalje je otvoreno pitanje prijave u slučaju sumnji u seksualno nasilje i/ili seksualno nasilje nad djecom. Predavačice su istaknule kako je prema Protokolu svaka službena osoba dužna prijaviti ne samo zločin nego i sumnju u seksualno nasilje.

Prema iskustvo rada Ženske sobe, ali i drugih organizacija i institucija, Maja Mamula je istaknula problem s kojim se u praksi susrećemo kada je u pitanju pravo na antibiotik širokog spektra u slučaju silovanja. Antibiotik je često nedostupan te onda dolazi do problema nabavke istoga.

Sudionici i sudionice izmijenili/e su još nekoliko slučajeva s kojima su se susretali/e u svom svakodnevnom radu te zaključili follow up sastanak s premisom da je međusektorska suradnja iznimno potrebna. Suradnja svih uključeni u otkrivanje i suzbijanje seksualnog nasilja kao i u pružanje i zaštite osoba izloženim seksualnom nasilju propisana je i Protokolom o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

Iz održanog sastanka bilo je vidljivo kako su sudionici/e vrlo dobro upoznati s Protokolom te kako je njegova implementacija na vrlo dobrom putu.

Follow up sastanak sastavni je dio projekta Ureda za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske “Moj glas protiv nasilja” koji financijski podržava Europska unija (u okviru Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – Progress). Ženska soba i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje partnerske su organizacije na projektu “Moj glas protiv nasilja!”.

IMAG1509

IMAG1515

IMAG1528

Najava follow up sastanka „Primjena Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja“

Dana 22. listopada, 2015. u Hotelu Dubrovnik (Zagreb) održat će se follow up sastanak po završetku edukacije o „Primjeni Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja“. Sastanak je nastavak jednodnevnih edukacija o „Primjeni Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja“ koje su održane u Zagrebu (28.11.2014.), Osijeku (24.04.2015.) i Zadru (12.06.2015.).

Cilj provedenih edukacija bio je unaprijediti primjenu Protokola u radu stručnih službi, kao i suradnju svih nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja. Follow up sastanak facilitirat će dr. sc. Maja Mamula iz Ženske sobe dok će predavanje održati Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda u Zagrebu. Sastanku će nazočiti i predstavnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, s obzirom da je Ured u srpnju 2015. osnovao Radnu skupinu za praćenje provedbe Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

Edukacija je sastavni dio projekta Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske „Moj glas protiv nasilja“/“My voice against violence“ koji financijski podržava Europska unija (u okviru Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS), koji se odvija u suradnji sa dvije partnerske organizacije: Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava i CESI – Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Premijerno prikazivanje filma “Hrabra djevojka” u Kinu Europa

‘HRABRA DJEVOJKA’ U KINIMA

U četvrtak, 22. listopada na program zagrebačkog kina Europa te drugih nezavisnih kina stiže film ‘Hrabra djevojka’ (orig. Difret), nagrađen priznanjima na Sundanceu i Berlinaleu, a prikazivanje filma ostvaruje se u suradnji s organizacijom Ženska soba – Centar za seksualna prava, koja djeluje s ciljem osnaživanja žena u borbi protiv seksualnog nasilja. Tijekom prikazivanja u domaćim kinima distributer filma, Zagreb Film Festival, donirat će tri kune od svake prodane ulaznice organizaciji Ženska soba.

Debitantsko dugometražno ostvarenje etiopijskog redatelja Zeresenayja Meharija snimljeno je prema istinitom događaju, a govori o četrnaestogodišnjoj djevojčici Hirut koja je u samoobrani ubila jednog od svojih otmičara i silovatelja. Odvjetnica Meaza nastoji ju spasiti od izgledne smrtne kazne, no situaciju otežava činjenica da se radi o jednom od uobičajenih lokalnih običaja otimanja i prisvajanja nevjeste.

Međutim, prema redateljevim riječima, ovaj film nema negativaca, a ako u njemu i postoji neprijatelj, to nije osoba, već tradicija. ‘Hrabra djevojka’, naime, otkriva kompleksnost etiopijske svakodnevice u kojoj se duboko ukorijenjeni agresivni patrijarhat sukobljava s nastojanjima novih generacija koje Etiopiju žele transformirati u državu jednakih prava. Događaj prema kojem je film snimljen zbio se 1996. godine, no riječ je o široko rasprostranjenom običaju otmice djevojčica i sklapanja maloljetničkih brakova. Nastanku ovog “malog filma s velikom misijom” (Los Angeles Times) kumovala je i sama Angelina Jolie kao producentica, ističući da film “pokazuje kako hrabrost odvažnih pojedinaca može probuditi svijest čitavog društva”.

Prvo prikazivanje filma zakazano je za četvrtak, 22. listopada, uoči 1. međunarodne konferencije o seksualnom nasilju u Hrvatskoj, koju organizira Ženska soba u partnerstvu s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH i Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) te u su-organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja prema ženama i djevojkama. Nakon prve projekcije 22. listopada tri izlagačice na diskusiji- lepa mlađenović, Sanja Kovačević i Jelena Tešija – uz moderaciju Paule Zore raspravljat će o važnosti osvještavanja i nužnosti borbe protiv nasilja nad ženama.

Također, film će tijekom kino distribucije organizirano moći pogledati i učenici srednjih škola, a te će projekcije popratiti i kratak razgovor s predstavnicama i predstavnicima Ženske sobe i inicijative Hollaback, posvećene iskorjenjivanju uličnog uznemiravanja kao jedne od najraširenijih praksi rodno uvjetovanog nasilja.

Više informacija o filmu potražite na: www.kinoeuropa.hr .
Informacije o 1. međunarodnoj konferenciji o seksualnom nasilju ‘Sustav javnih politika i podrške za žrtve seksualnom nasilja’ možete potražiti na: www.zenskasoba.hr/konferencija2015

 

Započela provedba radionica “Odnos mladih prema vlastitom tijelu”

Dana 14. listopada, 2015. godine članice Ženske sobe, Josipa Tukara i Laura Marković održale su prvu u nizu radionicu naziva “Odnos mladih prema vlastitom tijelu i seksualnosti”.

Radionica je održana za učenice učeničkog doma Hrvatskog učiteljskog konvikta u Zagrebu.

Cilj radionica je educirati mlade osobe o seksualnom zdravlju i seksualnosti kako bi razvili pozitivne stavove o vlastitom tijelu, vlastitoj i tuđoj seksualnosti. Svrha radionica je razviti socijalne vještine i kritičko razmišljanje mladih potrebnih za kreiranje pozitivnog odnosa prema svome tijelu. Poseban naglasak je stavljen na utjecaj okoline, posebice medija, na naše stereotipno shvaćanje muško/ ženskih tijela i seksualnosti.

Radionice se provode za učenike i učenice učeničkih domova srednjih škola u Zagrebu, a s ciljem promicanja zdravih životnih navika mladih.

Provedena radionica dio je projekta “Promicanje pozitivnog odnosa mladih prema vlastitom tijelu i seksualnosti”, financijski podržanim od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo.

Najava održavanja 1. Međunarodne konferencije o seksualnom nasilju u Hrvatskoj „Sustav javnih politika i podrške za žrtve seksualnog nasilja“

Dana 23. listopada, 2015. godine, Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske i organizacijom civilnog društva Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), organizira 1. Međunarodnu konferenciju o seksualnom nasilju u Hrvatskoj, pod nazivom “Sustav javnih politika i podrške za žrtve seksualnog nasilja”. Su-organizator konferencije je Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora.

Glavne teme konferencije će biti važnost pružanja pomoći i podrške žrtvama/preživljavačicama seksualnog nasilja, uloga Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te primjeri dobre prakse iz europskih zemalja u suzbijanju seksualnog nasilja. Ciljevi konferencije su podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja prema ženama i djevojkama; upoznavanje nadležnih tijela i institucija s problemom nedostatne podrške za žrtve/preživljavačice seksualnog nasilja u Hrvatskoj; unaprjeđenje sustava podrške žrtvama/preživljavačicama seksualnog nasilja kroz razvoj i implementaciju javnih politika i potrebnih servisa za rad sa žrtvama; uspostavljanje i jačanje međuresorske suradnje svih nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva u pružanju podrške žrtvama i suzbijanju seksualnog nasilja.

Izlagačici i izlagačice na ovoj konferenciji bit će eminentni strani i domaći stručnjaci i stručnjakinje iz područja suzbijanja i prevencije seksualnog nasilja, rada sa osobama koje su preživjele neki od oblika seksualnog nasilja te područja feminizma. Sudionice i sudionici će biti predstavnice i predstavnici iz relevantnih državnih tijela (Ured pučkog pravobranitelja, Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ured pravobraniteljice za djecu, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo branitelja, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske); predstavnice i predstavnici nadležnih institucija (policija, zdravstvo, centri za socijalnu skrb, državno odvjetništvo, pravosuđe); predstavnice i predstavnici organizacija civilnog društva koji direktno rade sa žrtvama seksualnog nasilja, rodno uvjetovanog nasilja i na području zaštite ljudskih prava te drugi relevantni akteri s područja suzbijanja seksualnog nasilja.

Više informacija o konferenciji možete pronaći na web stranici www.zenskasoba.hr/konferencija2015/hr/o-konferenciji/.

Konferencija je sastavni dio projekta Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske “Moj glas protiv nasilja”/”My voice against violence” koji financijski podržava Europska unija (u okviru Programa Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS). Projekt se odvija u suradnji sa dvije partnerske organizacije: Ženska soba – Centar za seksualna prava  i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Okrugli stol u Sisku „Zajedno možemo više!“

U utorak, 06. listopada 2015. godine, održan je okrugli stol posvećen problemu nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Skup se održavao u Hotelu Panonija u Sisku, u trajanju od 11 do 13 sati, u organizaciji Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež i Ženske sobe – Centra za seksualna prava.

Prvo uvodno predavanje, u kojem je predstavljen projekt „Zajedno možemo više!“, održala je Antonija Hojt Ilić iz Ženske sobe – Centra za seksualna prava. U izlaganju je kratko opisala glavni cilj projekta, a to je unaprijediti učinkovitost i sposobnosti organizacija civilnog društva u pružanju specifičnih socijalnih usluga žrtvama nasilja u obitelji s naglaskom na seksualno nasilje.

O “Analizi stanja socijalnih usluga u Sisačko – moslavačkoj županiji” govorila je Lahorka Zec iz Centra za žene Adela. Nakon njenog izlaganja, Tatjana Katkić Stanić iz Hrvatske udruge socijalnih radnika, održala je predavanje o integrativnom i interdisciplinarnom pristupu suzbijanju nasilja, s posebnim naglaskom na podjelu iskustva i dosadašnjih izazova za socijalni rad. Više o ulozi Centra za socijalnu skrb u suzbijanju obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama u zajednici govorio je Franjo Šaban, psiholog iz sisačkog Centra za socijalnu skrb. Za kraj, Davorka Lukač Lalić iz Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, govorila je o kazneno – pravnoj zaštiti djece te je predstavila katalog kaznenih djela na štetu djece prema zakonskim člancima. Posebno se osvrnula na posebnost postupka prema djeci i sve prisutne upoznala s pravima oštećenika, žrtve i pravima djeteta svjedoka prema međunarodnim pravnim izvorima.

IMG_0193

Nakon uvodnih predavanja, sudionici i sudionice su potaknuti na dijalog o konceptu i važnosti obiteljske kohezivnosti, zakonskoj regulativi, ulozi institucija i međusektorskoj suradnji u sprječavanju obiteljskog nasilja.

Okrugli stol je organiziran u okviru projekta “Zajedno možemo više!” koji provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za žene Adela (Sisak), Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava (Slavonski Brod), Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež. Projekt je financiran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te Ureda za udruge vlade Republike Hrvatske.

IMG_0218

IMG_0191

IMG_0209

IMG_0202

 

Održan partnerski sastanak i poludnevni trening partnerskih organizacija na projektu „Zajedno možemo više!“

Dana 06. listopada 2015., održan je poludnevni trening za partnerske organizacije na projektu „Zajedno možemo više!“, u trajanju od 14 do 17 sati. Prvo izlaganje održala je Lahorka Zec, voditeljica skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji i njihovu djecu, o radu Centra za žene Adela. Uslijedilo je izlaganje Štefice Karačić, predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika, koja je prisutnima predstavila stručni rad s počiniteljima nasilja u obitelji.

Nakon poludnevnog treninga održan je sastanak partnerskih organizacija. Plan rada je sadržavao pregled dosad provedenih projektnih aktivnosti, pregled projektnih aktivnosti u narednom razdoblju, povratne informacije vezane uz provedbu dosadašnjih aktivnosti te samo financijsko praćenje projekta.

Aktivnosti su održane u prostorijama Hotela Panonija u Sisku, s ciljem osiguranja kvalitetnog upravljanja i provedbe projektnih aktivnosti.

Poludnevni trening i sastanak partnerskih organizacija organizirani su u okviru projekta “Zajedno možemo više!” koji provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za žene Adela (Sisak), Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava (Slavonski Brod), Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež. Projekt je financiran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te Ureda za udruge vlade Republike Hrvatske.