Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2014. do 2017.

U organizaciji Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske povodom Međunarodnog dana žena, danas, 7. ožujka, 2014. godine održano je predstavljanje Strategije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2014. do 2017. godine.

Mr. sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica za ravnopravnost spolova Vlade RH, uvodno je pozdravila prisutne goste, odnosno predstavnike/ce sabora, ministarstava te raznih udruga. Na predstavljanju Strategije sudjelovale su i dvije članice tima Ženske sobe, Maja Vukmanić Rajter i Josipa Tukara.

Ravnateljica za ravnopravnost spolova Vlade RH nadalje je napomenula kako je Ured za ravnopravnost spolova do sada preveo mnoge dokumente Vijeća Europe (VE), pa tako i ovaj, te je potom predstavila Strategiju. Strategiju je izradio odbor ministara Vijeća Europe krajem 2013. godine, uz suradnju s Komisijom za ravnopravnost spolova koja djeluje pri Vijeću Europe. Opći cilj Strategije je da se dođe do bržeg i djelotvornijeg postizanja stvarne ravnopravnosti spolova, dok je strateških ciljeva pet.

Prvi strateški cilj Strategije za ravnopravnost spolova VE je borba protiv rodnih stereotipa i seksizma. Istaknuto je kako stereotipi još uvijek otežavaju potpunu ravnopravnost spolova, dok se mediji i obrazovni sustav pozivaju da pridonesu postizanju istoga. Također, unutar prvog strateškog cilja ističe se i promicanje uloge muškaraca u postizanju ravnopravnosti spolova. Drugi strateški cilj je prevencija i borba protiv nasilja nad ženama, što je jedan od najvećih problema Republike Hrvatske, Europske Unije te samog Vijeća Europe. Unutar drugog cilja istaknuto je Hrvatsko potpisivanje Konvencije vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) koja još uvijek nije ratificirana. Treći strateški cilj je zajamčen ravnopravan pristup žena pravosudnim tijelima. Ovaj cilj je jedna od glavnih tema i prioriteta kojim se VE bavi. VE ocijenilo je stanje kao nepovoljno po ženama koje se s puno više problema susreću od muškaraca prilikom pristupanja državnim sudovima i međunarodnim pravosudnim tijelima, gdje se primjerice puno manje žena žale Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourg. Četvrti cilj je postizanje ravnoteže u zastupljenosti žena i muškaraca pri donošenju odluka u političkom i javnom sektoru. VE ocijenilo je kako je prisutna kontinuirana podzastupljenost žena u političkom ili javnom životu u svim tijelima koja donose odluke. Vijeće Europe nalaže kako zastupljenost žena ili muškaraca ne bi smjela biti ispod 40%. Hrvatska se tako primjerice cijelo vrijeme vrti oko 20% zastupnica u Hrvatskom saboru, pri čemu su žene podzastupljene i u Vladi RH. Peti strateški cilj je uvođenje načela ravnopravnosti spolova u cjelokupnu politiku i mjere (gender mainstreaming), odnosno potrebno je u sve politike zemalja članica VE uvesti rodnu dimenziju. U sklopu petog strateškog cilja uključen je i transverzalni karakter Programa za ravnopravnost spolova koji pretpostavlja da bi sva tijela VE koja donose odluke, te savjetodavna i nadzorna tijela trebala poduprijeti i aktivno doprinijeti postizanju svrhe i strateških ciljeva Strategije za ravnopravnost spolova.

Ravnateljica ureda za ravnopravnost spolova nadalje je istakla kako je ovom Strategijom predviđen i institucionalni okvir, sredstva te metode rada za postizanje ravnopravnosti spolova. Navela je kako u svakoj zemlji članici VE mora postojati nacionalna kontakt-osoba koja je važna poveznica između VE i mjerodavnih osoba te mehanizama koji su odgovorni za ravnopravnost spolova na nacionalnoj razini. U slučaju Hrvatske to je upravo Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.

U provedbi Strategije za ravnopravnost spolova očekuje se i suradnja s parlamentima, nacionalnim vladama, lokalnim vlastima i njihovim povezanim tijelima, tijelima koja se bave ravnopravnošću spolova, institucijama za ljudska prava, mrežom stručnjaka/inja, sindikatima i udrugama poslodavaca, medijima te privatnim sektorom, pri čemu bi se stvorila partnerstva za što brže i djelotvornije postizanje potpune ravnopravnosti spolova.

Na predstavljanju Strategije izlagačice su bile i dr. sc. Vesna Batistić Kos, pomoćnica ministrice vanjskih i europskih poslova te saborska zastupnica RH Melita Mulić koje su dobrom ocjenom ocijenile Strategiju za ravnopravnost spolova. Izlagačice su istaknule kako je potrebno još puno zajedničkog rada i snage do postizanja potpune ravnopravnosti žena s muškarcima ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i u ostalim zemljama članicama VE.