Autor: zenskasoba

Dana 18. veljače 2021. godine održan je prvi partnerski sastanak na početku provedbe 2. godine programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Na sastanku, koji je održan online putem, sudjelovale su članice Ženske sobe, predstavnica Grada Zagreb, Gradskog ureda za zdravstvo Marijana Prevendar i predstavnica Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača mr. spec. Jasminka Matić.

Na sastanku su ukratko predstavljeni postignuti rezultati tijekom prve godine provedbe programa, dogovoren plan provedbe aktivnosti tijekom druge godine programa te zadaci i obaveze svake partnerske organizacije.

Partnerski sastanak je održan u okviru programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnersku s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. I. Barbot Popovača. Program je financijski podržan od Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe te Osnovne škole Vrbani i Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju iz Zagreba, održana su predavanje za profesore/ice i stručne suradnike/ce. Dana 17. veljače održano je predavanje za profesore/ice i stručne suradnike/ce Osnovne škole Vrbani, a dana 24. veljače za Školu za grafiku, dizajn i medijsku produkciju. Predavanja su održana putem Zooma, a na njima je sudjelovalo 48 osoba.

Predavanja na temu „Seksualno i elektroničko seksualno nasilje nad i među djecom i mladima“ održala je voditeljica preventivnih programa Ženske sobe, Kristina Mihaljević, mag. paed. soc. Tijekom predavanja, sudionici/e su informirani o seksualnom i elektroničkom seksualnom nasilju, pojavnim oblicima, rasprostranjenosti, indikatorima te mehanizmima pomoći i zaštite.

Predavanja su održana u okviru projekta #NEnasilju kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Školom za grafiku, dizajn i medijsku produkciju Zagreb i Osnovnom školom Vrbani, Zagreb. Projekt je financijski podržan od Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Povodom obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela (22. veljače), Ženska soba kao koordinatorica „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ je uz 10 partnerskih organizacija organizirala online javnu akciju.

Putem društvenih mreža Ženske sobe i 10 organizacija civilnoga društva (Facebook i Instagram), emitirajući radio jingl o radu „Mreže podrške i suradnje“ te kroz brojne medijske istupe organizirano je sustavno informiranje o pravima žrtava i svjedoka/svjedokinja svih kaznenih djela, radu i uslugama „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ te o članicama i području djelovanja organizacija unutar „Mreže podrške i suradnje“.

Objavama na društvenim mrežama u tri dana (nedjelja 21.02., ponedjeljak 22.02. i utorak 23.02. 2021. godine) se nastojalo doseći što veći broj osoba kako bi ih se informiralo i podsjetilo na dostupne usluge besplatne pomoći i podrške za žrtve i svjedoke/svjedokinje svih kaznenih djela na području Republike Hrvatske.

Partnerske organizacije na programu te članice „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ djeluju na području 13 županija

• Udruga za podršku žrtvama i svjedocima – Varaždinska i Međimurska županija
• Centar za građanske inicijative Poreč – Istarska županija
• Centar za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ – Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija
• Udruga “HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava – Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija
• DEŠA-Dubrovnik, Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva – Dubrovačko-neretvanska županija
• Informativno pravni centar – Brodsko-posavska županija
• Udruga  „ZvoniMir“ – Šibensko-kninska županija
• Ženska grupa Karlovac „KORAK“ – Karlovačka i Ličko-senjska županija
• S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja – Virovitičko-podravska županija
• SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije – Krapinsko-zagorska županija

„Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ je tijekom protekle 3 godine pružila je više od 13 tisuća pojedinačnih usluga za više od 1700 osoba. Najviše se pritom pružaju usluge emocionalne podrške i informacija, te potom i psihološko i pravno savjetovanje. Osim toga se žrtvama i svjedocima nudi usluga pratnji na policiju tijekom davanja iskaza, u sudnicu tijekom ročišta kao i na sve druge institucije prema potrebi, a sve su usluge dostupne i prije prijave ali i nakon kraja sudskog procesa.

Važno je naglasiti da je sve navedeno potpuno besplatno, što je omogućeno podrškom Ministarstva pravosuđa i uprave na čiju inicijativu je i pokrenuta „Mreža podrške i suradnje“. Krajem prethodne godine potpisan je novi ugovor za novo trogodišnje razdoblje podrške Mreže podrške.

Edukacija naziva „Jačanje kapaciteta koordinatorica za žrtve nasilja u obitelji u područnim službama i područnim uredima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje“ održana je 23. veljače 2021. putem ZOM komunikacijske platforme.

Edukaciju je organizirala Ženska soba u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Središnjim uredom u Zagrebu, a na istoj su sudjelovale koordinatorice iz područnih službi i područnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Na edukaciji su predavale članice Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula, psihologinja, Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja te Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. Jedna od predavačica  je bila i mr. sc. Željka Barić, socijalna radnica i ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga“ Zagreb.

Teme edukacije su bile usmjerene na usvajanje znanja o problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja (osnovni pojmovi, definicije, vrste nasilja), indikatorima i posljedicama nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, utjecaju psihološke traume na žrtve nasilja, zakonodavnoj regulativi zaštite žrtava nasilja u obitelji i seksualnog nasilja te o direktnom radu sa žrtvama nasilja u obitelji u skloništu i njihovoj reintegraciji na tržište rada.

Edukacija je sastavni dio programa „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U ponedjeljak, 22. veljače, obilježava se Europski dan žrtava kaznenih djela. Jedanaest organizacija civilnog društva zajedničkom će javnom akcijom na društvenim mrežama podsjetiti na dostupne usluge pomoći i podrške za žrtve i svjedoke/inje svih kaznenih djela na području Republike Hrvatske.

Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela ove godine Europski dan žrtava kaznenih djela obilježava virtualno, poštujući na taj način epidemiološke mjere.

Od 21. do 23. veljače, na kanalima društvenih mreža organizacija članica Mreže podrške objavljivat će se informacije o dostupnim uslugama te kontaktima na koje se žrtve i svjedoci mogu javiti. Objave će biti dostupne na Facebook stranici Ženske sobe: https://web.facebook.com/zenska.soba te na stranicama 10 partnerskih organizacija koje djeluju na području 13 županija:

• Udruga za podršku žrtvama i svjedocima – Varaždinska i Međimurska županija
• Centar za građanske inicijative Poreč – Istarska županija
• Centar za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ – Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija
• Udruga “HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava – Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija
• DEŠA-Dubrovnik, Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva – Dubrovačko-neretvanska županija
• Informativno pravni centar – Brodsko-posavska županija
• Udruga  „ZvoniMir“ – Šibensko-kninska županija
• Ženska grupa Karlovac „KORAK“ – Karlovačka i Ličko-senjska županija
• S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja – Virovitičko-podravska županija
• SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije – Krapinsko-zagorska županija

Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela je tijekom protekle 3 godine pružila je više od 13 tisuća pojedinačnih usluga za više od 1700 osoba. Najviše se pritom pružaju usluge emocionalne podrške i informacija, te potom i psihološko i pravno savjetovanje. Osim toga se žrtvama i svjedocima nudi usluga pratnji na policiju tijekom davanja iskaza, u sudnicu tijekom ročišta kao i na sve druge institucije prema potrebi, a sve su usluge dostupne i prije prijave ali i nakon kraja sudskog procesa.

Važno je naglasiti da je sve navedeno potpuno besplatno, što je omogućeno podrškom Ministarstva pravosuđa i uprave na čiju inicijativu je i pokrenuta Mreža podrške. Krajem prethodne godine potpisan je novi ugovor za novo trogodišnje razdoblje podrške Mreže podrške.

Pratite nas na društvenim mrežama i saznajte više o Europskom danu žrtava kaznenih djela te Mreži podrške za žrtve i svjedoke kaznenih djela!

U organizaciji Ženske sobe te Osnovne škole Vrbani i Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju iz Zagreba, održano je predavanje za roditelje ovih dviju škola u četvrtak, 18. veljače 2021. godine. Predavanje je održano online putem pomoću ZOOM komunikacijske platforme.

Predavanje je održala voditeljica programa za mlade u Ženskoj sobi, sociologinja Josipa Tukara Komljenović na temu „Elektroničko i elektroničko seksualno nasilje nad djecom i mladima“. Nakon održanog predavanje je uslijedila polusatna diskusija o potrebi češćeg održavanja istih i sličnih preventivnih predavanja ne samo za roditelje, nego i za djecu.

Predavanje je održano u okviru projekta #NEnasilju kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Školom za grafiku, dizajn i medijsku produkciju Zagreb i Osnovnom školom Vrbani, Zagreb. Projekt je financijski podržan od Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Ove je godine Milijarda ustaje posvećena ženama koje su podnijele najveći teret borbe s korona virusom, radnicama u zdravstvu, onima koje su preživjele ekonomsko nasilje, trpe nasilje u na radnom mjestu ili u obitelji, ali i ženama koje svakodnevno brinu o svojoj zajednici –  pripremaju i dijele hranu, obilaze starije članove i beskućnike, pomažu izbjeglicama, podržavaju žene koje su preživjele nasilje.

Uz ozračje pandemije, na lokalnoj razini život je dodatno otežao potres od kojega se Zagreb i nakon jedanaest mjeseci nije oporavio, a potres na Baniji pokazao je dugogodišnju nebrigu za ljude i okoliš.

Organizacijski odbor „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ ove je godine odlučio da posvetiti događaj ženama s Banije koje su preživjele i razoran potres čije posljedice su ostavile trag na njihovim životima – izgubile su domove, poslove, domaće životinje, vrtove…

Dana 14. veljače, na Valentinovo, organizacijski odbor je bio u Glini od 12.00 sati u Gradskom parku.

Održan je program u kojem su sudjelovale književnice Adrijana Kos Lajtman, Evelina Rudan, Lana Derkač, Mihaela Gašpar, Romana Brolih, Vanda Mikšić i Zrinka Posavec; glumci Dado Ćosić, Adrian Pezdirc, Sven Jakir, Vili Matula; redatelj Miran Kurspahić koji je ujedno i vodio cijeli događaj, te književnik Bruno Šimleša. Na događanju su sudjelovali i KUD Glinska tamburica i KUD Moslavec te Božica Papes koja je donirala staro sjeme cvijeća.

Ženama iz Gline su žene iz Zagreba, članice sindikata, ženskih udruga i pojedinci i iz drugih dijelova Hrvatske, pripremile poklon-paketiće kao znak podrške. Među njima CESI, Ženska soba, Domine iz Splita, SOIH, Ženska pomoć sada, Centar za ženske studije, RODE… i mnoge druge žene i muškarci.

SOLIDARNA je osigurala prijevoz u Glinu, angažirajući lokalnog prijevoznika. Ovo događanje je primjer zajedničkih napora, solidarnosti i podrške kojima se pokazuje da kao zajednica možemo graditi nove gradove, saditi vrtove i brinuti jedni o drugima.

Za vizualni identitet ovogodišnjeg događaja zaslužne su umjetnice Irena Jukuć Pranjić, ilustratorica i Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica, a tisak Vectordesign.

Organizacijski odbor se zahvaljujemo Gradu Glinu na razumijevanju i organizacijskoj podršci, te Crvenome križu i udruzi Ljudi za ljude, kao i MUP-u.

*Milijarda ustaje/One Billion Rising Solidarity svjetski je pokret, a svake godine se u više od 200 zemalja održavaju događanja na kojima se upozorava na nasilje nad ženama i djevojčicama i poziva na borbu žena i muškaraca za prava žena i solidarnost s marginaliziranim skupinama i brigom za zaštitu planeta Zemlje.

Više informacija je dostupno na društvenim mrežama https://www.facebook.com/OneBillionRisingCroatia i web stranici www.onebillionrisig.com

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za veljaču 2021. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.

Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Na poziv Veleposlanstva Kanade u Republici Hrvatskoj, koordinatorica Ženske sobe dr. sc. Maja Mamula je 9. veljače 2021. godine sudjelovala na sastanku na temu „Nisi Sama“ pokreta u Hrvatskoj.

Tema sastanka je bilo upoznavanje Veleposlanika Kanade, H.E. Alana Bowmana o aktualnostima oko pokreta Nisi Sama (globalnog Me Too poketa) u Hrvatskoj i regiji. Sudionice i sudionici sastanka su iz različitih perspektiva pružili uvid u problematiku ove teme u Hrvatskoj te preložili preporuke koje bi bile konkretni koraci koji bi se mogli poduzeti kako bi se osobama koje su preživjele seksualno nasilje pomoglo da se osjećaju sigurno u istupanju. Razgovaralo se i o idejama kako bi međunarodna zajednica mogla pomoći u rješavanju trenutne situacije.

Na sastanku su kao panelistkinje i panelis sudjelovali: Nebojša Paunović, Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova;  Lora Vidović, Pučka pravobraniteljica; dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja.

Sudionice i sudionici su bili: Veleposlanica Kraljevine Švedske, H.E. Diana Madunic; Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, H.E. Andrew Dalgliesh; Veleposlanica Japana, H.E. Misako Kaji; ispred Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Victoria Taylor, Cameron Millard i Vlatka Djukić; ispred Veleposlanstva Švicarske Konfederacije Francesca Stocker; ispred Veleposlanstva Sjedinjenih; ispred Veleposlanstva Kanade Emily Nicholson i Ida Mahecic Bajovic.

Događaj Milijarda ustaje/One Billion Rising Solidarity ove se godine odlučio posvetiti ženama s Banije koje su preživjele razoran potres čije posljedice su ostavile trag na njihovim životima – izgubile su domove, poslove, domaće životinje, vrtove.

Organizacijski odbor inicijative Milijarda odustaje odlučio je biti s njima 14. veljače 2021. godine, na Valentinovo, od 12.00 do 14.00 sati u parku u Glini. Uz podjelu paketića, pripremljeni program će uključivati sudjelovanje književnica, glumica i glumaca, aktivistkinja i aktivista.

Prethodno se u Zagrebu na Zrinjevcu, (kod paviljona) 13. veljače 2021. godine u vremenu od 11.00 do 13.00 sati skupljaju poklon-paketići za žene. Ženama su žene iz Zagreba, članice sindikata, ženskih udruga i pojedinci pripremili poklon-paketiće kao znak podrške (u kutiju od cipela stanu korisne i zgodne stvarčice).

Pozivaju se sve osobe koje to mogu da dođu u subotu na Zrinjevac i pridruže se akciji Milijarda ustaje „Jače od potresa – Solidarno sa ženama Banije“ donošenjem poklon-paketića kao znaka podrške.

Žrtva kaznenog djela fizička je osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela^[1].

Kako prijaviti kazneno djelo?

Katkad je teško odlučiti prijaviti kazneno djelo i to iz više razloga (npr. straha od počinitelja, straha od stigmatizacije, nepovjerenja u sustav i slično). Međutim, počinitelji kaznenih djela mogu se sankcionirati, odnosno može im se izreći kazna za počinjeno kazneno djelo samo ako se podnese prijava nadležnim tijelima. Svjesni smo da to može biti teško i zahtjevno, ali je prijava nužan korak u pokretanju mehanizama predviđenih za sankcioniranje počinitelja za koje se utvrdi da su počinili kazneno djelo. U nastavku navodimo upute kako prijaviti kazneno djelo te kome i kako napisati kaznenu prijavu.

Kazneno djelo možete prijaviti usmeno ili pismeno policiji ili nadležnom državnom odvjetništvu.

Sam sadržaj kaznene prijave nije formalno propisan. Međutim, kako bi nadležna tijela mogla postupati po podnesenoj kaznenoj prijavi, važno je da ona sadržava što više važnih informacija.

Kaznena bi prijava, stoga, trebala sadržavati minimalno:

a) osobne podatke počinitelja i što je moguće više informacija o počinitelju (npr. dob, imena roditelja) kako bi nadležna tijela mogla odrediti o kome je riječ

b) što iscrpniji opis događaja koji se prijavljuje (mjesto i vrijeme), kao i sve druge informacije o događaju koje mogu pomoći nadležnim tijelima u njihovu radu

c) naziv i zakonski članak kaznenog djela koje se prijavljuje (može se navesti, ali nije nužno)

d) sve dokaze i činjenice na temelju kojih prijavljujete kazneno djelo (npr. imena svjedokinja/svjedoka ako postoje, isprave koje mogu pomoći policiji i državnom odvjetništvu u radu i slično)

e) osobne podatke, odnosno podatke osobe koja podnosi kaznenu prijavu. Ako ne navedete osobne podatke, nadležna tijela i dalje su dužna postupati po podnesenoj kaznenoj prijavi jer su i policija i državno odvjetništvo dužni postupati i po anonimnim prijavama.

Više informacija o sadržaju kaznene prijave i načinu podnošenja moguće je pronaći na stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.^[2]

Važna informacija za prijavu seksualnog nasilja!

Pri prijavi seksualnog nasilja (osobnim odlaskom na policiju ili u državno odvjetništvo) imate pravo na pratnju vaše osobe od povjerenja. To je osoba koju same/sami izaberete i koja će tijekom prijave biti s vama da vam olakša boravak u prostorijama institucije, bude emocionalna podrška i netko tko će umjesto vas brinuti o tehničkim stvarima (npr. uzeti bočicu vode, paziti na to jeste li popile/popili terapiju ako je uzimate, pomoći vam u snalaženju u zgradi institucije i slično). To može biti vaša majka, prijateljica, prijatelj, ali i netko iz organizacije civilnoga društva kojoj ste se obratili za pomoć (npr. netko iz Ženske sobe).

Važno je napomenuti da se osoba od povjerenja ne može pozvati kao svjedokinja/svjedok u eventualnom kasnijem sudskom postupku. Također, kad je riječ o osobi od povjerenja, treba istaknuti da to nije vaša odvjetnica/vaš odvjetnik i da ta osoba ni na koji način ne može intervenirati tijekom prijave ili ispitivanja. Ona je vaša osoba od povjerenja, vaša emocionalna podrška i netko tko vam pomaže da se tijekom cjelokupnog postupka ne osjećate kao da ste same/sami.

Osim navedenog prava pratnje osobe od povjerenja, naše zakonodavstvo predviđa i druga dodatna prava za žrtve seksualnog nasilja.

U članku 43. Zakona o kaznenom postupku propisan je katalog općih prava koja se odnose na žrtve svih kaznenih djela. To su, primjerice, pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela, pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu, pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, pravo na obavijest državne odvjetnice/državnog odvjetnika o poduzetim radnjama i čitav niz drugih zakonom propisanih prava.

Međutim, naš zakonodavac propisao je i dodatna prava posebnih kategorija žrtava, pa tako propisana dodatna prava, koja uz ona opća predviđena člankom 43. Zakona o kaznenom postupku, pripadaju žrtvama kaznenih djela protiv spolne slobode.

Dodatna prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode su:

a) Pravo žrtve da prije ispitivanja razgovara sa savjetnicom/savjetnikom na teret proračunskih sredstava. Kako možete ostvariti navedeno pravo? Kada primite poziv za ispitivanje od državnog odvjetništva ili suda, od samog tijela koje će provesti ispitivanje možete pismenim putem zatražiti da vam se dodijeli savjetnica/savjetnik. Razgovor sa savjetnicom/savjetnikom za vas je besplatan.

b) Pravo na opunomoćenicu/opunomoćenika na teret proračunskih sredstava. Da biste ostvarili navedeno pravo, morate podnijeti zahtjev nadležnom tijelu da vam se dodijeli opunomoćenica/opunomoćenik na teret proračunskih sredstava. Opunomoćenicu/opunomoćenika dodjeljuje sud, a njezino/njegovo angažiranje za vas je besplatno. Opunomoćenica/opunomoćenik je odvjetnica/odvjetnik koja/koji će vam pomoći tijekom postupka oko svih pravnih pitanja, zastupat će vas na sudu i pomoći će vam u ostvarivanju vaših prava.

c) Pravo žrtve da je na policiji i u državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba. Pri ispitivanju na policiji i u državnom odvjetništvu možete zatražiti da vas ispituje osoba istog spola (npr. ako vas u policiji primi policijski inspektor, vi možete zatražiti da želite razgovarati s policijskom inspektoricom).Ako će poslije biti potrebno ponovno ispitivanje na policiji ili u državnom odvjetništvu (što je katkad neophodno), tada imate pravo da vas ispituje ista osoba koja vas je i prije ispitivala.

d) Pravo žrtve da uskrati odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a koja se odnose na strogo osobni život žrtve. Na pitanja strogo osobne naravi (npr. koliko ste dosad imali partnera/partnerica) ne morate odgovarati, osim ako odgovor na to pitanje nije povezan s kaznenim djelom i važan je za dokazivanje krivnje počinitelja.

e) Pravo žrtve da zahtijeva da bude ispitana s pomoću audio-video uređaja. Ovo pravo odnosi se na poseban način vašeg ispitivanja, odnosno davanja iskaza. Korištenjem ovim pravom izbjegava se izravan kontakt s okrivljenikom, odnosno vaš zajednički boravak u istoj prostoriji tijekom ispitivanja. Vas se ispituje na poseban način upotrebom posebnih komunikacijskih uređaja za ispitivanje (nalazite se u posebnoj prostoriji, a uz vas može biti vaša osoba od povjerenja). Cijeli se razgovor snima, a snimka se poslije može iskoristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

f) Pravo na tajnost osobnih podataka. Navedeno pravo znači da ni jedna sudionica/sudionik kaznenog postupka ne smije nikome odavati vaše osobne podatke.

g) Pravo žrtve na zahtjev za isključenje javnosti s rasprave. Navedeno pravo znači da imate mogućnost isključenja javnosti na sudskoj raspravi radi vaše zaštite, zaštite vaše privatnosti i identiteta.

Usprkos činjenici da su zakonski propisana mnoga prava žrtava seksualnog nasilja, katkad će vam trebati pomoć da biste ih ostvarili. Važno je znati da se uvijek možete obratiti organizacijama koje se bave pružanjem podrške osobama koje su preživjele seksualno nasilje za pomoć pri ostvarivanju prava koja vam pripadaju. Stručan tim educiranih osoba uvijek vam stoji na raspolaganju za pomoć oko svih aspekata prijave kaznenog djela, pravnih pitanja i prolaska kroz sudski postupak.

Kazneni postupci složeni su i dugotrajni postupci koji se sastoje od niza faza, radnji, rokova i nitko sa sigurnošću u samom početku ne može reći koliko će sudski postupak trajati i kakav će mu biti krajnji ishod. Zato vam priprema za sudski postupak, upoznavanje s njegovim fazama i svim radnjama koje su pred vama znatno pomaže da cijeli proces bude što manje traumatičan i neizvjestan te da vam se olakša prolazak kroz sve njegove faze. Pomoć specijaliziranih organizacija koje rade s osobama koje su preživjele seksualno nasilje od neizmjerne je važnosti od prvog koraka prijave kaznenog djela pa sve do donošenja pravomoćne presude u sudskom postupku.

Dana 26. siječnja 2021. godine je održan prvi partnerski sastanak projekta „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“. Sastanak je održan online putem, a na istom su uz predstavnice Ženske sobe sudjelovale i predstavnice partnerskih organizacija Udruge za podršku žrtvama i svjedocima te Hrvatskog pravnog centra. Na sastanku je predstavljen projekt, njegove aktivnosti, te su dogovorene sve obaveze i zadaci svake partnerske organizacije.

Projekt „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“ provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Hrvatskim pravnim centrom i partnerskom organizacijom s Islanda, Samtok um kvennaathvarf (The Women’s Shelter). Projekt je podržan sa 138.985,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova (www.eeagrants.org  / www.norwaygrants.org). Razdoblje provedbe projekta je od 01.01.2020. do 30.06.2023. godine.

ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KAO KLJUČNI AKTERI U STANDARDIZACIJI SUSTAVA ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA/KINJAMA KAZNENIH DJELA

Zahvaljujući vodstvu i mentorstvu članica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ iz Pakraca pet polaznica je završilo program stručnog osposobljavanja za zanimanje geronto domaćice. Program je održan u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Obris iz Požege.  

Program je trajao nekoliko mjeseci, a odvijao se u Slavonskom Brodu te je bio namijenjen za žene žrtve nasilja u obitelji s područja Brodsko-posavske županije. Polaznice programa su nakon teorijskog dijela programa odradile praktičan dio nastave te stekle novo zvanje za zanimanje geronto domaćice. Jedan od ciljeva ovog programa je podizanje razine zapošljivosti polaznica, pružanje prilike za vlastitu ekonomsku neovisnost te nekima i mogućnost prvog ulaska na tržište rada.

Članice Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ su tom prigodom održale završnu follow up radionicu na kojoj su polaznicama uručena uvjerenja o uspješno završenom programu osposobljavanja.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Članice Ženske sobe su dana 26. siječnja 2021. godine održale online partnerski sastanak s predstavnicama i predstavnikom organizacije civilnoga društva U.Z.O.R. Udrugom za zaštitu obitelji – Rijeka.

Partnerski sastanak je održan s ciljem dogovora oko zajedničke provedbe projekta „Seksualno nasilje u obitelji – otvoreno o skrivenom“, provedbe njegovih aktivnosti, kao i projektnih zaduženja. Poseban naglasak je stavljen na izradu plana provedbe pojedinih projektnih aktivnosti uslijed poboljšanja ili pogoršanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj.

Projekt „Seksualno nasilje u obitelji – otvoreno o skrivenom“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s organizacijom U.Z.O.R Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

S početkom mjeseca prosinca 2020. godine započela je i provedba projekta „Seksualno nasilje u obitelji – otvoreno o skrivenom“ koji će se provoditi do studenog 2021. godine.

Nositeljica projekta je Ženska soba – Centar za seksualna prava, dok je partnerska organizacija U.Z.O.R. Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Projekt je usmjeren na pružanje pomoći žrtvama nasilja u obitelji koje su preživjele seksualno nasilje kroz direktan rad te također i na jačanje kapaciteta i suradnje organizacija civilnoga društva i državnih institucija. Kroz isti će se između ostalog nastojati unaprijediti suradnja te educirati predstavnike/ce Županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Nakon serije predavanja, književnih i novinarskih večeri na temu rodne ravnopravnosti, rodno uvjetovanog nasilja te važnosti književne i pisane riječi, grupa studentica i studenata je bila spremna pripremiti i objaviti vlastite tekstove. Aktivnosti su održane u organizaciji Ženske sobe te članicama organizacije civilnog društva Skribonauti i književnicom i novinarkom Antonelom Marušić.

Cilj edukacija te samog projekta bilo je osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti te prevencije rodno uvjetovanog nasilja. Upravo sudjelujući na navedenim aktivnostima edukacija doprinijelo se podizanju opće razine kritičkog promišljanja kod mladih što ih je potaklo za promišljanje i pretakanje naučenog znanja u pisanu riječ.

U konačnici je napisano i objavljeno 9 tekstova studenata i studentica. Tekstovi obrađuju teme zašto seksualno zlostavljanje nije smiješno, seksualno nasilje nad djecom,  autanje LGBT osoba, štetnosti patrijarhalnog društva i tradicionalnih rodnih uloga, stigmatizaciji osoba koje su preživjele seksualno nasilje, pickup artistima te seksualnoj objektivizaciji.

Tekstovi su objavljeni na web portalu Studentski.hr (https://studentski.hr/kutak-ravnopravnosti)  na kojem je otvorena rubrika Kutak ravnopravnosti, a u formi newslettera su objedinjeno objavljeni i na web stranici Ženske sobe na sljedećoj poveznici.

Projekt „Kutak ravnopravnosti“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za razvoj mladih, uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za siječanj 2021. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.

Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Na vrlo zanimljivoj, poučnoj i profesionalno vođenoj Konferenciji za mlade „Važnost uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja“, koja je održana 17. prosinca 2020. s početkom u 10 sati, govorile su samo mlade osobe.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava, održano je događanje koje su vodile učenice I. Gimnazije Zagreb, Dorija Pandža i Lucia Vrdoljak, dok su izlagači i izlagačice bile učenice i učenici iz šest srednjih škola Republike Hrvatske koje su bile partnerske organizacije na projektu „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“. Mnoštvo učenika i učenica predstavilo je vlastito iskustvo sudjelovanja na radionicama razvijenim u okviru programa prevencije seksualnog nasilja za srednje škole – SNEP program.

Sam program Konferencije za mlade bio je podijeljen u dva dijela, Predstavljanje SNEP programa i projekta u okviru kojeg je kreiran te predstavljanja iskustva samih učenika i učenica koji su bili uključeni u njegovu provedbu. U okviru drugog dijela Konferencije za mlade su predstavljeni edukacijski i prevencijski materijali učenika i učenica iz šest srednjih škola.

SNEP program sadrži 6 preventivnih radionica koje su namijenjene srednjoškolskoj populaciji, a koje je razvila radna skupina koju su činile brojne stručnjakinje (članice Ženske sobe, stručne suradnice partnerskih škola, vanjske suradnice iz Incest Trauma Centra Beograd te sa fakulteta).

SNEP program se provodi od 1. do 3. razreda srednje škole (učenici/učenice u dobi od 15 – 17 godina), a uključuje 6 radionica. Radionice namijenjene 1. razredima srednjih škola se bave temom seksualnog nasilja  općenito i seksualnog nasilja u obitelji; radionice namijenjene 2. razredima se bave temom elektroničkog seksualnog nasilja; radionice za 3. razrede srednjih škola se bave temom seksualnog nasilja u mladenačkim vezama. Radionice su osmišljene na način da omogućuju visoku razinu interakcije mladih s voditeljima/voditeljicama radionica te sadrže različite metode rada bliske i zanimljive mladim osobama.

Svoje iskustvo sudjelovanja na radionicama, koje su ocijenili kao vrlo korisnim, zanimljivim i nužnim za sve srednje škole u Hrvatskoj, podijelili su sljedeći učenici i učenice: iz Ekonomske škole Daruvar učenici Mario Veltruski i Antonela Nikolić, iz Obrtničke škole Osijek učenica Nikol Turčić, iz Srednje škole „Ivan Švear“ Ivanić Grad učenica Lara Sekulić, iz Medicinske škole Osijek učenice Klaudija Pranjić i Ema Skoko, iz Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana Ogulin učenice Dorotea Magdić i Anamarija Ceranić te iz Prehrambeno-tehnološke škole Zagreb učenice Dora Ostručnjak i Franka Bogdan.

Edukacijski i prevencijski materijali koji su predstavljeni od strane mladih na Konferenciji za mlade, nastali su nakon dvodnevnih edukacija u organizaciji Ženske sobe. Na treninzima su sudjelovale zainteresirane grupe mladih, a koji su dodatno educirano o seksualnom nasilju, njegovim oblicima, počiniteljima, indikatorima i posljedicama te specifičnostima koje razlikuju seksualno nasilje od ostalih oblika nasilja. Na taj način su mlade osobe uključene u aktivno građanstvo te su osmislile svoje načine i metode (materijale) pomoću kojih su se željeli uključiti u postizanje pozitivnih promjena u svojim lokalnim zajednicama i školama, prvenstveno na području prevencije seksualnog nasilja.

U drugom dijelu Konferencije za mlade su učenici i učenice iz 6 partnerskih škola predstavljali svoje brojne zanimljive i edukativne materijale koji doprinose prevenciji seksualnog nasilja. Govorile su učenice; Lucija Stajnko i Nika Đerđ; Dorotea Magdić i Anamarija Ceranić; Patricia Ivanković; Klara Borovečki i Lara Stipić; Nikol Turčić; Lara Ivesa, Bram Meijer, Helena Grlica, Klara Bahnik, Larija Jukuć i Leonarda Filipin.

Nakon predstavljenih brojnih videa, plakata, brošura i kalendara, učenici i učenice su pozvali i druge škole da koriste materijale u svojim aktivnostima. Kreirani materijali su dostupni u Knjizi sažetaka Konferencije za mlade „Važnost uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja“ te Facebook stranici SNEP programa.

Završnu riječ Konferencije za mlade imale su članice Mreže mladih savjetnica Pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske. Savjetnice Lana Miličević, Stela Tonner, Patricia Čretni i Emilia Čokolić su predstavile rad Mreže te izlagale kako one vide važnost aktivnog uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja. Istaknule se kako djeca imaju pravo i priliku sudjelovati u društvu koje se i njih tiče te da je potrebno djelovati u cilju poboljšanja istoga, za što su im potrebni odrasli, posebice kako bi se preveniralo nasilje. Napomenule su kako je programe prevencije protiv seksualnog nasilja potrebno provoditi od najranije dobi, odnosno od vrtića, te kako je nužno zajedničko djelovanje djece, roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika i djelatnica. Za snažniji glas djece u društvu te život slobodan od nasilja potrebna je volja, rad i trud svih zajedno.

Konferenciju za mlade su zaključile koordinatorica Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula te voditeljica edukacijskih i prevencijskih programa Kristina Mihaljević, mag. paed. soc.

Projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, unutar kojeg se konferencija održala, financiran je od strane Europske unije u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu (2014. – 2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Ženska soba je koordinatorica projekta, dok su partnerske organizacije Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Srednja škola Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološka škola iz Zagreba, Medicinska škola iz Osijeka, Obrtnička škola iz Osijeka, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomska i turistička škola iz Daruvara.

Dana 17. prosinca 2020. godine s početkom u 10 sati Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira Konferenciju za mlade „Važnost uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja“.

Ženska soba, u partnerstvu s Uredom pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, udrugom Plavi telefon, Srednjom školom Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološkom školom iz Zagreba, Medicinskom školom iz Osijeka, Obrtničkom školom iz Osijeka, Gimnazijom i strukovnom školom Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomskom i turističkom školom iz Daruvara, od 2018. godine provodi EU projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

U okviru projekta razvijen je program prevencije seksualnog nasilja („SNEP program“) za srednje škole koji je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i implementiran u 31. srednjoj školi s područja cijele Hrvatske.

Cilj Konferencije jest predstaviti SNEP Program, prezentirati iskustva učenica i učenika koji su bili uključeni u njegovu provedbu, kao i predstaviti edukacijske i prevencijske materijale koji su nastali od strane vršnjačkih edukatorica i edukatora partnerskih škola te osvijestiti važnost aktivnog uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja.

Izlagačice i izlagači na Konferenciji će biti učenice i učenici partnerskih srednjih škola koji su aktivno, u svojstvu vršnjačkih edukatorica i edukatora, bili uključeni u provedbu projekta te predstavnice Mreže mladih savjetnika Pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske. Konferenciju će moderirati učenice Prve gimnazije Zagreb.

Pozivamo sve zainteresirane osobe da Konferenciju za mlade prate putem live stream-a na Facebook stranici Ženske sobe: https://web.facebook.com/zenska.soba te stranici SNEP programa https://web.facebook.com/snepprogram .

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za prosinac 2020. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.
Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Ženska soba u suradnji s UNICEF-om Hrvatska pokrenula je projekt „Protection of women and children survivors of sexual violence and gender based violence during COVID-19 pandemic”, čiji je jedan od osnovnih ciljeva razvoj Preporuka za rad sa ženama i djecom žrtvama nasilja u vrijeme pandemije COVID-19.

Preporuke je razvijala Ekspertna radna skupina, u koju su bili uključeni predstavnice i predstavnik nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnoga društva (organizacija) s dugogodišnjim iskustvom direktnog rada sa ženama i djecom žrtvama nasilja. Osim navedenog iskustva, ekspertize i motiviranosti za rad, kriterij je bio i aktivna uključenost u različita druga tijela (npr. Nacionalni tim za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, županijski timovi, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i sl.), kako bi, kao skupina, posjedovali relevantne i recentne informacije na nacionalnoj i lokalnoj razini, prvenstveno povezane sa suzbijanjem nasilja nad ženama i djecom.

Kao osnova za rad Ekspertne radne skupine, provedeno je istraživanje u svrhu analize stanja rada sa ženama i djecom žrtvama nasilja za vrijeme pandemije, koje je uključivalo prikupljanje podataka od organizacija civilnoga društva i ustanova s područja Republike Hrvatske koje kontinuirano, i u vrijeme pandemije, pružaju socijalne usluge i/ili se bave zaštitom žena i djece od nasilja. Podaci su prikupljani u vrijeme prvog vala pandemije COVID-19 u Hrvatskoj, u proljeće 2020. godine.

Za potrebe prikupljanja podataka s terena o radu sa ženama i/ili djecom koji su preživjeli nasilje, na temelju dostupnih adresara, mrežnih stranica i iskustva u radu identificirane su 33 organizacije i ustanove koje se bave zaštitom žena i/ili djece te pružaju različite oblike pomoći i podrške (skloništa, savjetovališta, SOS telefoni, Centar za žrtve seksualnog nasilja, Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba), a koje teritorijalno pokrivaju gotovo cijelu Republiku Hrvatsku.

Rezultati istraživanja su dostupni u sažetku “Rad sa ženama i djecom žrtvama nasilja u vrijeme pandemije COVID-19” dok su Preporuke za rad sa ženam ai djecom žrtvama nasilja u vrijeme pandemije COVID-19 dostupne na web stranici UNICEF-a.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je dotiskala priručnik naziva „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Priručnik je nastao kao odgovor na stvarne potrebe osoba koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja te je zbog velikog interesa isti i dotiskan.

 Problemi i potrebe osoba koje su preživjele seksualno nasilje prepoznati su tijekom dugogodišnjeg i neposrednog rada stručnjakinja i stručnjaka u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje kao sastavni dio organizacije civilnoga društva Ženska soba – Centar za seksualna prava od 2008. godine.

Svrha priručnika je pružiti osnovne informacije o seksualnom nasilju, njegovim najčešćim oblicima i o tome kako ga prepoznati te o osjećajima i emocijama, ali i o utjecaju traume na svakodnevni život osobe koja je preživjela seksualno nasilje.

U priručniku se mogu pronaći i informacije o pravima koja tijekom postupka prijave nasilja ili tijekom sudskog postupka imaju sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Također su navedeni koraci što učiniti u slučaju preživljenog seksualnog nasilja, odnosno kako postupiti ako osoba želi ili, pak, ne želi prijaviti nasilje.

Priručnik je ponajprije namijenjen osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ali i njihovim partnericama, partnerima, obitelji, prijateljicama, prijateljima koji se žele informirati o tome kako preuzeti aktivniju ulogu u procesu oporavka njima bliske osobe.

Priručnik „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ tiskan je u okviru programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za žrtve seksualnog nasilja. Program se provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Ženska soba – Centar za seksualna prava poziva sve zainteresirane osobe na sudjelovanje na završnoj konferenciji programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ koja će se održati:

10. prosinca 2020. godine

putem Zooma

u trajanju od 11:00 do 14:30 sati.

Program „Mreža podrške za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ provodi Ženska soba u partnerstvu s 10 organizacija civilnoga društva na području 13 županija na kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Osnovni cilj programa je osiguranje sveobuhvatnih, lako dostupnih i besplatnih usluga pomoći i podrške za žrtve, svjedokinje i svjedoke svih kaznenih djela. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Osnovni cilj konferencije je predstaviti rezultate rada Mreže podrške u trogodišnjem razdoblju, istaknuti važnost suradnje svih relevantnih dionika na lokalnoj i nacionalnoj razini te istaknuti nužne korake za unaprjeđenje sustava podrške, kao i položaja i prava žrtava kaznenih djela u budućnosti.

Na konferenciji će izlaganja održati relevantne stručnjakinje i stručnjaci, predstavnice i predstavnici značajnih institucija i organizacija civilnoga društva iz Hrvatske i inozemstva (Victim Support Europe), koji aktivno rade na unaprjeđenju sustava podrške žrtvama i svjedocima i svjedokinjama kaznenih djela. Vjerujemo da konferencija predstavlja iznimnu priliku za profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i podizanje svijesti, kao i da će doprinijeti daljnjem razvoju zakonodavstva, javnih politika i cjelokupnog sustava podrške žrtvama i svjedocima i svjedokinjama kaznenih djela.

Nadamo se kako ćete se odazvati pozivu za sudjelovanjem na konferenciji i na taj način podržati daljnji razvoj sustava podrške žrtvama i svjedocima i svjedokinjama kaznenih djela u Hrvatskoj. Službeni jezik konferencije je hrvatski, a program konferencije možete pronaći OVDJE.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, a prijaviti se možete putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr.

Molimo Vas da u prijavi navedete Vaše ime i prezime, zanimanje, instituciju/organizaciju ispred koje dolazite te e-mail na koji ćemo Vam poslati pozivnicu za Zoom.

Krajnji rok za prijave je 08.12.2020. godine u podne.

Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr ili

na broj telefona 01/6119-174.

Veselimo se Vašem sudjelovanju!

tim Ženske sobe

U organizaciji Centra za socijalnu skrb Požega – Podružnica Obiteljski centar te su-organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava, održan je okrugli stol naziva „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – izazovi i suradnja“ dana 27. studenog 2020. godine putem ZOOM platforme.

Okrugli stol je održan povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici seksualnog nasilja kao sastavnog dijela nasilja u obitelji, kao i nužnosti međusektorske suradnje.

Uz moderatoricu i izlagačicu, Josipu Tukara Komljenović, mag. soc. ispred Ženske sobe, preostale izlagačice i izlagač su bili Mirjana Jugović, socijalna radnica i predstojnica Podružnice Obiteljskog centra – Centar za socijalnu skrb Požega s izlaganjem „Važnost međuresorne suradnje u području sprječavanja i borbe protiv nasilja u obitelji“, Mirjana Bilopavlović, članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koordinatorica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ s izlaganjem naziva „Važnost organizacija civilnog društva u suzbijanju nasilja nad ženama – prepoznaje li se seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ te Josip Komljenović, policijski inspektor, PU Požeško-slavonska, Odjel maloljetničke delinkvencije s izlaganjem naziva „Standardni i operativni postupci Ministarstva unutarnjih poslova“.

Online okrugli stol je bio namijenjen predstavnicama/ima relevantnih državnih institucija, predstavnicama/ima organizacija civilnoga društva te široj, zainteresiranoj javnosti s područja Požeško-slavonske županije.

Okrugli stol je organiziran u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U organizaciji Centra za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir i su-organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava, održan je okrugli stol naziva „Izazovi u radu sa žrtvama nasilja u obitelji za vrijeme COVID-19 pandemije – važnost suradnje“ putem ZOOM platforme 26. studenog 2020. s početkom u 11 sati.

Okrugli stol je održan povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici nasilja u obitelji te izazovima i problemima s kojima se državne institucije te organizacije civilnog društva susreću u direktnom radu prilikom pružanja smještaja, pomoći i podrške žrtvama nasilja u obitelji tijekom trajanja COVID-19 pandemije.

Uz moderaciju Anamarie Drožđan-Kranjčec, članice Ženske sobe, izlagačice su bile predstavnice centara za socijalnu skrb te skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji. Predstojnica Podružnice Maksimir, Centra za socijalnu skrb Zagreb, mr. spec. Ksenija Sviben, prof. psihologije, održala je izlaganje o iskustvu rada na problematici nasilja u obitelji u vrijeme COVID-19 pandemije Podružnice Maksimir, dok je Silvija Čavić, prof. psihologije, Predstojnica Podružnice Obiteljski centar, Centra za socijalnu skrb Koprivnica govorila o zaštiti žrtava nasilja u obitelji u vrijeme pandemije, odnosno o izazovima u radu kroz perspektivu stručnjaka centra za socijalnu skrb.

Psihologinja Mateja Bubaš je ispred organizacije civilnoga društva Ženske grupe Karlovac „KORAK“ govorila o izazovima rada njihova skloništa za trajanja lockdown-a u proljeće 2020. godine te direktnim slučajevima s kojima su se susretale u skloništu. Posljednja izlagačica je bila mr. sc. Željka Barić, socijalna radnica i ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga“ Zagreb, koja je iskustvo pandemije predstavila iz perspektive skloništa za žrtve obiteljskog nasilja.

Iako su izlagačice iz centara za socijalnu skrb istaknule kako njihove institucije ne bilježe nagli porast prijava nasilja u obitelji, skloništa se suočavaju s manjkom kapaciteta te organizacijom oko poštivanja zadanih epidemioloških mjera prilikom primanja novih osoba u prostor. U konačnici je zaključeno kako bi  povećanje sustava podrške za žrtve nasilja u obitelji pratio i povećan broj prijava.

Okrugli stol je organiziran u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Dana 24. studenog 2020. godine, održana je Konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Važnost i izazovi provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u školama“ u organizaciji Ženske sobe, a u sklopu EU projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program (SNEP)“.

Na Konferenciji, koja se održala u online formatu putem Zooma od 11 do 15.30 sati, sudjelovao je niz relevantnih stručnjakinja i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Uvodne govore i pozdravne poruke su uputili Johanna Nelles, voditeljica Odjela za nasilje nad ženama i izvršna tajnica za Istambulsku konvenciju, predstavnica Vijeća Europe koja se javila iz Strasbourga i Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj. Također su se obratili Momir Karin, prof., pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i dr. sc.  Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, koja je okupljene upozorila da jedno od petero djece preživi neki oblik seksualnog nasilja, te istaknula: „Jedna od pet žena doživi silovanje i/ili pokušaj silovanja u svom životu. Koliko vas, koji pružate direktnu pomoć i podršku, poznajete osobe koje su preživjele seksualno nasilje? Odgovornost je na nama.“

Službeni program Konferencije započeo je izlaganjima o specifičnostima i različitim oblicima seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima te isticanjem potrebe za povećanjem razine senzibiliziranosti i osviještenosti o navedenoj tematici. Publici su se u sklopu tog bloka, između ostaloga, obratile i Antje Rothemund, voditeljica Odjela za mlade pri Glavnoj upravi za demokraciju Vijeća Europe, koja je komentirala i oblikovanje programa konferencije, ustanovivši da problem seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima jest ovdje i sada, kao i Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske koja je iznijela niz statistika: „Djeca u prosjeku kažu da su preživjela seksualno zlostavljanje 10 do 16 godina nakon doživljenog nasilja. Prijave se kreću u rasponu od mjesec dana do 56 godina od počinjenog seksualnog nasilja. Tek za jedno od deset djece saznamo da je doživjelo seksualno zlostavljanje.“

Potom su govornice i govornici iz Hrvatske, Švedske i Velike Britanije tijekom dvije sesije predstavili potencijale SNEP programa – kroz prikaz njegovog razvoja, implementacije i analize učinka. Prezentirajući ulogu formalnog i neformalnog obrazovanja mladih u sprječavanju seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, govornice i govornici su ukazali na pozitivne rezultate aktivnog uključivanja mladih u obrazovanje kao i na edukacijski potencijal umjetnosti i video igara. Joanna Lundquist govoreći o projektu video igre kulturne agencije Change Attitude iz Stockholma uvela je i temu elektroničkog seksualnog nasilja: „Trećina djece na svijetu koristi Internet – nikada im nije bilo lakše prići. Djeca nisu sama odgovorna da se zaštite. 260 milijuna djece u svijetu preživi seksualno nasilje. Odgovornost je na nama, odraslima.“ Svoj su doprinos Konferenciji pružili i predstavnici i predstavnice institucija čime se otvorila tema mogućih razvoja na institucionalnoj razini koji bi omogućili i širu primjenu SNEP programa. Izlagali su predstavnice i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Županijskog suda u Zagrebu te konačno i Agencije za odgoj i obrazovanje, odakle je Alma Rovis Brandić najavila uključenje SNEP programa u nadolazeće aktivnosti Agencije.

Ovim putem željele bismo još jednom zahvaliti svim zainteresiranim osobama koje su prepoznale važnost i do sada pratile kampanju osvještavanja javnosti o problemu seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima. Riječ je o temi kojoj društvo u cjelini ne posvećuje zadovoljavajuću pažnju, a statistika pokazuje da čak jedno od petero djece do 18 godine života preživi određeni oblik seksualnog nasilja.

Projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, unutar kojeg se konferencija održala, financiran je od strane Europske unije u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu (2014. – 2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj. Ženska soba je koordinatorica projekta, dok su partnerske organizacije Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Srednja škola Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološka škola iz Zagreba, Medicinska škola iz Osijeka, Obrtnička škola iz Osijeka, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomska i turistička škola iz Daruvara.

Centar za socijalnu skrb Požega – Podružnica Obiteljski centar u suradnji sa Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava organizira online okrugli stol naziva „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – izazovi i suradnja“. Događanje će se održati 27. studenoga 2020. godine s početkom u 10:00 sati i održat će se putem ZOOM platforme.

Okrugli stol se organizira povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici seksualnog nasilja kao sastavnog dijela nasilja u obitelji, kao i nužnosti međusektorske suradnje.

Na okruglom stolu će sudjelovati predstavnice i predstavnici relevantnih državnih institucija, organizacija civilnoga društva te šira, zainteresirana javnost s područja Požeško-slavonske županije.

Izlagači i izlagačice na događanju će biti:
• Mirjana Jugović, soc. radnica, Centar za socijalnu skrb Požega – Podružnica Obiteljski centar
• Josipa Tukara Komljenović, mag. soc., Ženska soba – Centar za seksualna prava
• Mirjana Bilopavlović, članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koordinatorica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“
• Josip Komljenović, policijski inspektor, PU Požeško-slavonska, Odjel maloljetničke delinkvencij

Okrugli stol se organizira u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Centar za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir u suradnji sa Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava organizira online okrugli stol povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama naziva „Izazovi u radu sa žrtvama nasilja u obitelji za vrijeme COVID-19 pandemije – važnost suradnje“.

Okrugli stol će se održati 26. studenoga 2020. godine s početkom u 11:00 sati putem ZOOM platforme.
Događanje se organizira se ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici nasilja u obitelji te izazovima i problemima s kojima se državne institucije te organizacije civilnog društva susreću u direktnom radu prilikom pružanja smještaja, pomoći i podrške žrtvama nasilja u obitelji za vrijeme trajanja COVID-19 pandemije.

Izlagačice na događanju će biti:
• mr. spec. Ksenija Sviben, prof. psihologije, Predstojnica Podružnice Maksimir, Centar za socijalnu skrb Zagreb
• Silvija Čavić, prof. psihologije, Centar za socijalnu skrb Koprivnica, Podružnica Obiteljski centar
• mr. sc. Željka Barić, Ravnateljica Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga“ Zagreb
• Mateja Bubaš, mag. psych., Ženska grupa Karlovac „KORAK“

Moderatorica događanja će biti Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., Voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi – Centru za seksualna prava.

Online okrugli stol je namijenjen predstavnicama/ima centara za socijalnu skrb, organizacija civilnoga društva te široj, zainteresiranoj javnosti s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Događanje je prijavljeno nadležnoj Hrvatskoj komori socijalnih radnika.

Okrugli stol se organizira u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Od 2015. godine, svakog 18.11. obilježava se Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja pa tako i ove, 2020. godine. Ciljevi Vijeća Europe su osvijestiti javnost o seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece i dati informacije kako to spriječiti, promovirati ratifikaciju Lanzarotske konvencije i potaknuti javne rasprave o zaštiti djece kako bi što efikasnije spriječili stigmatizaciju žrtava. Nasilje nad djecom podrazumijeva sve oblike nasilja nad ljudima mlađima od 18 godina. Postoje razni oblici nasilja nad djecom, a neki od njih su fizičko, seksualno i emocionalno zanemarivanje i zlostavljanje od strane roditelja i drugih autoriteta. Podatci Vijeća Europe pokazuju da je 1 od 5 djece žrtva nekog oblika seksualnog nasilja.

Povodom Europskog dana, Vijeće Europe svake godine napravi kratku brošuru kako bi upozorilo i stavilo fokus na postojeće probleme povezane sa zaštitom djece, a ovogodišnje izdanje je fokusirano na sprječavanje rizičnog ponašanja djece korištenjem tehnologija i dijeljenjem seksualnih sadržaja (slika i/ili videa). Nažalost, uz sve prednosti koje nam nosi svakodnevno korištenje tehnologije i Interneta, najčešće žrtve istih su većinom djeca. Iako se djecu upozorava da ne dijele osobne informacije i slike putem Interneta, pritisak vršnjaka/inja, kao i nepoznatih osoba koje djeca upoznaju putem Interneta, katkad zna biti više nego dovoljan da neko dijete podijeli svoje privatne slike, pa i videe, čime stavljaju sebe u rizik. Vijeće Europe ističe kako je presudno da se razviju programi koji mogu spriječiti dijeljenje takvih slika i videa zbog kojih neko dijete može završiti kao žrtva seksualnog nasilja.

Srećom, nije sve stalo na pisanoj riječi. Nasilje nad djecom može se spriječiti reagiranjem na isto i zahtijevanjem od institucija koje se bave rizikom i zaštitom da se nešto učini po tom pitanju.  Jeste li ikada čuli za Lanzarotsku konvenciju? Lanzarotska Konvencija ili Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, nastala je 2007. godine s ciljem kriminaliziranja svih vrsta seksualnog nasilja nad djecom. Države koje potpišu Lanzarotsku konvenciju obvezuju se na usvajanje posebnih mjera za sprječavanje seksualnog nasilja, kazneni progon počinitelja i zaštitu djece žrtava. Svih 47 država članica Vijeća Europe potpisalo je, a 46 država ratificiralo Konvenciju (Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Republika Moldavija, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruska Federacija, San Marino, Srbija, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo). Tunis je također pristupio Konvenciji i tako postao prva država izvan Europe koja je to učinila. Osim Lanzarotske Konvencije, postoji i rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. čija je uloga jačanje uloge zdravstvenog sustava u okviru nacionalnog rješavanja nasilja, posebno nad ženama i djecom. Neki od ciljeva te rezolucije su suradnja s međunarodnim organizacijama u inicijativama poput Globalnog partnerstva za zaustavljanje nasilja nad djecom, Zajedno za djevojčice, Savez za prevenciju nasilja. Osim toga, rade na razvitku i širenju raznih dokumenata za sprječavanje i reagiranje na nasilje nad djecom, podržavaju zemlje u provedbi strategija prevencije zlostavljanja itd.

Zašto je ovo sve bitno? Donosimo par statističkih činjenica Svjetske organizacije zdravlja za Vas:

• 3 od 4 djece u dobi od 2 do 4 godine redovito proživljava fizičko i/ili psihičko nasilje od strane roditelja/njegovatelja
• svaka 5 žena i 1 od 13 muškaraca izjavljuju kako su bili seksualno zlostavljani kao dijete, do svoje 17 godine
• 120 milijuna djevojaka i mladih žena mlađih od 20 godina pretrpjelo je neki oblik prisilnog seksualnog kontakta
• stalna briga, edukacija, potpora roditeljima i roditelja i jačanje zakona koji kažnjavaju nasilje mogu smanjiti rizike od ponovnog zlostavljanja

Više informacija i savjeta možete pronaći na ovom linku.

Na slijedećim linkovima možete pogledati nekoliko interaktivnih videa za djecu na temu seksualnog zlostavljanja:

• The Lake – kratki dokumentarac o važnosti razgovora unutar obitelji ako se dogodi seksualno zlostavljanje
• Keep Me Safe – kratki informativni video o tome što se događa iza kulisa borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece
• Tell Someone You Trust– animirani film prilagođen za djecu kako bi lakše shvatila kako postupiti i kome se obratiti ako dožive seksualno nasilje
• Kiko And The Hand– animirani film prilagođen djeci koji objašnjava kakav fizički dodir je dopušten, a kakav nije

 Čuvajte svoje najbliže i dobro ih slušajte ako imaju što reći. Izreka ‘’Šutnja je zlato’’ ne vrijedi u ovom slučaju.

Autorica: Laura Rudak

Ženska soba sa zadovoljstvom poziva sve zainteresirane osobe na sudjelovanje na Konferenciji  „Važnost i izazovi provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u školama“, koja će se održati:

24.11.2020. godine
putem Zooma
u trajanju od 11 do 15.30 sati

Ženska soba u partnerstvu s Uredom pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, udrugom Plavi telefon, Srednjom školom Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološkom školom iz Zagreba, Medicinskom školom iz Osijeka, Obrtničkom školom iz Osijeka, Gimnazijom i strukovnom školom Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomskom i turističkom školom iz Daruvara, od 2018. godine provodi EU projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

U okviru projekta razvijen je program prevencije seksualnog nasilja („SNEP program“) za srednje škole, koji je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i implementiran u 31 srednjoj školi s područja cijele Hrvatske.

Na Konferenciji, izlaganja će održati relevantne stručnjakinje i stručnjaci, predstavnice i predstavnici značajnih institucija i organizacija civilnoga društva, iz Hrvatske i inozemstva (Velika Britanija, Srbija, Švedska, Vijeće Europe), koji aktivno rade na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima (popis u prilogu). Teme će biti brojne: od razumijevanja rasprostranjenosti seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, problema neprijavljivanja, preko isticanja važnosti prevencije, do predstavljanja SNEP programa i poticaja za njegovo sustavno provođenje u srednjim školama širom Hrvatske.

S obzirom na širok raspon područja stručnosti izlagačica i izlagača, vjerujemo da Konferencija predstavlja iznimnu priliku za profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i podizanje svijesti, kao i da će doprinijeti daljnjem razvoju javnih politika na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

Nadamo se kako ćete se odazvati pozivu za sudjelovanjem na Konferenciji i na taj način podržati daljnju implementaciju programa prevencije seksualnog nasilja u srednjim školama!

Konferencija je prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori, radi bodovanja sudjelovanja.

Sudjelovanje na Konferenciji je besplatno, a prijaviti se možete putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr

Molimo Vas da u prijavi navedete Vaše:
1) ime i prezime,
2) zanimanje,
3) e-mail na koji ćemo Vam poslati poveznicu za Zoom.

Krajnji rok za prijave je 23.11.2020. godine u podne.

Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski jezik.

Konferencija je sastavni dio projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske Unije u okviru programa za prava, jednakost i građanstvo (2014.–2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj.

Nakon zaprimljene prijave, poslat ćemo Vam i program Konferencije. Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr ili na broj telefona 01/6119-174.

Popis izlagačica i izlagača:

Događanje vodi prof. dr. sc. Dean Ajduković, profesor emeritus.

Izlagačice i izlagači:
1) dr. sc.  Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe  i članica upravnog odbora Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
2) Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj
3) Johanna Nelles, voditeljica Odjela za nasilje nad ženama i izvršna tajnica za Istanbulsku konvenciju, Vijeće Europe, Strasbourg
4) Antje Rothemund, voditeljica Odjela za mlade pri Glavnoj upravi za demokraciju Vijeća Europe, Strasbourg
5) Dušica Popadić, direktorica Incest Trauma Centra – Beograd i predsjednica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
6) Helenca Pirnat Dragičević, dipl. Iur., Pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske
7) Zaffira Shah, nezavisna trenerica i konzultantica za zaštitu djece s 20 godina iskustva u radu pri britanskom Nacionalnom udruženju za prevenciju okrutnosti nad djecom (NSPCC) i članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, Velika Britanija
8) Antonija Hojt Ilić, prof. socijalne pedagogije, članica radne skupine za razvoj SNEP programa
9) Izv. prof. dr. sc. Silvija Ručević, Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
10) Nada Grujić Tomas, mag. paed. i Mirna Ilakovac, mag. psych., Medicinska škola Osijek
11) Joanna Lundquist, Change Attitude, Stockholm
12) Đuro Gavran, mag. art, redatelj filma „Jedna od nas“
13) dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež, Županijski sud u Zagrebu
14) Darko Tot, dipl. soc. pedagog, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja
15) Alma Rovis Brandić, mag. soc. ped., Viša savjetnica za stručne suradnike socijalne pedagoge u Agenciji za odgoj i obrazovanje

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za studeni 2020. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.
Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Ženska soba je u suradnji sa S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja i Udrugom za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R održala online edukaciju „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ dana 10. studenoga 2020. godine.

Na edukaciji su sudjelovale predstavnice i predstavnici Županijskog tima za sprečavanja i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije i Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko-podravske županije.

Predavačice i predavač na edukaciji su bili dr. sc. Maja Mamula i Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. ispred Ženske sobe, koordinatorica S.O.S. Virovitice – savjetovanje, osnaživanje, suradnja Desa Kolesarić te Daniel Antunović, koordinator Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R.

Teme obuhvaćene edukacijom odnosile su se na intersekciju nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, pravnu perspektivu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, ulogu županijskih timova u njihovom suzbijanju te važnostima i izazovima međusektorske suradnje.

Edukacija je sastavni dio projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ženska soba – Centar za seksualna prava 10. studenog 2020. održat će, u suradnji sa S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja i Udrugom za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R, online edukaciju „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“. Edukacije je namijenjena za predstavnice i predstavnike županijskih timova za sprečavanja i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije i Virovitičko-podravske županije. Edukaciju za predstavnice i predstavnike županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji provodit će koordinatorica Ženske sobe dr. sc. Maja Mamula, članica Ženske sobe Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, koordinatorica S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja Desa Kolesarić te Daniel Antunović, koordinator Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R. Edukacija će se izvoditi online putem ZOOM komunikacijske platforme, a sastavni je dio aktivnosti u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Prenosimo zajedničku izjavu organizacija civilnoga društva i inicijativa iniciranu od strane Centra za reporduktivna prava (Center for Reproductive Rights) kojom izražavamo svoju solidarnost sa ženama u Poljskoj!

***************************************

Kao organizacije koje su posvećene unapređenju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova, solidarne smo sa svima onima u Poljskoj koje/i su posljednjih tjedan dana mirno prosvjedovale/i protiv politiziranog napada na temeljna ljudska prava žena i pristup zdravstvenoj zaštiti.

Prošlog je tjedna poljski Ustavni sud donio odluku kojom se nastoji ukinuti pravni temelj za pobačaj. Ako ova odluka dobije pravni učinak, to će značiti uvođenje gotovo potpune zabrane pobačaja u Poljskoj.

Tisuće ljudi je diljem Poljske mirno prosvjedovalo protiv ove nezakonite i retrogradne odluke. Izražavamo duboko divljenje hrabrim i neumornim naporima onih koje/i brane prava žena u Poljskoj.
Temeljna ljudska prava žena su univerzalna.
Napadi na ova prava tiču ​​se svih nas u društvu i njihov utjecaj nadilazi državne granice.

Pozivamo Vladu Poljske da poštuje pravo na slobodu okupljanja i mirnog prosvjeda te da bude suzdržana od pretjerane uporabe sile i nasilja. Duboko smo zabrinute/i zbog informacija koje navode kako se planira vojna akcija za suzbijanje mirnih prosvjeda i demonstracija. Pozivamo EU i međunarodnu zajednicu da nadgledaju situaciju i hitno djeluju u sprječavanju nasilja protiv mirnih prosvjednika/ca i napada na braniteljice ljudskih prava.

Izvor: https://reproductiverights.org/press-room/international-solidarity-women-and-peaceful-protestors-poland

**************************************

As organizations committed to the advancement of human rights and gender equality, we stand in solidarity with all those in Poland who for the last week have peacefully protested against the politicized attack on women’s fundamental human rights and access to health care.

Last week Poland’s Constitutional Tribunal issued a decision purporting to invalidate a legal ground for abortion. If this decision is given legal effect it will amount to the introduction of a near-total ban on abortion in Poland.

Thousands across Poland have protested peacefully against this unlawful and retrogressive decision. We express our deep admiration for the courageous and tireless efforts of those defending the rights of women in Poland. Women’s fundamental human rights are universal. Attacks on these rights concern everyone in society and their impact transcends national borders.

We urge the Polish Government to respect the right of freedom of assembly and peaceful protest, and to exercise restraint and refrain from excessive use of force and violence. We are deeply concerned by reports that military action is being planned to suppress peaceful protests and demonstrations. We urge the EU and the international community to monitor the situation and to act with urgency to prevent violence against peaceful protestors and attacks on women human rights defenders. 

U organizaciji Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ održan je ciklus radionica usmjeren na razvoj specifičnih vještina traženih na tržištu rada dana 28. listopada 2020. godine u Slavonskom Brodu u Hotelu Centra.Ciklus radionica je vodila članica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ Mirjana Bilopavlović.

Na edukaciji su sudjelovale polaznice koje su imale prilike povećati vlastito znanje na području pisanja životopisa i zamolbe za posao te poboljšati vještine u predstavljanju poslodavcima prilikom razgovora za posao. Radionice su bile usmjerene i na podizanje motivacije za pronalazak posla, tehnike nošenja sa stresom te prezentacijske vještine. Po završetku ciklusa radionica, od ukupnog broja polaznica će biti izabrana motivirana i zainteresirana skupina onih koje će nastaviti pohađati program stručnog osposobljavanja za zanimanje geronto-domaćice.

Ciklus radionica je održan u sklopu program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom projekta #NEnasilju. Projekt se provodi u partnerstvu s Osnovnom školom Vrbani, Zagreb i Školom za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, Zagreb, a provedbu projekta financijski podržava Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Opći cilj projekta jest suzbijanje elektroničkog nasilja nad i među djecom i mladima s naglaskom na elektroničko seksualno nasilje.

U okviru provedbe projekta, dana 22. i 23. listopada, voditeljica edukacijskih i prevencijskih programa Ženske sobe, Kristina Mihaljević, mag.paed.soc. održala je online predavanja na temu “Elektroničko i elektroničko seksualno nasilje” za 19 učenika/ca dva treća razreda Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju.

Učenici/e koji su sudjelovali na predavanju osmisit će i kreirati video uradak na temu elektroničkog nasilja koji će biti distribuiran školama s područja Grada Zagreba, a moći će ga koristiti i sve druge zainteresirane osobe u radu na ovoj problematici.

U okviru provedbe projekta bit će održana predavanja za roditelje učenika/ca partnerskih škola, kao i za profesore/ice i stručne suradnike/ce.

#NEnasilju!

U organizaciji Ženske sobe 22. listopada 2020. godine održana je „Jednodnevna edukacija za medicinske sestre i medicinske tehničare“ o problemu nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.

Edukacija se zbog epidemioloških razloga provodila u online formatu u trajanju od 4 sata. Na sudjelovanje su bile pozvane medicinske sestre i medicinski tehničari iz cijele Hrvatske, a poziv se distribuirao uz podršku Hrvatske komora medicinskih sestara, Hrvatske udruge medicinskih sestara te niza drugih udruženja i ustanova zdravstvene skrbi.

Pozivu se odazvalo 86 djelatnica i djelatnika iz 24 institucija iz 14 gradova Hrvatske.

Predavačice/i su bile Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., Voditeljica pravnog tima Ženske sobe, dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu te doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

Predstavnice i predstavnici zdravstvene ustanove su kroz edukativne aktivnosti stekli dodatna znanja i vještine kako o samoj problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, tako i o direktnom radu s osobama koje su preživjele nasilje – a posebice o postupanju sukladno Protokolu o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ u sklopu kojega se provodila edukacija usmjeren je na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, kao i na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava. Program se provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U periodu od 14. do 18. listopada 2020. godine je članica Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, voditeljica programa za mlade, sudjelovala na Compass nacionalnom treningu o obrazovanju za ljudska prava u organizaciji Mreže mladih Hrvatska i Carpe diem.

Edukacija je bila namijenjena mladim osobama te osobama koje rade s mladima iz organizacija civilnoga društva s ciljem njihova osnaživanja za provedbu obrazovanja o ljudskim pravima i za mlade, za jačanje zagovaračkih vještina u području zaštite ljudskih prava kroz povezivanje osoba koje rade s mladima sa sličnim interesima na polju obrazovanja za ljudska prava kako bi stvorili/e i proveli/e akcije ili projekte usmjerene na mlade.

Na edukaciji je sudjelovalo 15 osoba, a istu je vodio trenerski tim koji su činile Monika Pažur (Vijeće europe, Branimira Penić (Mreža mladih Hrvatska) i Valentina Gambiroža Staković (Carpe Diem).
Cijeli trening se temeljio na obrazovnim materijalima Vijeća Europe (Compass, Compasito, Gender Matters, All Different All Equal) te na metodama neformalnog obrazovanja.

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za listopad 2020. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.
Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija

Newsletter: Požeško-slavonska županije

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Tijekom proteklog tjedna su na službenim stranicama društvenih mreža Ženske sobe objavljivani plakati studentica i studenata medicinskog fakulteta i fakulteta psihologije koji su završili dvodnevnu edukaciju Ženske sobe na temu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji.

Po završetku edukacije su studentice i studenti proveli online javnu akciju naziva „Mladi informiraju o zdravlju“ s ciljem informiranja šire javnosti o važnosti očuvanja i promicanja zdravlja. U samostalnim grupama su studentice i studenti izradili 4 plakata na temu zdravlja, mentalnog zdravlja, tjelesnog zdravlja te spolnog zdravlja.

Svrha plakata je bila uključivanje mladih osoba u promišljanje o važnosti različitih dimenzija našeg zdravlja te ih potaknuti na samostalan rad kako bi se aktivno uključili u promociju istog.

Provedena aktivnost je održana u okviru programa “Centar za žrtve seksualnog nasilja“  kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava  u partnerstvu sa Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Neuropsihijstrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača. Programske aktivnosti provode se uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva.

U organizaciji Ženske sobe, 15. i 16. listopada 2020. godine, održana je dvodnevna edukacija za stručno osoblje Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača. Edukacija se zbog epidemioloških razloga provodila u online formatu putem video linka, u trajanju od 4 sata oba dana. Iz zdravstvene ustanove su sudjelovali medicinske sestre, medicinski tehničari, te liječnici i liječnice.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ u sklopu kojega se provodila edukacija usmjeren je na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji te na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava. Edukacija je doprinijela znanju medicinskih djelatnica i djelatnika o postupanju pacijentima i pacijenticama koje su doživjele nasilje u obitelji i seksualno nasilje te unaprijedila njihove kapacitete za dijagnostiku i prepoznavanje nasilja. Programom su upoznati s pravnim perspektivama i s njima povezanim obavezama kao i osnažujućim učinkom psihoterapije a uz izlaganja iz teorije, program je bio popraćen praktičnim radom uz primjere iz prakse.

Edukaciju su provodili dr. sc. Maja Mamula, psihologinja (Ženska soba) koja je također i facilitirala program, pravni okvir je približila dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja Županijskog suda (Županijski sud u Zagrebu), specifičnosti dijagnostike doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju „Vrapče“) a s mogućnostima psihoterapijskog tretmana Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja (Ženska soba).

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ se provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe 22. listopada 2020. godine održava se jednodnevna edukacija za medicinske sestre i tehničare o problemu nasilja u obitelji i seksualnog nasilja koje su preživjeli pacijenti i pacijentice.

Edukacija se zbog epidemioloških razloga provodi u online formatu putem video linka (ZOOM aplikacija) u trajanju od 4 sata, od 11,30 do 15,30 sati.

Edukacija je prijavljena Hrvatskoj komori medicinskih sestara.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ u sklopu kojega se provodi edukacija usmjeren je na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, kao i na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava. Provodi se u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Cilj edukacije: podizanje razine svijesti i znanja medicinskih sestara i tehničara o problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja kod pacijentica i pacijenata,  upoznavanje s obavezama koje proističu iz pravno obvezujuće regulative, direktan rad sa pacijentima i pacijenticama koji su preživjeli nasilje u obitelji i seksualno nasilje

Trajanje: 4 sata

Trenerski tim: dr. sc. Maja Mamula, psihologinja (Ženska soba), doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju Vrapče) i dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež (Županijski sud u Zagrebu).

Sudionici/e: 30 medicinskih sestara i tehničara

Radi ograničenog broja mjesta, molimo Vas da Vaše sudjelovanje (ili sudjelovanje zaposlenika/ca Vaše institucije) na edukaciji potvrdite Ženskoj sobi do 19. listopada 2020. godine putem e–maila: zenska.soba@zenskasoba.hr sa sljedećim podacima:
– Ime i prezime
– Kontakt podaci (e-mail, broj mobitela/telefona)
– Naziv ustanove/institucije u kojoj sudionik/ca radi

U organizaciji Ženske sobe je 6. i 7. listopada online putem održana „Dvodnevna specijalizirana edukacija za profesore/ice i stručne suradnike/ice o seksualnom i elektroničkom seksualnom nasilju nad i među djecom i mladima“.

Na edukaciji su sudjelovale predstavnice Centra za građanske inicijative Poreč te profesori/ice i stručni suradnici/ce Srednje škole Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljske škole Antona Štifanića Poreč.

Edukaciju je vodila te na istoj predavala dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe te Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, voditeljica pravnog tima i Josipa Tukara Komljenović, mag. soc., voditeljica programa za mlade.

Dvodnevna specijalizirana edukacija je održana u okviru projekta „Samo da znači da!“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  Republike Hrvatske.

Ženska soba – Centar za seksualna prava 6. i 7. listopada 2020. godine održat će online putem „Dvodnevnu specijaliziranu edukaciju za profesore/ice i stručne suradnike/ice na temu prevencije i suzbijanja seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima“ u sklopu projekta „Samo da znači da!“

Edukaciju za predstavnike/ice organizacija civilnog društva te za profesore/ice i stručne suradnike/ice u partnerskim školama provodit će koordinatorica Ženske sobe dr.sc. Maja Mamula, Anamaria Drožđan – Kranjčec, mag.iur., Kristina Mihaljević, mag.soc.paed te Josipa Tukara Komljenović, mag.soc.

Dvodnevna edukacija izvoditi će se online putem, a sastavni je dio aktivnosti koje se provode u okviru projekta „Samo da znači da!“ kojeg je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč.

Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  Republike Hrvatske, a provodi se u trajanju od godine dana (01.06.2020. – 31.05.2020.).

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je dvodnevna online edukacija naziva „Seksualno nasilje i nasilje u obitelji: prepoznavanje i specifičnosti rada s osobama koje su preživjele nasilja“ 24. i 25. rujna 2020. godine.

Edukacija je bila namijenjena studenticama i studentima medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije, a na istoj je sudjelovalo 40 osoba.

Edukaciju su vodile članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici suzbijanja seksualnog nasilja. Predavačice na edukaciji su bile i druge članice organizacije, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., voditeljica pravnog tima te Marijana Senjak, dipl. psych., savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja.

Sudionice/i edukacije su imale/i priliku naučiti više o navedenoj problematici kroz predavanja i vježbe usmjerene na definiranje nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, shvaćanje pravne perspektive nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, definiranje indikatora i posljedica nasilja u obitelji te specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje.

Pozitivne povratne informacije sudionica/ka edukacije odnosile su se na korisnost same edukacije, zanimljivost predavanja te kvalitetom organizacije edukacije.

Sudionice/i edukacije su po završetku iste podijeljeni u nekoliko radnih grupa unutar kojih će kreirati sadržaje na zadane teme te ih prezentirati široj javnosti online putem povodom obilježavanja Međunarodnog dana zdravlja 10. listopada.

Edukacija je sastavni dio programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Nerupsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Brabota Popovača. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je Ženska soba – Centar za seksualna prava organizirala javnu akciju naziva „Nisi kriva. Nisi sama.“ 22. rujna 2020. godine. Javna akcija je održana na Cvjetnom trgu u Zagrebu s početkom u 11 sati.

Cilj javne akcije je bilo doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o seksualnom nasilju, odnosno zainteresiranim građankama i građanima su pružene informacije o zaštiti i pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje te su isti upoznati s radom Centra za žrtve seksualnog nasilja.

Središnji dio javne akcije je bilo aktivno uključivanje građanki i građana koji su zahvaljujući volonterkama i volonterima Ženske sobe bili pozivani da se uključe i pruže svoju podršku borbi protiv nasilja nad ženama fotografirajući se s jednom od tri ploče koje su sadržavale pozitivne i osnažujuće poruke.

Fotografije s javne akcije se mogu pogledati na sljedećoj poveznici.

Dio javne akcije je proveden i online, odnosno tri poruke su u digitalnom obliku bile dostupne svim zainteresiranim osobama da ih dijele na svojim društvenim mrežama što je rezultiralo velikom zainteresiranošću.

Javna akcija je organizirana u okviru projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Ženska soba – Centar za seksualna prava (www.zenskasoba.hr) organizira javnu akciju koja će se održati:

dana 22. rujna 2020. godine
na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu
od 11:00h do 13:00h.

Cilj javne akcije je obilježiti Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o seksualnom nasilju. Namjera je zainteresiranim građankama i građanima pružiti informacije o zaštiti i pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje te ih poznati s radom Centra za žrtve seksualnog nasilja.

U cilju aktivnog uključivanja građanki i građana, iste/i će biti pozvane/i da se uključe u obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama fotografirajući se s jednom od tri ploče koje sadržavaju pozitivne i osnažujuće poruke protiv nasilja nad ženama.

Na javnoj akciji će članice i volonterke Ženske sobe dijeliti edukativne i informativne materijale te biti na raspolaganju za sva pitanja zainteresiranih osoba.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti i podržati borbu protiv nasilja nad ženama!

Javna akcija se organizira u okviru projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava su organizirale i sudjelovale na sastanku s partnerskog organizacijom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na programu „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ 9. rujna 2020. godine u prostorijama Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Na sastanku je predstavljen program, dogovorene su uloge i zadaci partnerskih organizacija te su unaprjeđene međusobne razine znanja o problematici nasilja u obitelji, modelima zapošljavanja žena žrtava nasilja te njihovog uključivanja na tržište rada.

Ispred Ženske sobe su sudjelovale Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica programa te Josipa Tukara Komljenović, dok su ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sudjelovale Ankica Paun Jarallah, Snježana Terihaj, Tihana Zidanić Šakota i Martina Sajko Olovec.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je online edukacija partnerskih organizacija na programu „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ 7. rujna 2020. godine pomoću ZOOM komunikacijske platforme.

Partnerske organizacije programa su tijekom održavanja edukacije radile na uspostavi kvalitetnih suradničkih odnosa, dogovorene su uloge i zadaci svakog pojedinog partnera u provedbi programa te su unaprjeđene razine znanja o problematici nasilja u obitelji te mogućnostima i modelima uključivanja žrtava nasilja u obitelji na tržište rada.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održani su partnerski i intervizijski sastanak na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ 31. kolovoza i 1. rujna 2020. godine u Šumećanima. Na partnerskom sastanku su sudjelovale predstavnice i predstavnici 10 partnerskih organizacija civilnoga društva.

Seksualno nasilje je bilo u fokusu intervizijskog sastanka na kojem su održana predavanja iz navedenog područja za predstavnice/ke partnerskih organizacija.

Partnerski i intervizijski sastanak sastavni su dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

POZIV NA EDUKACIJU ZA STUDENTE I STUDENTICE

„SEKSUALNO NASILJE I NASILJE U OBITELJI:
PREPOZNAVANJE I SPECIFIČNOSTI RADA S OSOBAMA
KOJE SU PREŽIVJELE NASILJA“

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na online edukaciju na temu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji namijenjenu studentima/cama medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije, a koja će se održati u dva termina putem ZOOM komunikacijske platforme: 

1. termin: 24. rujna 2020. od 11:30h do 15:00h

2. termin: 25. rujna 2020. od 12:00h do 15:30h

Edukaciju će voditi članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici suzbijanja seksualnog nasilja. Predavačice na edukaciji su i članice organizacije, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., voditeljica pravnog tima te Marijana Senjak, dipl. psych., savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja.

Na dvodnevnoj edukaciji će se obrađivati teme nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, pravnog aspekta nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, te će se sudionike/ce educirati o vještinama i znanju potrebnim za prepoznavanje nasilja u budućem profesionalnom radu. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

Edukacija je namijenjena studentima i studenticama medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije.

OBVEZE SUDIONIKA/CA EDUKACIJE:

• sudjelovanje na oba termina online edukacije (24. i 25. rujna 2020.)
• planiranje i sudjelovanje na javnom događanju (online ili javnoj akciji, ovisno o epidemiološkim mogućnostima) koju će Ženska soba organizirati povodom Međunarodnog dana zdravlja (10. listopada)

Krajnji rok za prijavu je četvrtak, 17.09.2020. godine.

 Molimo Vas da na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
2. Motivacijsko pismo (ne duže od 2 kartice teksta)

Zainteresirani sudionici/ce će po završetku izvršenih obaveza primiti potvrdu o završenoj edukaciji i volonterskom angažmanu.

Edukacija je sastavni dio programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Nerupsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Brabota Popovača. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Veselimo se Vašim prijavama i sudjelovanju!

Ženska soba – Centar za seksualna prava započinje s provedbom projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ 1. rujna 2020. godine. Projekt je podržan u okviru jednokratne financijske podrške od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kroz provedbu projekta omogućit će se osobama koje su preživjele seksualno nasilje besplatna pomoć i podrška što će za iste imati dugoročne pozitivne posljedice na podizanje kvalitete života i ponovne socijalne uključenosti. Cilj projekta je i pružanje pomoći u ostvarivanju prava osobama koje su preživjele seksualno nasilje. 

Projekt se provodi od rujna 2020. do kraja veljače 2021. godine.

Članica Ženske sobe, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. je održala predavanje naziva „Prava žrtava seksualnog nasilja – Iskustva Centra za žrtve seksualnog nasilja“ 26. kolovoza 2020. godine. Predavanje je održano u organizaciji Udruge „HERA“ Križevci i Udruge „Iris Bjelovar u prostoru Crvenog križa Bjelovar.

Predavanje je bilo namijenjeno stručnim osobama u institucijama sustava i organizacijama i svima onima koji/e se u svom radu susreću sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela.

Tijekom događaja, svoje predavanje je održala i Ella Selak Bagarić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba na temu „Zaštita djece žrtava nasilja“.

Predavanje je organizirano u sklopu programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke  kaznenih djela” kojeg provodi Ženska soba, te partnerske organizacije “HERA” Križevci, Delfin Pakrac, Deša Dubrovnik, Informativno pravni centar Slavonski Brod, Udruga Zvonimir Knin, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, S.O.S. Virovitica, Ženska grupa Karlovac “Korak”, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Dana 20.07.2020. godine održana je novinarska večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti” u trajanju od tri sata.

Novinarsku večer je vodila Antonela Marušić, novinarka i spisateljica. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Tijekom novinarske večeri, sudionici/e su dobili relevantne informacije o formama novinarskog izvještavanja, pisanju tekstova i etičkom načinu izvještavanja u slučajevima nasilja nad ženama.

Ovo je bila posljednja edukativna aktivnost u okviru projekta, a sada slijedi pisanje tekstova od strane svih uključenih u projekt na temu rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja! Tekstove ćete od jeseni moći pročitati u rubrici Kutak ravnopravnosti na portalu studentski.hr.

Novinarska večer je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Brošura „Sigurno djetinjstvo“ je nastala u okviru inicijative „Za snažniju obitelj” koja se provodila u partnerstvu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Brošura je namijenjena udomiteljima i roditeljima s ciljem da odrastanje najmlađe djece bude sigurno te da se umanji rizik od nezgoda. Brošura je dostupna na linku.

Dana 02.07.2020. godine održana je druga književna večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti”.

Književnu večer je vodila Paula Zore, Udruga Skribonauti. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Na temelju analize priče “Plivanje slobodnim stilom” Gordana Duhačeka”, suidionici/e su imali priliku diskutirati o temama internalizirane homofobije te rodnoj neravnopravnosti.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s Centrom za socijalu skrb Požega organizirala predavanje za članice i članove Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije 2. srpnja 2020. godine.

Predavanje na temu seksualnog nasilja u Hrvatskoj održala je Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi. Sudionice i sudionici predavanja su putem ZOOM platforme sudjelovali na predavanju te po završetku istoga imale priliku predavačici postavljati pitanja.

Predavanje je održano u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Projekt provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir i Centrom za socijalnu skrb Požega te u suradnji s Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko – goranske županije, Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko – podravske županije te Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom trogodišnjeg programa naziva „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ 1. lipnja 2020. godine. Program se provodi u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega.

Program je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Program pruža inovativni model stručnog osposobljavanja žrtava nasilja u obitelji s ciljem reintegracije u život zajednice. Također je usmjeren i na jačanje kapaciteta i suradnje koordinatorica za žrtve nasilja u obitelji iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Programom će se osigurati unaprjeđenje sustava zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji kroz edukacije, informiranje i suradnju lokalnih aktera.

Opći cilj projekta je razvoj poticajnog okruženja za unaprjeđenje sustava zapošljavanja žena žrtava nasilja u obitelji kroz jačanje suradničkih odnosa svih ključnih aktera.

Lijepa “Woman Power” priča stiže s domaće scene specialty kave (ili specijalitetne kave – ako vam je draža hrvatska sintagma). Ova suradnja uključuje vrsnog mladog pržioničara kave Karla Purića (ujedno mnogostruko nagrađivanog baristu i vlasnika pržionice Four Wheel Coffee Rosters), zatim svjetski cijenjenu ilustratoricu Maju Tomljanović i poznatu novinarku, spisateljicu i urednicu portala Femina.hr – Zoru Bjelousov.

Potaknuti sve lošijim stanjem ženskih prava u Hrvatskoj, Karlo i Zora lansirali su limitiranu ediciju specialty kave “Moje tijelo, moj izbor” s moćnim vizualom na ambalaži, koji je ekskluzivno za ovaj proizvod kreirala Maja Tomljanović. Iako je Majina ilustracija na prvi pogled romantična, egzotična i razigrana, ona ipak nosi snažnu i vrlo jasnu poruku – kroz buket cvijeća, žena pokazuje srednji prst svima onima koji si uzimaju pravo na bilo koji način raspolagati njezinim tijelom protiv njezine volje.

Kao pasionirana ljubiteljica specialty kave i javna osoba koja se kroz svoj posao godinama zalaže za ženska prava, Zora Bjelousov je s velikim ponosom ušla u ovu “statement” suradnju koja objedinjuje dva elementa koja su za nju tako važna – kavu i javno progovaranje o ključnim pitanjima ljudskih/ženskih prava u našem društvu. Ova kava nosi Zorino ime jer je kreirana od njenih najdražih južnoameričkih arabika. Naime, Karlo Purić je pažljivo stvorio blend vrhunskih sorti specialty kava iz Brazila, Kolumbije i Nikaragve, kreirajući neponovljivu kavu, bogatog okusa i mirisa, koja će vam donijeti prekrasne i raskošne arome čokolade, karamele i šećera. Možete je kupiti u zrnu ili mljevenu te piti kod Karla u kafiću ili je pripremiti kod kuće na način koji volite.

No, najvažniji element čitave ove priče jest činjenica da se 10% od svake prodane kave donira za rad Ženske sobe i rad njihovog Centra za žrtve seksualnog nasilja. Na taj način tvorci ove kave žele dati svoj doprinos protiv bilo kakve represije nad ženama te pomoći Centru u njihovoj dugogodišnjoj borbi protiv seksualnog nasilja.

Ova limitirana edicija specialty kave s potpisom Four Wheel Coffee Roasters puštena je u prodaju u ponedjeljak, 29.6. i može se kupiti u istoimenoj pržionici u Martićevoj 67/4 u Zagrebu, ili naručiti preko Instagrama i Facebooka na profilu four_wheel_coffee_roasters

Kava dolazi u dva pakiranja – 15o g i 250 g; mljevena ili u zrnu.

Cijena je 45 kn (150 g) i 65 kn (250 g).

Fotografije potpisuje: Ino Zeljak

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Dana 24.06.2020. godine održana je prva književna večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti”.

Književnu večer je vodila Paula Zore, Udruga Skribonauti. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Na temelju analize priče “O čemu sam oduvijek htjela pisati” Nore Verde iz zbirke “O ljubavi, batinama i revoluciji”, suidionici/e su imali priliku diskutirati o temi rodno-uvjetovanog nasilju.

Druga književna večer će se održati dana 02.07.2020. godine.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba je dana 1. lipnja 2020. godine započela s provedbom projekta „Samo da znači da!“. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balote Poreč i Turističko-ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč.

Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske, a provodi se u trajanju od godine dana (01.06.2020. – 31.05.2020.).

Opći cilj projekta jest prevencija seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

U okviru projekta provodit će se edukativne aktivnosti za učenike/ce, student/ice, profesore/ice i stručne suradnike/ce, roditelje te će se kroz nastavak Facebook i Instagram stranice #sherajmoodgovorno utjecati na senzibiliziranje šire javnosti o ovoj problematici.

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Dana 16. lipnja 2020. godine je održan posljednji partnerski sastanak na kojem su sudjelovale/i predstavnice/i partnerskih organizacija.

Na sastanku je evaluirana dosadašnja provedba projektnih aktivnosti, njegovih rezultata te su dogovorene preostale aktivnosti projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

Na sastanku su sudionice/i kreirale/i „Plan održivosti“ implementacije SNEP programa koji je uspješno proveden u ukupno 31. srednjoj školi u Republici Hrvatskoj. Partnerske srednje škole su podržale SNEP program te će ga nastaviti provoditi i u sljedećim školskim godinama.

Dana 10.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je treće predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 14 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s elektroničkim seksualnim nasilje, predrasudama vezanim uz tematiku seksualnog nasilja, prepoznavanjem i mehanizmima zaštite.

Ovo predavanje bilo je posljednje u nizu predavanja na temu rodno uvjetovanog nasilja. U narednom periodu, studenti/ce će imati priliku sudjelovati na književnim i novinarskim večerima tijekom. Cilj večeri jest student/ice potaknuti na kritičko razmišljanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava završila je provedbu trogodišnjeg programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ kojeg je provodila u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga (Zagreb). Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Završna aktivnost programa odnosila se na informiranje relevantnih aktera s područja triju županija, u kojima su se provodile programske aktivnosti, odnosno Grada Zagreba, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije. Online putem su 10. lipnja 2020. godine predstavnici/e relevantnih institucija i tijela, organizacija civilnog društva te druga zainteresirana šira javnost informirana o rezultatima programa, rezultatima istraživanja i publikacije „Korak bliže zaposlenju! Stavovi poslodavaca o zapošljavanju žrtava nasilja u obitelji“. Na taj način se nastojala unaprijediti suradnja relevantnih dionika koji rade sa žrtvama nasilja u obitelji i u području zapošljavanja. Predstavljeni rezultati prethodno navedenog istraživanja, kao i rezultati programa, poslužili su kao alat za zagovaranje unapređenja sustava zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji.

Zaključno navodimo kako su u Gradu Zagrebu, tijekom provedbe treće godine programa, ukupno 5 žena uspješno završile program stručnog osposobljavanja za zanimanje njegovateljice/geronto-domaćice. Pohađanjem programa utjecalo se na povećanje znanja polaznica programa, kao i na povećanje njihove prilike za zapošljavanje.

Dana 03.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:30h održano je drugo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s temom medijskog izvještavanja o nasilju nad ženema i temom seksualnog nasilja. Sudionici/e su, uz predavanja, imali priliku vidjeti video uratke na ove teme.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Dana 27.05.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je prvo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ice.

Tijekom prvog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s projektom “Kutak ravnopravnosti” te su održale predavanje na temu rodne (ne) ravnopravnosti. Kroz iduća dva predavanja bit će obrađene tema rodno-uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira održavanje online okruglog stola „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ dana 28. svibnja, 2020. godine s početkom u 12.00 sati.

Cilj održavanja okruglog stola je otvaranje teme važnosti međusektorske suradnje u radu sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji, te predstavljanje rada specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje pri Ženskoj sobi.

Okrugli stol namijenjen je stručnim osobama koje rade na problematici sprečavanja nasilja nad ženama, te organizacija koji im pružaju direktnu pomoć i podršku, u cilju unaprjeđenja  daljnje suradnje i informiranosti o ovoj specifičnoj problematici, o kojoj se rijetko govori.

Na okruglom stolu će sudjelovati predstavnice/ižupanijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, državnih institucija i tijela, organizacija civilnoga društva, stručne javnosti te druge zainteresirane osobe.

Na okruglom stolu govorit će:

• dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, članica Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tema: „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – tema o kojoj se ne govori“.
• dr. sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja i predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Tema: „Djeca žrtve  spolnog  zlostavljanja  u obitelji“.
• Daniel Antunović, psiholog i predsjednik Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R., voditelj Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije. Tema: „Seksualno i seksualizirano nasilje u radu s počiniteljima nasilja u obitelji – europska i domaća iskustva“.
• Desa Kolesarić, osnivačica i članica S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja iz Virovitice, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko-podravske županije. Tema: „Uloga i rad županijskih timova na sprečavanju seksualnog nasilja“.

Okrugli stol će moderirati Antonija Hojt Ilić, voditeljica edukacijskih programa u Ženskoj sobi i članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Sve  sudionice i sudionici pozvani su da postavljaju pitanja i uključe se u održavanje online okruglog stola.

Okrugli stol možete pratiti na službenoj Facebook stranici Ženske sobe (https://web.facebook.com/zenska.soba/) dok više informacija možete saznati na sljedećoj poveznici događaja: https://web.facebook.com/events/2772255592900422/ .

Okrugli stol „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ provodi se u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ženska soba – Centar za seksualna prava objavljuje priručnik naziva „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Priručnik je nastao kao odgovor na stvarne potrebe osoba koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja. Problemi i potrebe prepoznate su tijekom dugogodišnjeg i neposrednog rada stručnjakinja i stručnjaka u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje kao sastavni dio organizacije civilnoga društva Ženska soba – Centar za seksualna prava od 2008. godine.

Svrha priručnika je pružiti osnovne informacije o seksualnom nasilju, njegovim najčešćim oblicima i o tome kako ga prepoznati te o osjećajima i emocijama, ali i o utjecaju traume na svakodnevni život osobe koja je preživjela seksualno nasilje.

U priručniku se mogu pronaći i informacije o pravima koja tijekom postupka prijave nasilja ili tijekom sudskog postupka imaju sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Također su navedeni koraci što učiniti u slučaju preživljenog seksualnog nasilja, odnosno kako postupiti ako osoba želi ili, pak, ne želi prijaviti nasilje.

Priručnik je ponajprije namijenjen osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ali i njihovim partnericama, partnerima, obitelji, prijateljicama, prijateljima koji se žele informirati o tome kako preuzeti aktivniju ulogu u procesu oporavka njima bliske osobe.

Osim u tiskanom izdanju, „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ dostupan je i u online verziji na sljedećoj poveznici.

Priručnik „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ nastao je u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“, čija je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Platforma za reporduktivnu pravdu izdala je priopćenje za medije koje prenosimo u cijelosti.

******************************

Na Dan crvenog otpora aktivistkinje Platforme za reproduktivnu pravdu su u sklopu akcije Crveni otpor: Ogledala svakodnevice poručile: Hrvatska je ženama okrenula leđa. Ne štiti nas od nasilja, uskraćuje nam zdravstvenu skrb. Pandemija novog koronavirusa samo je produbila postojeći problem – pobačaj u Hrvatskoj nije dostupan. Nedostupan je jer ga nema tko obavljati i jer ga žene ne mogu platiti. 

Potvrdilo je to i istraživanje Platforme za reproduktivnu pravdu iz travnja ove godine: u 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova nemoguće je obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti odgovor na pitanje vrše li pobačaj. Osam ogledala je za osam zdravstvenih ustanova koje nam uskraćuju skrb, kojima zdravlje i životi žena nisu prioritet. Za trudnice i rodilje pandemija je značila uskratu pratnje na porodu, nametanje carskog reza, odvajanja od djeteta nakon poroda. Za žene s tjelesnim invaliditetom, za tražiteljice azila, pandemija je otežala pristup i drugim zdravstvenim uslugama vezanima za žensko zdravlje.

Osam ogledala je i za osam sati rada. Svjedočanstva žena o kršenju radničkih prava dolazila su pretežno iz uslužnih i proizvodnih djelatnosti, prvih na liniji izloženosti zarazi. Najpotplaćenije radnice, poput čistačica u bolnicama koje danonoćno dezinficiraju kontaminirane prostore, nisu dobile ni zahvale niti priznanja, a kamoli pravedne plaće za rad u otežanim uvjetima. Osam ogledala je i za osam sati odmora – odmora koji žene provode u drugoj, “kućanskoj” smjeni. Rad od kuće i kućanski rad slično zvuče, ali tu svaka sličnost prestaje. Osam ogledala je i za osam sati sna, koje su mnoge, zajedno s domovima, izgubile u zagrebačkom potresu.

Trinaest praznih odraza ispred zgrade u kojoj Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije je za trinaest  žena koje više nisu s nama – trinaest femicida u kojima su sudjelovale i institucije – jer nisu zaštitile žene, jer nisu kaznile nasilnike.

Prošle godine pozvale smo vas da okrenete leđa klerikalnoj paradi koja je hodala gradom za zabranu pobačaja. Iako je pandemija privremeno spriječila ultrakonzervativne ideje da “miroljubivo” hodaju ulicama gradova, Grad Zagreb, isti onaj koji je financirao klerikalnu paradu svih ovih godina i koji je odbio osigurati siguran smještaj žrtvama nasilja, izvjesio je zastave pobornica i pobornika prisilnog rađanja. Da borba navodnih zaštitnika obitelji nije usmjerena isključivo protiv žena, njihovog zdravlja i života, već nastoji ograničiti i druga ljudska prava poput prava LGBTIQ+ osoba i nacionalnih manjina, simbolički su pokazale upravo izvješene zastave – zamijenile su zastave duginih boja, zastave različitosti i ljubavi. 

Zato vas pozivamo da pokažete otpor, pokažete da ne odustajete od solidarne borbe protiv sustava koji ženama okreće leđa. Na Dan crvenog otpora pošaljite nam fotografiju u kojoj se ogleda otpor patrijarhalnoj i kapitalističkoj svakodnevici, fotografiju na kojoj crvenom bojom poručujete da će se žene uvijek oduprijeti nakanama i interesima onih koji žele upravljati ženskim tijelima i podčiniti ih. Fotografije nam šaljite na Facebook stranicu Platforme za reproduktivnu pravdu. 

Koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, dr. sc. Maja Mamula održala je online predavanje na poziv inicijative Spasime 8. svibnja 2020. godine.

Maja Mamula je govorila o problematici seksualnog nasilja i radu Ženske sobe. Govorila je o iskustvu rada jedinog specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja te značajnim pomacima koje je organizacija učinila u cilju poboljšanja kvalitete života osoba koje su preživjele seksualno nasilje.

Govorila je i o problemu seksualnog nasilja kao sastavnog dijela nasilja u obitelji koje često ostaje neprepoznato. Same osobe koje su preživjele nasilje u obitelji lakše govore o vidljivim posljedicama nasilja, kao što je fizičko nasilje. Ukoliko osobe koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja ne postave pitanje o postojanju seksualnog nasilja, ono ostaje zanemareno i neprepoznato.

Nadalje je govorila i o problematici seksualnog nasilja nad djecom, prijavljivanju i neprijavljivanju seksualnog nasilja, procesu sudskog postupka te problemima u radu nadležnih državnih institucija. U završnom dijelu je odgovarala na postavljena pitanja zainteresiranih osoba koje su pratile online predavanje.

Odbor stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) izdao je deklaraciju u kojoj poziva države koje su ratificirale Konvenciju da istu koriste kao izvor smjernica za kreiranje različitih mjera i strategija tijekom trajanja pandemije COVID-19.

Odbor stranaka Istanbulske konvencije,

• prepoznaje da se države članice Vijeća Europe suočavaju s izazovima u zaštiti svog stanovništva od prijetnje pandemije COVID-19,
• konstatira da nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i nasilje u obitelji, ima tendenciju porasta u kriznim vremenima, što potvrđuju i podaci broja prijavljenih slučajeva pojedinih oblika nasilja u svijetu i brojnim zemljama članicama Vijeća Europe,
• svjestan je potencijalnog učinka poduzetih mjera kao odgovor na trenutnu krizu, naročito mjera izolacije, u smislu povećane izloženosti žena i djevojaka svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, nasilje u obitelji, i tzv. nasilje iz časti, 
• ima na umu kako je rizik posebno visok za žene i djevojke koje pripadaju ranjivim skupinama i/ili su u riziku od višestruke diskriminacije (žene s invaliditetom, žene u prostituciji, žene starije životne dobi, migrantkinje, tražiteljice azila),
• podsjeća na važnost promoviranja koordiniranog i holističkog odgovora na zajedničke izazove koji su u skladu s vrijednostima i standardima Vijeća Europe temeljenim na poštivanju vladavine zakona, demokracije i ljudskih prava,
• želi pružiti smjernice državama članicama te drugim državama u znak potpore njihovom nastojanju da i dalje nastave sprječavati nasilje nad ženama te nasilje u obitelji u trenutnim izazovnim okolnostima,

Nakon savjetovanja sa Skupinom stručnjaka/inja Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO):

• podsjeća da načela i zahtjevi Istanbulske konvencije pružaju okvir za osmišljavanje i provedbu mjera  osiguranja ravnopravnosti žena i muškaraca te suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koji se primjenjuje u svakom trenutku i poprima daljnji značaj u trenutnom javnom izvanrednom stanju uzrokovanom izbijanjem pandemije COVID-19;
• naglašava obvezu država potpisnica Istanbulske konvencije da i dalje revno poduzimaju mjere za sprečavanje, istragu, kažnjavanje i pružanje odštete za djela kažnjiva Konvencijom, u skladu sa svojim obavezama prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima;
• pozdravlja pristup onih država članica koje su na inovativni  način prilagodile svoje institucionalne reakcije na nasilje u svijetlu trenutne pandemije te poziva države Stranke da podrže obaveze propisane Istanbulskom konvencijom te pojačaju mjere potrebne za zaustavljanje nasilja;
• skreće pozornost država Stranki na Aneks ove Deklaracije koji nudi konkretne primjere mogućih postupaka koje treba poduzeti prilikom suočavanja s pandemijom COVID-19;
• priznaje potrebu za nastavkom razmjene i suradnje između članova/ica i promatrača Odbora stranaka radi rješavanja dugoročnog utjecaja i bilo kojeg propusta tijekom trenutne krize, na žene žrtve nasilja te nasilja u obitelji, istovremeno osiguravajući potpuno poštivanje načela i zahtjeve Istanbulske konvencije te djelujući kroz pristup koji je usmjeren na žrtve i utemeljen na ljudskim pravima.

ANEKS

Moguće mjere i strategije koje se mogu primijeniti tijekom pandemije COVID-19
u skladu s Istanbulskom konvencijom

INTEGRIRNE POLITIKE

• U skladu s člankom 6. (Rodno osjetljive politike): države stranke bi trebale uključiti rodnu perspektivu prilikom osmišljavanja i provedbe strategija za borbu protiv pandemije COVID-19. Navedeno uključuje mjerenje utjecaja donesenih mjera na žene i djevojčice i njihovu izloženost rizicima različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja poput partnerskog nasilja i nasilja u obitelji, uhođenja, seksualnog uznemiravanja, prisilnih brakova i seksualnog nasilja uključujući i elektroničko nasilje, kao i potencijalni učinak na djecu svjedoke/inje tih oblika nasilja.
• U skladu s člankom 7. (Sveobuhvatne i koordinirane politike): države stranke trebaju koliko je to moguće, održavati i jačati međuinstitucionalne mehanizme koordinacije u razvoju i provedbi politika za suzbijanje nasilja nad ženama tijekom pandemije. Procesi koji uključuju sve relevantne aktere, uključujući organizacije civilnoga društva i organizacije za ženska prava, regionalnu i lokalnu vlast trebaju utvrditi stvarno stanje i potrebe žrtava te mogu utvrditi  razinu pružanja usluga i trebaju li pružatelji usluga dodatna sredstva (primjerice skloništa za žene i djecu žrtve nasilja koja moraju provesti mjere osiguranja potrebne udaljenosti  i izolacije zaraženih osoba što može predstavljati izazov za njih jer nemaju potrebne uvjete za to).
• U skladu s člankom 8. (Financijski resursi) i člankom 9. (Nevladine organizacije i civilno društvo): države članice trebaju utvrditi dostatnost financijskih i ljudskih resursa za pružanje usluga, uključujući usluge koje pružaju organizacije civilnog društva, kako bi adekvatno odgovorile na pojačane potrebe za vrijeme pandemije COVID-19.
• U skladu s člankom 11. (Prikupljanje podataka i istraživanje): države članice trebaju prikupiti sve podatke na osnovu kojih mogu procijeniti moguć porast zahtjeva za pomoć žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Podatke treba prikupiti od strane stručnih službi za podršku, linija za pomoć te organizacija civilnoga društva. Prikupljeni podaci neizmjerno su bitni za osiguranje mjera za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i u skladu su sa potrebama tijekom pandemije te služe kao izvor informacija i u budućnosti.

PREVENCIJA

• U skladu s člankom 12. (Opće obveze) i člankom 13. (Podizanje razine svijesti): države članice trebaju provoditi mjere i aktivnosti (poput izjava za medije, medijskih kampanja) s ciljem širenja svijesti o povećanom riziku od nasilja nad ženama i djevojkama za vrijeme pandemije te osigurati dostupnost informacija o mjestima pomoći i podrške za osobe koje su preživjele ili doživljavaju rodno uvjetovano nasilje. To primjerice može uključivati distribuciju različitih materijala primjerice u trgovinama i ljekarnama. Poželjno je da informacije, brošure i letci budu dostupni na različitim jezicima.
• U skladu s člankom 15. (Usavršavanje stručnih osoba): države članice trebaju razmotriti poduzimanje mjera za podizanja svijesti o rodno uvjetovanom nasilju za državne i javne službenike/ice koji djeluju u ključnim sustavima (npr. zdravstveni sustav, pravosudni sustav, policija), o potencijalnom utjecaju mjera poput socijalnog distanciranja, zatvaranja i uvođenja policijskog sata kao i utjecaj ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije na žene i djecu koje žive u nasilnim odnosima i okruženjima. Vlasti bi trebale poticati stručnjake/inje poput odvjetnika/ca i osoblja zaposlenog u servisima koje pružaju usluge žrtvama da koriste postojeće edukativne resurse (online tutoriale, webinare i sl.) razvijene na nacionalnoj i međunarodnoj razini (primjerice online edukacija o ljudskim pravima za pravne stručnjake/inje na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji  koju je razvilo Vijeće Europe).
• U skladu s člankom 16. (Preventivna intervencija i terapijski programi): države članice trebaju oglašavati postojeće programe namijenjene počiniteljima nasilja gdje nasilni muškarci mogu potražiti pomoć putem telefonskih linija ili kroz online programe koji su prigodni u trenutcima potrebe održavanja socijalnog distanciranja.
• U skladu s člankom 17. (Sudjelovanje privatnog sektora i medija): države članice trebaju potaknuti partnerstvo s nacionalnim i lokalnim medijima kako bi se intenziviralo izvještavanje o povećanim rizicima nasilja za žene i djevojke u vrijeme pandemije COVID-19 te mogućnostima pomoći i podrške.

ZAŠTITA

• U skladu s člankom 19. (Informacije): države članice trebaju razviti ciljane informativne kampanje te načine kako doći do žrtava rodno uvjetovanog nasilja kojima je pristup informacijama o dostupnim uslugama podrške te zakonskim mjerama ograničen ili onemogućen zbog samoizolacije i/ili života s nasilnim partnerom/icom.
• U skladu s člankom 20. (Opće usluge potpore), člankom 22. (Specijalizirane usluge podrške), člankom 23. (Skloništa) i člankom 24. (telefonske SOS linije): države članice trebaju omogućiti, uz pridržavanje svih sigurnosnih protokola, nesmetan rad savjetovališta, skloništa i SOS linija koje pružaju usluge podrške i pomoći te smještaja žrtava svih oblika nasilja koje pokriva Konvencija, kao i službi zaštite i podrške djeci žrtavama/svjedocima tih djela. Navedeno potencijalno uključuje osiguravanje dodatnih financijskih sredstava, prilagođavanje kapaciteta, razvoj alternativnih načina pružanja usluga (online putem, otvaranje platformi za savjetovanje) te dostupnost informacija posebno ranjivim skupinama poput migrantkinja.

KAZNENI PROGON

• U skladu s člankom 49. (Opće obveze): države članice trebaju osigurati ženama žrtvama mogućnost prijave nasilja kroz nove online kanale za prijavu zločina te upotrebom kodne riječi u primjerice ljekarnama kada žrtve mogu alarmirati zaposlenike/ce da im se događa nasilje. Države članice pritom trebaju paziti na jezičnu barijeru i specifične potrebe rizičnih skupina žena.
• U skladu s člankom 50. (Brzi odgovor, sprečavanje i zaštita): u mnogim državama članicama pandemija je uzrokovala usporen rad sudova i odgodu saslušanja a sigurnost žena žrtava nasilja i njihove djece trebaju biti prioritet u situaciji pandemije te države članice i dalje trebaju poštivati preuzete obveze i  osigurati adekvatno i brzo provođenje zakona i pravosudne vlasti.
• U skladu s člankom 51. (Procjena opasnosti i upravljanje rizikom): države članice trebaju nastaviti vršiti individualnu procjenu ozbiljnosti situacije i rizika od ponovljenog nasilja, pri čemu je pritvor počinitelja za slučajeve visokog rizika preferirana opcija kada god je to moguće. U slučajevima kad je to zbog pandemije otežano, obavezno obavijestiti žrtvu o tome i uzeti u obzir opasnost za žrtvu.
• U skladu s člankom 52. (Hitni nalozi za udaljavanje) i člankom 53. (Mjere zaštite i zabrane približavanja): države članice trebaju nastaviti izdavati mjere zaštite, zabrane približavanja i pristupa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja čime se osigurava pravilno upravljanje rizikom.

Izvor: https://rm.coe.int/declaration-committee-of-the-parties-to-ic-covid-/16809e33c6n-cases-of-violence-against-women

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na online edukaciju na temu rodno uvjetovanog nasilja namijenjenu studentima/cama u organizaciji Ženske sobe, a koja će se održati u tri termina putem ZOOM komunikacijske platforme:

1. termin: 27.05.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h  (predstavljanje projekta, sudionika/ca, uvod u temu)
2. termin: 03.06.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h  (predavanje i vježba na temu rodne (ne)ravnopravnosti)
3. termin: 10.06.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h (predavanje i vježba na temu rodno uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje)

Edukaciju će voditi članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

Uz edukaciju, sudionici/e će imati priliku sudjelovati na 2 književne večeri u suradnji s udrugom Skribonauti te novinarskoj večeri u suradnji s Antonelom Marušić (Vox Feminae). Navedene večeri organizirat će se s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju kroz književnost i novinarstvo. Naknadno će biti dogovoren način (online ili u Ženskoj sobi) i termin održavanja večeri, sukladno epidemiološkoj situaciji.

Uvjet prijave jest sudjelovanje na svim predviđenim aktivnostima (edukacija, 2 književne večeri, 1 novinarska večer). Edukacija je namijenjena studentima/cama koji se bave ili se žele baviti pisanjem na temu rodne (ne)ravnopravnosti jer je obveza, nakon sudjelovanja na aktivnostima, osmisliti i napisati tekst na ovu temu, uz mentorstvo Antonele Marušić i članica Ženske sobe.

U okviru projekta će na portalu Studentski.hr biti otvorena rubrika „Kutak ravnopravnosti“ u kojoj će biti objavljeni svi tekstovi.

OBVEZE SUDIONIKA/CA:

• sudjelovanje na online edukaciji koja će se sastojati od tri dvosatna predavanja
• sudjelovanje na 2 književne večeri (analiza književnih tekstova kroz prizmu rodne (ne)ravnopravnosti i  rodno uvjetovanog nasilja)
• sudjelovanje na novinarskoj večeri (upoznavanje s novinarskim stilovima pisanja, analiza članaka kroz prizmu rodne (ne)ravnopravnosti i  rodno uvjetovanog nasilja
• osmisliti (samostalno ili u paru) jedan tekst na temu rodne ravnopravnosti uz mentorstvo Antonele Marušić i članica Ženske sobe
• sudjelovanje na javnoj akciji koju će Ženska soba organizirati krajem godine

Krajnji rok za prijavu je 22.05.2020. godine. Molimo Vas da nam na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
2. Motivacijsko pismo

Kroz sudjelovanje na edukaciji, sudionici/e će imati priliku steći dodatna znanja o temi rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilje. Nadalje, imat će mogućnost primijeniti naučeno u praksi, aktivno se uključiti u postizanje rodno ravnopravnog društva te se umrežiti sa stručnjakinjama koje rade na ovom području. Svi sudionici/e imat će priliku napisati tekst koji će biti objavljen na portalu Studentski.hr, a moći će se i volonterski uključiti u daljnje kreiranje sadržaja za Žensku sobu i rubriku „Kutak ravnopravnosti“. Po izvršenim obvezama svi sudionici/e će primiti potvrdu o sudjelovanju na edukaciji i projektnim aktivnostima.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Veselimo se Vašem odazivu i druženju s Vama!

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) istaknuo je nekoliko preporuka državama članicama Europske unije čiji je cilj podizanje razine svijesti o utjecaju koronavirusa COVID-19 na rodnu ravnopravnost u društvu. Preporuke i podaci se temelje na istraživanjima i statističkim izvorima instituta EIGE, a teže istaknuti razlike s kojima se žene i muškarci suočavaju tijekom pandemije.

Preporuke su također i ideje za donositelje rodno osviještenih politika kako bi se ne bi izostavila rodna perspektiva u procesu donošenja važnih odluka u vrijeme trajanja i nakon COVID-19 krize.

1) RODNO UVJETOVANO NASILJE

U doba kriza i prirodnih katastrofa bilježi se i porast nasilja nad ženama. U doba koronavirusa žrtve, koje su u najvećoj mjeri žene, izložene su zlostavljačima kroz duže vremensko razdoblje te su „odsječene“ ili izolirane od socijalne i institucionalne podrške (podrške obitelji, organizacija civilnog društva i slično).  Tako je, primjerice, u Francuskoj zabilježen porast od 32% prijava nasilja u obitelji u roku od samo tjedan dana, dok je u Litvi uočen porast za 20% tijekom prva tri tjedna obavezne izolacije, u odnosu na isti period u 2019. godini.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi uzeti u obzir kreiranje i donošenje rodno osviještenih politika i mjera koje bi adekvatno odgovorile na potrebe osoba koje su preživjele nasilje u obitelji i seksualno nasilje.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno pomogli osobama koje su preživjele nasilja u obitelji i seksualno nasilje?

• Države članice EU trebaju staviti prioritet na pitanje rodno uvjetovanog nasilja jer mjere izolacije i ograničenog kretanja povećavaju nasilje nad ženama.

• Države članice EU trebaju razviti i implementirati strategije za smanjenje rizika koje uključuje policiju, pravosuđe i zdravstveni sustav kako bi se osigurao koordinirani odgovor na svaki slučaj nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.

• Prikupljanje podataka o nasilju nad ženama trebalo bi uskladiti između država članica EU kako bi se problem rodno uvjetovanog nasilja adekvatno mjerio i rješavao. To bi pomoglo u identificiranju promjenjivih obrazaca nasilja u doba krize.

2) RADNICE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU I SUSTAVU SOCIJALNOJ SKRBI

Zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi suočeni su s neviđenim pritiskom posljednjih mjeseci. Iako su žene i muškarci koji rade u ovim sektorima izloženi zarazi koronavirusom, žene su u većem riziku jer čine većinu (76%) zdravstvenih radnica i djelatnica u sustavu socijalne skrbi na razini Europske unije. Nadalje, 93% žena radi u obrazovnom sustavu, 86% žena radi na poslovima osobne njege unutar zdravstvenih ustanova, a 96% žena obavlja poslove čišćenja i pomaganja drugima. U svim ovim sektorima su žene potencijalno više izložene riziku od infekcije jer čine većinu zaposlenica na slabo plaćenim poslovima.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi osigurati odgovarajuće mjere i rješenja za trenutnu COVID-19 krizu uzimajući u obzir različita iskustva s kojima se suočavaju žene i muškarci. 

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na rodne razlike u kriznim situacijama?

• Rodna segregacija na tržištu rada dovela je do različitih razina izloženosti COVID-19 za žene i muškarce.

• Države članice EU trebaju prepoznati izazove za zdravlje i dobrobit žena koje čine većinu zaposlenih u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi.

• Poslovi koji uključuju brigu o drugima, najslabije su plaćeni poslovi u Europskoj uniji.

• Tijekom kriznih situacija (a i inače), od ključne je važnosti uključiti žene u procese donošenja odluka kako bi se ostvarila rodna ravnoteža.

3) NEPLAĆENI RAD I NEPLAĆENI KUĆANSKI RAD

Čak i u situacijama bez krize, žene značajno više obavljaju poslove koji uključuju brigu o drugima. Prije pojave pandemije Covid-19, žene u Europskoj uniji su u prosjeku 13 sati tjedno više nego muškarci obavljale neplaćene poslove (npr. briga o drugima, kućanski poslovi). Zatvaranjem škola i radnih mjesta te obolijevanjem starijih članova/ica obitelji, neplaćeni rad žena se dodatno povećao. Međutim, muškarci koji sada provode dodatno vrijeme u svojim domovima imaju priliku više se uključiti u brigu o djeci i starijima.

Pozicija samohranih roditelja je još i teža s obzirom na to da mnoge osobe balansiraju između rada od kuće i brige o djeci. Žene čine skoro 85% samohranih obitelji na razini Europske unije, a skoro polovica (48%) njih se nalazi u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti. Za razliku od njih, svega trećina (32%) samohranih očeva se nalazi u ovom riziku. Covid-19 vrlo lako može povećati ove rizike za žene, ali i muškarce.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na probleme neplaćenog rada i neplaćenog kućanskog rada?

• Kako bi se roditeljima koji rade unutar ključnih zanimanja omogućio nesmetan rad, važno je osigurati pristupačnu i dostupnu skrb za djecu.

• Razbijanje rodnih stereotipa i ideja o tradicionalnim rodnim ulogama nužno je kako bi se muškarci više uključili u obavljanje neplaćenog kućanskog rada.

• Financijska potpora samohranim obiteljima za brigu o djeci, plaćanje stanarine te drugih kućanskih troškova pomogla bi im u ublažavanju određenih financijski teškoća, posebice u vrijeme povećanog rizika od gubitka posla zbog pandemije Covid-19.

4) UTJECAJ RODA NA ZDRAVLJE

Građani i građanke Europske unije nalazi se u riziku od zaraze virusom Covid-19. Iako muškarci i starije osobe u većem broju slučajeva umiru od virusa, Covid-19 nas podsjeća kako njegov utjecaj nije samo biološki determiniran. Društvene norme također različito utječu na zdravstveno ponašanje žena i muškaraca pa tako podaci Indeksa rodne ravnopravnosti instituta EIGE pokazuju kako su muškarci u prosjeku češće pušači, dok žene, koje imaju duži životni vijek, trebaju dugotrajniju brigu i njegu u starosti. S obzirom na trenutne poteškoće uzrokovane virusom, starije žene koje su ovisile o članovima/icama obitelji, prijateljima/icama ili susjedima/ama na iste se više ne mogu osloniti te se suočavaju sa socijalnom isključenosti.

Dok su znanstvenici i znanstvenice u potrazi za cjepivom za COVID-19 neizostavno je istaknuti kako medicinska istraživanja ne smiju biti rodno neosjetljiva. Klinička ispitivanja moraju uključiti uravnoteženu rodnu zastupljenost kako bi se testirale razlike utjecaja cjepiva na žene i muškarce.

Rodna neosjetljivost u medicinskim ispitivanjima i u zdravstvenoj skrbi nije iznenađujuća s obzirom na nedovoljnu zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi prihvatili različit utjecaj roda na zdravlje?

• Prepoznavanje različitog učinka koje izbijanje bolesti ima za žene i muškarce, temeljni je korak za razumijevanje utjecaja izvanrednih zdravstvenih situacija na pojedine individue i zajednice što omogućuje kreiranje učinkovitih, pravednih politika i intervencija.

• Iskustvo izbijanja pandemija u prošlosti pokazuje važnost uključivanja rodne analize u institucionalne odgovore te korake pripravnosti. Rodna analiza dovodi do poboljšanja učinkovitosti zdravstvene zaštite, promocije rodnih i zdravstveno ravnopravnih ciljeva.

• Medicinska istraživanja i zdravstveni sustav koji adresiraju utjecaj spola i roda na zdravstvene razlike žena i muškaraca trebaju pomoći u boljem razumijevanju njihovih individualni zdravstvenih potreba.

• Povećanje zastupljenosti žena na vodećim pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava nužno je za donošenje važnih i rodno ravnopravnih odluka u zdravstvenom sustavu.

5) EKONOMSKE POTEŠKOĆE I ROD

Utjecaj pandemije COVID-19 na ekonomiju će zasigurno rezultirati pojavom recesije u Europskoj uniji. Nakon što je COVID-19 stigao u Uniju, došlo je do otpuštanja osoba koje su zaposlene na prekarnim zanimanjima (poslovi na određeno, pola radnog vremena, neprijavljen rad) koja će najviše i osjetiti ekonomske posljedice pandemije. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da bi gotovo 25 milijuna radnih mjesta u svijetu moglo biti izgubljeno zbog pojave virusa COVID-19, dok bi se dodatnih 35 milijuna ljudi moglo suočiti sa siromaštvom.

U odnosu na muškarce, žene su češće zaposlene temeljem ugovora o radu na određeno i na pola radnog vremena te se zbog toga nalaze u nesigurnom položaju na tržištu rada. Poslovi koje obavljaju žene često su lošije plaćeni i pružaju lošiju pravnu i socijalnu zaštitu. Upravo na ovim nesigurnim radni mjestima postoji velika zastupljenost žena mlađe životne dobi i niže razine obrazovanja te migrantkinja.

Podaci instituta EIGE pokazuju da je oko četvrtina (26,5%) žena zaposlenih u prekarnim zanimanjima, u odnosu na 15,1% muškaraca.

Druga skupina vrlo ranjivih osoba su radnice i radnici u kućanstvima, od kojih veliku većinu čine migrantkinje. Radnice u kućanstvu su u mnogim zemljama Europske unije neprijavljene te čine dio sive ekonomije. One su vrlo često ovisne o svojim poslodavcima, imaju malo do nimalo znanja o svojim pravima te o tome kako potražiti podršku.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe radnica i radnika?

• Fiskalne mjere usvojene nakon financijske krize 2008. g. nerazmjerno su negativno utjecale na žene te bi ih trebalo izbjeći prilikom kreiranja mjera oporavka od pandemije COVID-19.

• Pandemija će imati različit utjecaj na žene i muškarce te stoga treba kreirati rodno-osviještene subvencije i mjere za spašavanje ekonomije te druge gospodarske mjere oporavka.

• Zapošljavanje na pola radnog vremena, fleksibilna zaposlenja te drugi oblici ne-standardnog zapošljavanja trebaju imati odgovarajuću minimalnu plaću i socijalno osiguranje.

6) POSEBNO RANJIVE SKUPINE

Sagledavajući utjecaj pandemije COVID-19, nužno je obratiti pozornost i na ranjive skupine društva. Skupinu posebno ranjivih osoba čine izbjeglice i migranti/kinje, osobe s invaliditetom te Romske nacionalne manjine.

Žene i muškarci u izbjegličkim kampovima posebno su ranjivi na COVID-19 te druge bolesti zbog neadekvatnih uvjeta života (velika napučenost, manjak sanitetskih čvorova, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti i cijepljenju). U kampovima je nemoguće održavati fizičku distancu i obavljati osnovne higijenske radnje, poput čestog pranja ruku.

Žene i muškarci migranti/kinje, koji ne žive u kampovima, također predstavljaju ranjivu skupina koja je suočena s preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti zbog jezika, manjka financija, zakonskih ograničenja ili neznanja o dostupnim uslugama. Trudne migrantkinje, koje se nalaze u Europi, suočene su s visokom stopom smrtnosti koja se može i dodatno pogoršati zbog ograničene zdravstvene zaštite nastale uslijed pojave pandemije COVID-19.

Na području Europske unije trenutno živi 61 milijun žena i 47 milijuna muškaraca s invaliditetom kojima preporučene mjere fizičke distance nisu opcija jer ovise o brizi drugih. Posebno ranjiva skupina su žene s invaliditetom koje su u 34% slučajeva preživjele nasilje od strane partnera, za razliku od 19% žena bez invaliditeta. Kako iste nisu u mogućnosti fizički pristupiti skloništima za žrtve nasilja, često ostaju u nasilnom okruženju.

Nadalje, širom Europske unije 30% romskih domaćinstava živi bez pristupa pitkoj vodi. Bez tekuće vode u vlastitom domu je nemoguće često i redovito pranje ruku što je jedan od ključnih načina zaštite od virusa COVID-19.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe posebno ranjivih skupina?

• Žene i muškarci pojedinih ranjivih skupina se suočavaju s dodatnim izazovima koji proizlaze iz predrasuda i stereotipa. Donositelji politika moraju utvrditi manjinske skupine koje su izložene većem riziku od diskriminacije i socijalne isključenosti te predložiti mjere za ublažavanje tih rizika.

• Podaci i istraživanja koja uključuju višedimenzionalnu perspektivu trebaju služiti za identifikaciju i razumijevanje višedimenzionalne diskriminacije. Razumijevanje ovog tipa diskriminacije nužno je uključiti u razvoj politika i zakonodavstva koje će na odgovarajući način riješiti nastale nejednakosti.

Izvor: www.eige.europa.eu

Koordinacija za očuvanje digniteta udruga u Republici Hrvatskoj sazvala je te sudjelovala na sastanku predstavnika i predstavnica Vlade Republike Hrvatske 30. travnja 2020. godine. Priopćenje za medije nakon održanog sastanka prenosimo u cijelosti.

*******************************

Do kraja ovoga tjedna Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva moraju uskladiti tekst poziva za prijavu projekata na posebni COVID-19 natječaj koji će biti raspisan kao odgovor Vlade na korona krizu koja je pogodila udruge.

Objavljivanje posebnog COVID-19 natječaja predstavnicima Koalicije za očuvanje digniteta udruga u RH na sastanku održanom u četvrtak 30. travnja 2020. najavili su predstavnici Vlade.

Prema riječima ministara Marka Pavića i Josipa Aladrovića natječaj bi trebao obuhvatiti teme kao što su rastuće obiteljsko nasilje tijekom krize, osobe s invaliditetom, starije osobe, bolesnici i ostale skupine koje su u riziku od socijalne isključenosti uzrokovane pandemijom koronavirusa. Vrijednost natječaja trebala bi iznositi 80 milijuna kuna.

Dodatnih 25 milijuna kuna Vlada će izdvojiti za natječaj „Kultura on-line“ koji je u finalnoj fazi dogovaranja i uskoro će biti objavljen. Cilj ovog natječaja je pomoći organizacijama u kulturi, a s obzirom na to da su zabranjena okupljanja.

Sastanak predstavnika Koordinacije, koja okuplja 205 udruga civilnog društva, održan je nakon što je Vlada primila pismo Koordinacije u kojem se izražava zabrinutost zbog utjecaja koronavirusa na rad udruga. Inicijator sastanka bio je premijer Andrej Plenković, a sastanku su osim ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića i ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića nazočili ravnateljica Ureda za udruge Helena Beus, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan, državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić i savjetnik Premijera Tomislav Leko.

Koordinaciju udruga predstavljali su inicijatorica i voditeljica Koordinacije Svjetlana Marijon (Udruga Zamisli), Bojan Marjanović (Hrvatsko debatno društvo), Ivana Kalogjera (Nismo same), Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice) i Mirela Despotović (Centar za civilne inicijative).

Ministar Pavić kazao je kako Vlada civilno društvo vidi kao partnera u rješavanju krize zbog čega su u pripremi i novi natječaji.

Predstavnici Koordinacije pozdravili su raspisivanje natječaja COVID-19 no izrekli su svoju zabrinutost zbog najave da će i taj natječaj biti raspisan po principu „najbržeg prsta“ što smatraju da nikako ne pridonosi transparentnosti i kvaliteti projektnih prijedloga. Ako se inzistira na najbržem prstu, cjelokupnu dokumentaciju i sva pravila treba objaviti najmanje dva tjedna prije otvaranja natječaja, upozorili su.

Na sastanku se najviše razgovaralo o EU projektima i njihovoj sudbini. Predstavnike Koordinacije zanimalo je što s iznosom od 100 milijuna eura koji je, kako se moglo čitati u medijima, preraspodijeljen iz Europskog socijalnog fonda (ESF) za ublažavanje posljedica virusa COVID-19. Predstavnici Vlade su rekli da je iznos od 100 milijuna eura skinut s osi 3. i 4. te kako to ne bi trebalo značajno utjecati na natječaje za udruge.

Na pitanje što je s natječajima iz Fondova EU koji su odavno zatvoreni (neki su još iz 2018.), a za koje još nisu objavljeni rezultati, odgovoreno je kako je svih devet provedenih natječaja u završnoj fazi, a rezultati se očekuju u sljedeća dva tjedna. Neke natječaje još očekuje treći krug evaluacije, a neki su već u fazi čišćenja proračuna.

Što se tiče novih natječaja najavljeno je da će se Indikativni kalendar natječaja malo promijeniti, a novi kalendar bit će objavljen do 15. svibnja ove godine.

Vlada je odbila zahtjev Koordinacije za izjednačavanjem udruga s drugim poslodavcima u Rrepublici Hrvatskoj i omogućavanje podrške za isplatu plaće radnicima u udrugama koje dokažu da je rad ugrožen zbog utjecaja krize COVID-19.

Kako je objasnio ministar Aladrović potpore za očuvanje radnih mjesta za proračunske korisnike za Vladu nisu prihvatljiva opcija. Vlada smatra da udruge spadaju u kategoriju proračunskih korisnika budući da primaju potpore iz javnih izvora.

Na pitanje predstavnika Koordinacije je li moguće da se potpore potencijalno odobre udrugama koje ne primaju takve potpore, ministar je odgovorio da su potpore usmjerene isključivo na subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima.

Prijedlog Koordinacije za podizanje limita na donacije kao porezno priznatog troška (s 2% na minimalno 10%), ili uvođenje sličnih modela kojima privatne i pravne osobe mogu ostvariti porezne olakšice donacijama u puno većoj mjeri nego što je to trenutačno dozvoljeno uz olakšavanje uvjeta i procedure doniranja, predstavnici Vlade ocijenili su kao zanimljivo rješenje koje je prihvatljivo za razmišljanje, no u ovom trenutku to nije izvedivo.

Na upit o stanju nacionalnih natječaja i raspoloživih sredstava Luka Bogdan najavio je da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva informacije o tome imati nakon što dobiju informacije o uplatama u Lutriju, no već sada se može reći da zbog otkazivanja većine sportskih natjecanja one neće biti jednake prethodnim godinama.

Na sastanku je najavljen nastavak suradnje te novi sastanci s ostalim nacionalnim tijelima, ministarstvima financija, kulture, demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, znanosti i obrazovanja te zdravstva.

Platforma za reproduktivnu pravdu provela je istraživanje o dostupnosti legalno induciranog pobačaja u Republici Hrvatskoj te rezultate istraživanja objavila svim zainteresiranim osobama. Kao članice Platforme, priopćenje prenosimo u cijelosti.

***********************

“Ako to napravite, nećete moći noćima spavati”, moglo bi vas dočekati ako nazovete neku od bolnica u Hrvatskoj i kažete da želite pobaciti. Ovaj je odgovor aktivistkinja dobila konkretno u bolnici u Vinkovcima tijekom istraživanja koje je Platforma za reproduktivnu pravdu provela od 14. do 23. travnja 2020. godine. Istraživanjem je ispitana stvarna dostupnost legalno induciranog pobačaja u Hrvatskoj – aktivistkinje su zvale bolnice i provjeravale obavljaju li pobačaj, koja je cijena i postoji li mogućnost medikamentoznog pobačaja. 

Istraživanje je pokazalo da se u čak 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova ne može obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti informacija o tome obavljaju li pobačaj na zahtjev. Od toga je 6 javnih ustanova – opće bolnice u Našicama, Požegi, Vinkovcima i Kninu, KBC Sveti Duh, KBC Sestre milosrdnice i, uz njih, privatna Specijalna bolnica Medico u Rijeci i Specijalna bolnica i poliklinika Podobnik. U Podobniku su nam rekli da inače obavljaju pobačaj na zahtjev, ali da trenutno zbog pandemije ne. U Kninu se također pobačaji ne obavljaju zbog pandemije. KBC Sveti Duh, za koji je istraživanje iz 2019. godine pokazalo kako su svi liječnici_e u prizivu savjesti, nismo uspjele dobiti telefonski ni e-mailom iz nekoliko pokušaja. Isto je bilo i s KBC Sestre milosrdnice, ustanovom za koju se u prethodnim istraživanjima utvrdilo da obavlja pobačaj na zahtjev. 

Također, bolnice u Slavoniji koje ne obavljaju pobačaj, upućuju na OB Pakrac koji nam je potvrdio da ga obavlja na zahtjev iako nije službeno ovlaštena ustanova prema popisu Ministarstva zdravstva. Istraživanje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2018. pokazalo je da su bolnice u Požegi i Vinkovcima kolektivno u tzv. prizivu savjesti, ali su iz bolnica Pravobraniteljici tada naveli kako osiguravaju vanjskog suradnika koji obavlja pobačaj. Naše je istraživanje pokazalo da kad nazove žena koja želi pobaciti – odgovor u tim bolnicama je: “Mi to ne radimo”.

Umjesto pružanja informacija o legalnom medicinskom zahvatu, čak i u bolnicama u kojima se obavlja pobačaj, preusmjeravat će vas s broja na broj, primit ćete različite odgovore iste bolnice i proći ćete izrazito dugotrajan proces da bi došli do odgovora na osnovna pitanja. Nakon višestrukih i višednevnih pokušaja kontaktiranja KBC Split jedva dobijete informaciju da uopće obavljaju pobačaj, a dalje se sve dogovara “osobno” s liječnikom, dok u KBC Zagreb djelatnica navodi: “Kod nas toga nema… Sve to će ti kasnije doći na naplatu…”, a druga djelatnica četiri dana nakon kaže da obavljaju pobačaj, ali mora se “svakako doći osobno”. 

Uzrok ovakvih odgovora i odbijanja u većini slučajeva je tzv. priziv savjesti. Interaktivna karta dostupnosti pobačaja nastala prethodne godine prema istraživanjima novinarki Mašenjke Bačić i Danke Derifaj, pokazuje da u javnim bolnicama dva najveća grada ukupno 80% djelatnika_ca ulaže tzv. priziv savjesti. U KBC Split samo jedna osoba ne ulaže priziv savjesti dok je još najgore stanje u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. Cjelokupna slika dovodi do alarmantne situacije u kojoj oko 60% svih specijaliziranih zdravstvenih djelatnika_ca odbija pružiti medicinsku skrb, a ta brojka se iz godine u godinu povećava. 

Dok se broj zdravstvenih djelatnika_ca koje_i pružaju zdravstvenu uslugu prekida trudnoće smanjuje, povećava se ionako visoka cijena, što predstavlja još jednu veliku prepreku ostvarenju prava na pobačaj. Najnižu prosječnu cijenu od 1870 kn imaju KBC Osijek, OB Bjelovar i OB Gospić, dok najvišu cijenu imaju OB Dubrovnik i KBC Rijeka s iznosom od 3000 kn te privatna specijalna bolnica Podobnik u kojoj je cijena inače čak 4000 kn. Kad usporedimo podatke iz perioda 2014./2015. godine, razlike u cijeni pojedinih bolnica se u ovom relativno kratkom razdoblju kreću od 500 (npr. Varaždin u kojem je s 1500 poskupjelo na 2000 kn) pa čak do 1300 kn (Slavonski Brod u kojem je s oko 1000 poskupjelo na oko 2300 kn). Pravobraniteljica u izvještaju iz 2018. godine također upozorava na povećanje i neujednačenost cijena. Navodi da je prosječna cijena 2018. godine na nacionalnoj razini iznosila 2240 kn, što predstavlja rast od 400 kn u odnosu na prosječnu cijenu iz 2014. godine. 

Medikamentozni prekid trudnoće (pobačaj uz pomoć tableta), koji bi u pravilu trebao biti znatno jeftiniji, a za čije uvođenje kod nas postoje zakonski i drugi uvjeti, i dalje je iznimno nedostupan iako se vidi napredak. Prema izvještaju PRS 2018., opciju medikamentoznog prekida trudnoće u Hrvatskoj je pružalo šest zdravstvenih ustanova: KBC Rijeka, OB Pula, OB Gospić, OB Sisak, OB Nova Gradiška i SB Podobnik, a 11 ustanovaje navelo da ga namjerava uvesti u roku dvije godine. Prema našem istraživanju medikamentozni prekid trudnoće u 2020. godini trebalo bi biti moguće obaviti u devet zdravstvenih ustanova: KBC Zagreb, KBC Rijeka, OB Sisak, OB Pula, OB Dubrovnik, OB Karlovac, OB Zabok i OB Varaždin (trenutno ne zbog pandemije, kažu). I u SB Podobnik dobile smo informaciju da “inače imaju tu opciju, ali ne sada zbog pandemije”. Cijene medikamentoznog pobačaja variraju, a kreću se (prema dostupnim informacijama) od 950 kn (OB Pula) do 2000 kn ili više, ukoliko se radi o Rh negativnom faktoru (OB Karlovac). Najčešća cijena je 1500 kn. 

Ovakvi porazni rezultati ukazuju na dugogodišnji nemar države i javnozdravstvenih politika koje su rezultirale zabrinjavajućom i sve većom ograničenošću prava na zaštitu zdravlja i reproduktivne autonomije žena. Kako će jedna žena tokom pandemije i nadolazeće ekonomske krize u kojoj je mnogima ugrožena egzistencija moći prekinuti neželjenu trudnoću? Što ona može napraviti ako joj je to pravo uskraćeno u njenom mjestu ili županiji? Stoga zahtijevamo besplatan pobačaj pokriven sredstvima HZZO-a koji će biti dostupan svima, hitno ukidanje prava na uskraćivanje skrbi ili tzv. priziv savjesti te dostupnost medikamentoznog pobačaja u svim ovlaštenim bolnicama. Cijeli popis zahtjeva Platforme možete pronaći OVDJE. 

U sklopu obrazovnog programa Centra za ženske studije, psihologinja i psihoterapeutkinja Marijana Senjak održala je online predavanje studenticama i studentima na temu „Seksualno nasilje u ratu“ 20. travnja 2020. Obradi teme pristupilo se na interaktivan način kroz razgovor sa studenticama i studentima o mitovima i činjenicama o seksualnom nasilju u ratu.

Predavanje se sastojalo iz dva dijela: Feministički psihoterapijski pristup u radu s preživjelima ratnog silovanja; Priznanje patnje, kraj nekažnjivosti i Ženski sud kao obnavljajući pristup pravdi.

Studentice i studenti upoznati su s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama koje trauma seksualnog nasilja u ratu ostavlja na fizički, seksualni, psihološki, socijalni i radni integritet i autonomiju preživjele. Naglasak je na oporavku koji je moguć i ima svoje predvidljive faze kroz koje prolazi većina preživjelih: „prekinuti šutnju“, „vjerovati da se to dogodilo“, „suočiti se sa sjećanjima i ranjivošću“, „suočiti se s ljutnjom i usmjeriti je na počinitelja“, „povezati se sa svojom duhovnošću“, „završiti posao i krenuti dalje“.

Predstavljen je doprinos i suradnja ženskih organizacija u sudskim procesuiranjima ratnog silovanja kao ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, te u izradi zakonskih rješenja za prepoznavanju statusa i prava  preživjelih ratna silovanja.

Prikazan je proces pripreme svjedokinja za svjedočenje na „Ženskom sudu – Feministički pristup pravdi“. Feministički pristup pravdi, primijenjen u procesu Ženskog suda, znači i priznanje patnje i pretrpljene štete, obeštećenje i oporavak preživjelih i cijelog društva kojim se nastoji povratiti povjerenje i uspostaviti nada za pravedni mir.

Virtualni okrugli stol u organizaciji Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Hrvatska pod nazivom „Pandemija nasilja“ održan je u utorak, 14. travnja 2020. godine. Prijenos okruglog stola bio je omogućen putem Facebook stranice Foruma žena i službenog Youtube kanala SDP-a.

Sudionice i sudionik okruglog stola bile/i su:  Maja Sporiš, predsjednica Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Hrvatske, moderatorica; dr. sc. Maja Mamula, psihologija, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava iz Zagreba; Anamarija Matanović, koordinatorica projekata Udruge Brod – grupe za ženska ljudska prava koja vodi savjetovalište i sklonište za žene žrtve nasilja iz Slavonskog Broda; prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med. spec. epidemiolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Maja Sporiš je navela kako je Forum žena organizirao okrugli stol uslijed svjesnosti porasta nasilja u obitelji zbog svih kriznih situacija, pa tako i ove vezane uz pandemiju koronavirusa. Istaknula je kako kućna izolacija nije jedini razlog zbog kojeg raste nasilje. Stres je u društvu podignut na izrazito visoku razinu jer su brojne osobe dobile ili očekuju otkaze, ili rade od kuće, a za to nemaju uvjete ili je kućni budžet splasnuo. Pristup skrbi za žrtve nasilja u ovim okolnostima traži pojačanu skrb i širenje kapaciteta što je između ostalog zatražio i Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog Parlamenta od država članica. Neke zemlje su se odlučile na veća i dodatna izdvajanja financijskih sredstava, no Hrvatska nije među tim zemljama.

Maja Mamula se osvrnula na modele u Francuskoj i Španjolskoj, odnosno model smještaja žrtava nasilja u obitelji u hotele. Istaknula je kako skloništa nisu samo krov nad glavom, nego puno više od toga – potrebno je osigurati psihološku pomoć i podršku, psihosocijalni rad i pravne savjete. Što se tiče prijave nasilja u ljekarnama, većina slučajeva nasilja u obitelji nije klasična talačka situacija, većina žena ima mogućnost nazvati ili njihova bliska rodbina i susjedi znaju za nasilje te postoji mogućnost da se nazovu nadležne institucije ili organizacije civilnog društva. Navela je kako osobno smatram da je to scenarij koji ne bi funkcionirao u Republici Hrvatskoj.

Branko Kolarić kao epidemiolog sada poprilično pojačano radi sa ustanovama iz nadležnosti socijalne skrbi i ističe da trenutno situacija prilikom izmještanja žrtve iz kućanstva funkcionira tako da se žrtve, majku zajedno s djecom, smješta u poseban odvojeni prostor na 14 dana te ukoliko se razviju simptomi bolesti se radi testiranje. Ako se simptomi ne pojave nakon 14 dana izolacije, žrtva se smješta u sklonište.

Anamarija Matanović je opisala rad skloništa Udruge Brod – grupe za ženska ljudska prava. Istaknula je kako se broj poziva u pravnom savjetovalištu smanjio od početka pandemije no pretpostavlja kako se žene ne odlučuju tražiti pomoć i podršku jer i sudovi rade usporenijim procesom. Navela je kako u njihovom skloništu još uvijek ima slobodnih kapaciteta te kako pretpostavljaju da će prijave nasilja u obitelji eskalirati kada se mjere ublaže ili ukinu.   

Maja Mamula je istaknula i da svi koji su u lancu zaštite žrtava nasilja moraju djelovati koordinirano te da Žensku sobu – Centar za seksualna prava državna tijela nisu kontaktirala na temu zbrinjavanja žena žrtava nasilja u obitelji. Napomenula je da u Hrvatskoj postoji Nacionalni tim za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u skladu s Istanbulskom konvencijom kao najviše tijelo koje može izdavati preporuke, reakcije i protokole te je prije nekoliko dana upućen dopis nadležnom Ministarstvu da se sazove hitna sjednica Tima kako bi se uputile preporuke prema županijskim timovima i javnosti.

Maja Sporiš je zaključila održavanje virtualnog okruglog stola napomenom kako je neizmjerno važno uvrstiti rodnu dimenziju u sve analize i rješavanje sadašnje krize. Potrebna je analiza kako je trenutna kriza utjecala na živote žena, a kako na živote muškaraca. Bez takvih analiza dugoročno nećemo moći kreirati politike kojima bi se saniralo trenutno stanje, a da se pritom dodatno ne naruši rodna ravnopravnost u društvu.

Iz pozicije osobe koja nije doživjela nasije u obitelji, koja ima samopouzdanja i vjeru u sebe, uvijek se rješenje čini vrlo jednostavno: okrenuti se i zauvijek otići od nasilnika. Međutim, u praksi smo svjesni da je život puno kompleksniji. Ne postoji jednostavan recept koji će potaknuti žrtvu da potraži pomoć, jer su i razlozi zbog kojih ostaje u nasilnom odnosu brojni i kompleksni. Važno je shvatiti da se kod žrtve ne radi o nikakvim izgovorima, već o realnim teškim odlukama, koje postaju gotovo nemoguće bez odgovarajuće socijalne podrške.

U zadnjih mjesec dana, od kada su se počele zaoštravati mjere zaštite zbog mogućnosti zaraze korona virusom, svaka odluka o prijavi nasilja i izlasku iz situacije nasilja postaje još teža i kompliciranija. Istovremeno, iz dugogodišnje prakse znamo da su za nasilje u obitelji uvijek najkritičniji periodi vikendi i praznici, pa tako i ovaj period prinudne socijalne izolacije.

Dok je za sve građanke i građane pridržavanje mjera socijalne izolacije preporuka i obaveza, za žrtve nasilja u obitelji to je ostanak u socijalnoj zamci!

S obzirom da je većina građanki i građana naše zemlje u svojim domovima, veća je vjerojatnost da ćemo čuti nasilje koje se događa u našem susjedstvu. U dobroj namjeri i želji da zaštitimo sve žrtve, poručujemo preko medija „prijavite nasilje“. Poruku šaljemo i žrtvama i njihovim susjedima, prijateljima, rodbini…  No, javnozdravstvena situacija dovela nas je u do sada neviđene i zbog toga nepredviđene situacije, koje skloništa za žrtve nasilja u obitelji dovode u nezavidnu situaciju. S jedne strane skloništa primarno postoje da bi omogućila žrtvi sigurno mjesto od nasilja, a s druge strane, u vrijeme korona virusa, svaki ulazak novih osoba u sklonište, bez prethodnog testiranja, predstavlja izniman rizik od zaraze za sve druge žrtve koje su već u skloništima.

Nadležno Ministarstvo za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade nije pokrenulo koordinaciju postupanja zdravstvenih organizacija sa resorom socijalne skrbi i policijom,  kako bi se prije dovođenja žrtve na smještaj, automatski pokrenulo njihovo testiranje. Upiti i molbe na tu temu upućeni su nadležnom ministarstvu, reakcija se još uvijek čeka.

Dok se reakcija čeka, ponavljamo da su žrtve i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj u šah-mat poziciji: neodgovorno je ne primiti žrtvu na smještaj u slučaju potrebe, ali je isto tako neodgovorno primiti žrtvu na smještaj bez prethodnog testiranja na COVID-19, i riskirati sa zarazom većeg broja od ranije smještenih žrtava u skloništima!

Smatramo kako je više nego ikad nužno pomaknuti fokus i apostrofirati drugu stranu ovog problema: umjesto da razmišljamo samo o opciji da izmjestimo žrtve nasilja u obitelji (najčešće žene i djecu) iz njihovog vlastitog doma i pokušamo im osigurati smještaj u skloništima, vrijeme je da izmjestimo počinitelje nasilja u obitelji.

Naš stav je da je sada više nego ikada prije neophodno izricati mjere zabrane pristupa žrtvi i djeci na minimalno 2 mjeseca i dulje, ovisno o težini nasilja kao i povijesti nasilnog ponašanja, kao i zadržavati počinitelje u istražnom pritvoru u maksimalno dozvoljenom razdoblju. Svjesne smo da će kao protureakcija odmah bit pitanje gdje će počinitelji biti smješteni za to vrijeme? Stoga postavljamo protupitanje – zašto počinitelji nasilja u obitelji biraju nasilje i dovode se u takvu situaciju?

Stoga pozivamo Ministarstvo za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade da pokrene inicijativu i koordinaciju procesa automatskog testiranja žrtava nasilja u obitelji prije ulaska u sklonište, jer je opcija smještaja u sklonište uvijek jedno od mogućih rješenja, ali ne i jedino!

Pozivamo Ministarstvo unutarnjih poslova da pristupe svakom pozivu u pomoć zbog nasilja u obitelji tako da poduzmu radnje u svojoj nadležnosti za izricanje zabrane pristupa počinitelju nasilja. Pozivamo Ministarstvo pravosuđa da se koordinirano uključe te da suci i sutkinje žurno rade na predmetima nasilja u obitelji i da izriču mjere zabrane pristupa.

Ispred Ženske sobe: dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica

Ispred Doma “DUGA”: mr. sc. Željka Barić, ravnateljica doma

Slijedeći upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i prateći razvoj događanja oko epidemiološke situacije u zemlji, od danas ne pružamo usluge osobnog savjetovanja u okviru rada Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja. I dalje smo dostupne za sve putem telefona (01/6119-174 i 01/6119-444) i email-a (zenska.soba@zenskasoba.hr i savjetovaliste@zenskasoba.hr).

Hvala Vam na razumijevanju, pravovremeno ćemo Vas obavijestiti o svim promjenama.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je dvodnevna „Edukacija o seksualnom nasilju“ 11. i 12. ožujka 2020. godine u prostoru Ženske sobe.

Na edukaciji je sudjelovao cijeli radni tim Ženske sobe (9 osoba) te po dvije predstavnice iz organizacije koje pružaju pomoć i podršku ženama žrtvama nasilja, SOS Rijeke – centra za nenasilje i ljudska prava i Centra za građanske inicijative Poreč.

Predavačice su bile Dušica Popadić, osnivačica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja i članica Incest Trauma Centra – Beograd te članice Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula, Anamaria Drožđan-Kranjčec i Antonija Hojt Ilić.
Teme edukacije su bile: Seksualno nasilje; Zakonska perspektiva seksualnog nasilja; Unaprjeđenje razumijevanja seksualne traume; Unaprjeđenje tehnika intervjuiranja žena koje su preživjele silovanje; Diskusija pojedinih terapijskih pitanja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica projekta “Centar za žrtve seksualnog nasilja” koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Partnerske organizacije su Centar za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Maksimir i Centar za socijalnu skrb Požega. Projekt se provodi u suradnji sa Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko – goranske županije i Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko – podravske županije.

Članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava i partneri iz Centra za razvoj mladih su održali prvi partnerski sastanak na projektu „Kutak ravnopravnosti“.

Na partnerskom sastanku su dogovorene obaveze i uloge svih uključenih u provedbu projekt, kao i tijek provedbe projektnih aktivnosti.
Sastanak je održan 6. ožujka 2020. godine u prostoru Ženske sobe.

Partnerski sastanak je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centar za razvoj mladih uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na jednodnevnu edukaciju na temu rodno uvjetovanog nasilja namijenjenu studentima/cama u organizaciji Ženske sobe, a koji će se održati:

24.03.2020. godine u trajanju od 10:00h do 16:00h u prostoru Ženske sobe, Maksimirska 51a (2.kat), Zagreb

Edukacija će se sastojati od kombinacije predavanja i vježbi, a obrađivat će se tema rodno uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje i rodne (ne)ravnopravnosti. Trening će voditi članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed.soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti.

Sudjelovanje na edukaciji je besplatno te je osiguran ručak, no nisu pokriveni putni troškovi dolaska na edukaciju.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za razvoj mladih uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Uz jednodnevnu edukaciju, sudionici/e će imati priliku sudjelovati na 2 književne večeri u suradnji s udrugom Skribonauti te novinarskoj večeri u suradnji s Antonelom Marušić (Vox Feminae). Navedene večeri organizirati će se s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju kroz književnosti i novinarstvo.

Uvjet prijave jest sudjelovanje na svim predviđenim aktivnostima (jednodnevna edukacija, 2 književne večeri, 1 novinarska večer). Edukacija je namijenjena studentima/cama koji se bave ili se žele baviti pisanjem jer je obveza, nakon sudjelovanja na aktivnostima, osmisliti i napisati tekst na temu rodne ravnopravnosti, uz mentorstvo novinarke Antonele Marušić i članica Ženske sobe.

U okviru projekta će na portalu studentski.hr biti otvorena rubrika „Kutak ravnopravnosti“ u kojoj će biti objavljeni svi tekstovi.

OBVEZE SUDIONIKA/CA:

• sudjelovanje na jednodnevnoj edukaciji koja će se održati 24.03.2020. godine
• sudjelovanje na 2 književne večeri koje će se tijekom travnja održati u Ženskoj sobi
• sudjelovanje na novinarskoj večeri koja  će se tijekom svibnja održati u Ženskoj sobi
• osmisliti (samostalno ili u paru) jedan tekst na temu rodne ravnopravnosti uz mentorstvo novinarke Antonele Marušić i članica Ženske sobe
• sudjelovanje na javnoj akciji koju će Ženska soba organizirati krajem godine

Po izvršenim obvezama svi sudionici/e će primiti potvrdu o sudjelovanju na edukaciji i projektnim aktivnostima.

Krajnji rok za prijavu je 19.03.2020. godine. Molimo Vas da nam na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
2. Motivacijsko pismo

Veselimo se Vašem odazivu i druženju s Vama!

Ženska soba je dana 01.01.2020. godine započela s provedbom projekta „Kutak ravnopravnosti“. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za razvoj mladih, a uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Projekt će se provoditi godinu dana, a opći cilj jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Kroz provedbu projektnih aktivnosti, kod mladih će se podignuti opća razina kritičkog promišljanja o rodnoj neravnopravnosti u našem društvu i rodno uvjetovanom nasilju te će ih se osvijestiti kako ova problematika direktno utječe na kvalitetu njihovih života te onemogućava potpuno ostvarivanje njihovih prava.

Dana 21. siječnja 2020. godine održan je prvi partnerski sastanak u prostorijama Ženske sobe u sklopu projekta Centar za žrtve seksualnog nasilja. Na sastanku su predstavljeni ciljevi projekta te dogovorene aktivnosti i obveze svakog partnera.

Program “Centar za žrtve seksualnog nasilja“  provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava  u partnerstvu sa Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača. Programske aktivnosti provode se uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva.

Svojim Facebook statusom od 9. siječnja 2020. u kojem javno proziva gđu. Jelenu Veljaču, koristeći pri tome bez njenog pristanka informacije i saznanja koja je dobio dok je obavljao liječničku službu, Herman Vukušić je jasno narušio Kodeks medicinske etike i deontologije (Narodne novine 139/15). Članak 14 navedenog Kodeksa glasi: „Sve ono što je liječnik saznao obavljajući svoj posao smatra se liječničkom tajnom. Liječnik ju je obvezan čuvati i pred pacijentovim bližnjima, ako to pacijent/bolesnik zatraži, a i nakon njegove smrti, osim u slučaju kad bi čuvanjem liječničke tajne ugrozio život i zdravlje drugih ljudi. Čuvanje liječničke tajne proteže se i na sve sustave kojima se podaci o pacijentu prenose, obrađuju i pohranjuju“).

Sasvim jasno je i da je Herman Vukušić svojim Facebook statusom pokušao diskreditirati gđu. Veljaču na osnovi njenog  prisustva u „njegovoj čekaonici“. Reakcije Hermana Vukušića na gđu. Veljaču su se već događale u nekoliko navrata, u sličnom ostrašćenom i neprofesionalnom tonu koji stavlja ozbiljnu sumnju o tome da  Herman Vukušić želi potaknuti ili održati civiliziranu raspravu ili izražavanje stavova i mišljenja.

Javni istup Hemana Vukušića je problematičan zbog minimalno tri vrlo ozbiljne točke.

Prva je ta da je, pozivajući se uzastopce na svoju struku, prekršio jedan od njenih osnovnih dokumenata. Direktno je na taj način ugrozio prava koja su gđi. Veljači zajamčena, čime je postavio osnovu za prijavu Hrvatskoj liječničkoj komori.

Druga je ta da je, pozivajući se na svoj humanizam i obranu „potlačenih društvenih skupina“, poslao svima jasnu poruku da je diskreditirajuće naći se u čekaonici psihijatrijske ambulante.

Prvim činom je Herman Vukušić prekršio kodeks struke i prava gđe. Veljače o kojima ona može odlučivati, ali nitko drugi u njeno ime ne može. Drugim činom je Herman Vukušić ugrozio prava svih osoba koje su potražile psihijatrijsku pomoć i našle se u liječničkim čekaonicama. Jasno se isčitava iz Facebook statusa Hermana Vukušića stigma prema vlastitim pacijentima/pacijenticama kao i prema svim osobama koje su zatražile pomoć psihijatra/psihijatrice. Bilo kakvo negiranje jasnog tona tog stusa bi bio čin nepreuzimanja odgovornosti Hermana Vukušića za vlastite riječi.

Treća problematična točka je animozitet koji Herman Vukušić u kontinuumu izražava prema gđi. Veljači u kojem je sasvim jasna tendencija da konkretnu osobu ponizi i umanji. Taj animozitet je, iako neshvatljiv, sasvim jasan u nekoliko istupa Hermana Vukušića.

Smatramo da je neotuđivo pravo svake ljudske osobe da potraži liječničku pomoć i da joj ista bude pružena na stručan i adekvatan način te da  čin traženja liječničke zaštite i podrške ne bude povod za stigmatizirajuće javne osude. Smatramo da je pravo svake osobe koja je potražila liječničku zaštitu da se s podacima te osobe postupa s obzirom i čuvajući princip tajnosti.

Izražavamo nadu da će Hrvatska liječnička komora, zajedno s Klinikom za psihološku medicinu uočiti ozbiljnost ovog čina njihovog zaposlenika u kojem se znanjem stečenim u liječničkoj ordinacij/čekaonici koristi kako bi se ad hominem diskreditirala osoba čiji su se privatni podaci podijelili bez njenog pristanka, arogantno pretpostavljajući pristanak, jer je ta osoba u jednom trenu takvu odluku donijela sama za sebe. Nadamo se također da će se navedene institucije ograditi od ovakvog ponašanja, kako bi se smanjila šteta nanesena osobama koje su potražile psihijatrijsku liječničku zaštitu, tim više što se radi o zaposleniku koji često u javnosti predstavlja cijelu struku. Reakcija nadležnih institucija u ovom slučaju je nužna i radi zaštite povjerenja osoba koje se obraćuju liječnicama/liječnicima, pogotovo u ovo vrijeme kada je jasno da povjerenje građanki/građana u institucije opada, ponekad s tragičnim posljedicama.

Herman Vukušić jasno ističe da je za njega nasilje ozbiljan problem, bilo koje vrste. Djelovanje bez pristanka osobe u smjeru dijeljenju njene intime, a s namjerom da joj se maliciozno našteti i nad njom ostvari nadmoć ima elemente nasilničkog diskursa i ponašanja. Herman Vukušić je pokušao svojim ponašanjem iskoristiti nečiju poziciju traženja pomoći i zaštite da bi u raspravi, pred očima javnosti, naglašavajući pozitivnu sliku o sebi, stekao nadmoć, što je štetno, opasno i zlonamjerno ponašanje.

„Primum non nocere“,a ne „primum vincere“.

Tim Ženske sobe

Ženska soba – Centar za seksualna prava započela je s provedbom trogodišnjeg programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ od 2019. do 2022. godine. Program je usmjeren na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, kao i na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Partnerske organizacije na projektu su Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača i Grad Zagreb.

Ženska soba – Centar za seksualna prava započela je 1. prosinca 2019. godine s provedbom projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Projekt je kroz jednokratnu financijsku podršku podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te traje od 1. prosinca 2019. do 3. svibnja 2020. godine.

Zahvaljujući financijski sredstvima Ministarstva osiguran je rad jedinog specijaliziranog centra za žrtve seksualnog nasilja u Republici Hrvatskoj. Ciljevi projekta su podizanje kvalitete života osoba koje su preživjele seksualno nasilje kroz pružanje direktne pomoći i podrške, informirati ih o njihovim pravima, kao i ojačati kapacitete Centra za žrtve seksualnog nasilja pri Ženskoj sobi.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s učenicima i učenicama Prve gimnazije Zagreb i Učeničkim domom Srednje škole za primalje iz Zagreba snimila video spot „Neravnopravnost u sportu“ tijekom održavanja debata „Neravnopravnost u sportu“. Debata je održana 17. prosinca 2019. godine u prostoru Prve gimnazije na kojoj su učenici i učenice debatirali i argumentirali na istoimenu temu.

Po završetku debate te na osnovu zaključaka iste su kreirane Preporuke mladih na temu ostvarivanja rodne ravnopravnosti, ukidanja rodnih stereotipa te na koje načine educirati i senzibilizirati mlade i širu javnost.

Video je dostupan na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=MHiCZ6-GiDw

Video Preporuka mladih: https://www.youtube.com/watch?v=Q9wUVONcvqI

Preporuke mladih: http://www.zenskasoba.hr/docs/Preporukemladih.pdf

Video „Neravnopravnost u sportu i Preporuke mladih su nastale u okviru projekta „Mladi za rodnu ravnopravnost“ kojeg je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partner na projektu je Grad Zagreb, dok su suradničke organizacije Prva gimnazija Zagreb i Učenički dom Srednje škole za primalje iz Zagreba.

Dana 17. prosinca 2019. godine u prostoru Prve gimnazije održana je završna tribina u okviru projekta Mladi za ravnopravno društvo.

Kratku prezentaciju o samom projektu te o važnosti aktivnog uključivanja mladih u rad organizacija civilnoga društva održale su članice Ženske sobe, socijalne pedagoginje Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević, dok je predstavnica Grada Zagreba održala predavanje o važnosti uključivanja mladih u kreiranje programa i politika za njih.

Na tribini je predstavljen video “(Ne)ravnopravnost u sportu” koji uključuje debatu i Preporuke mladih, nastao u suradnji s učenicima/ama Prva Gimnazija Zagreb i Učeničkog doma Škole za primalje. Cijeli video dostupan je na YouTube kanalu Ženske sobe.

Održana završna tribina je sastavni dio projekta „Mladi za ravnopravno društvo“ koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Grad Zagreb je partner na projektu dok su suradničke organizacije Učenički dom Škole za primalje i Prva gimnazija Zagreb.