|
|
 |
|
Trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja |
|
Dunja Bonacci Skenderović,
Ženska soba – Centar za seksualna prava
Trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja nije novi fenomen koji se javio krajem 20. stoljeća tranzicijskim procesima u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, kao što ni sam naziv trgovanje ženama nije «skovan» u našem vremenu. Svijet se trgovanjem ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja i prostitucije susreo i krajem 19. stoljeća, ali i početkom 20. stoljeća. U to vrijeme taj fenomen je bio poznat kao «trgovina bijelim robljem», a radilo se o trgovanju mladim ženama za rad u uvjetima sličnim ropstvu u bordelima Zapadnih kolonija i velikim gradovima. Kao pokušaj suzbijanja trgovanja 1949. godine nastaje Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju trgovanja ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih.
Od donošenja Konvencije do danas, gledajući posljednjih trideset godina, prema kanadskom novinaru Viktoru Malareku(1) svijet se susreo s još četiri vala trgovanja ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja. Prvi val se događao 70ih godina XX stoljeća, a obuhvatio je žene iz Jugoistočne Azije, drugi val je došao u osamdesetima, a činile su ga žene iz Afrike, da bi ubrzo uslijedio i treći koji je obuhvatio žene Latinske Amerike. Početkom devedesetih, raspadom komunističkog sustava i nezaustavljivom tranzicijom u zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe javlja se i četvrti val. Brzina i razmjer ovog vala, prema riječima Malareka je zapanjujuća jer prije još desetak godina žene iz zemalja navedenih područja nisu bile ni na obzoru da bi danas činile 25 posto tog posla. Posljednjim valom zaokružena je cjelina koja fenomen trgovanja čini globalnim fenomenom od kojeg niti jedna država na ovom svijetu nije više imuna.
Danas je trgovanje ženama jedna od najunosnijih grana organiziranog kriminala, koja s jedne strana donosi ogromnu dobit, a s druge je posao niskog rizika, te je «roba» u tom lancu veoma lako zamjenjiva, ali i do krajnjih granica iskoristiva. |
|
Opširnije...
|
|
Razlike između krijumčarenja i trgovanja |
|
|
krijumčarenje:
|
trgovanje ljudima:
| - prokrijumčarene osobe ilegalno prelaze granicu
- cilj krijumčara je zarada od prebacivanja osoba preko granice
- krijumčarena osoba daje pristanak za prijelaz preko granice
- nakon prelaska prestaje svaki odnos krijumčar/krijumčareni/a
| - žrtva može i ne mora prijeći granicu ilegalno
- žrtvom se također može trgovati unutar granica jedne države
- cilj trgovaca ljudima je eksploatacija žrtve
- žrtva može i ne mora dati pristanak za prelazak preko granice
- Odnos između trgovca i žrtve ne prestaje prelaskom preko granice
| |
|
Postoje brojni uzroci trgovanja ženama. Uzroci se mogu podijeliti na čimbenike koji pridonose ponudi i potražnji za ženama koje će biti seksualno iskorištavane. Ipak je važno naglasiti da jedan od najvažnijih uzroka trgovanja ženama je neravnopravni položaj žena u društvu te feminizacija siromaštva. |
čimbenici koji pridonose ponudi
|
čimbenici koji pridonose potražnji
| - siromaštvo i nezaposlenost
- feminizacija migracija
- rodno uvjetovana diskriminacija i nasilje protiv žena
- tradicionalni stavovi i prakse zajednica
- nepostojanje socijalne sigurnosti
- - želja za boljim životom
| - rastući zahtjev za stranom radnom snagom (slabo plaćenom)
- potražnja za seksualnim uslugama žena
- unosna zarada od trgovanja ljudima
- zamjetna prikladnost žena za rad u neformalnom sektoru
| |
čimbenici koji pridonose i ponudi i potražnji
| - zone sukoba i vojske
- politike i prakse vlada koje mogu olakšati trgovanje
- globalizacija i porast konzumerizma
| Trgovanje se događa u nekoliko faza. Prva faza je regrutacija u kojoj se žrtve trgovanja vrbuju putem primamljivih oglasa za posao, agencija za zapošljavanje ili poznanika, momaka, a u nekim slučajevima i otmicom. Žrtvama se obično nudi dobar i privlačan posao u inozemstvu s velikom zaradom u kratkom roku. Nakon toga slijedi faza transporta, kojoj je prethodila izrada dokumenata i nabavaljnje vize i/ili dozvole za rad u inozemstvu. Sama žrtva najčešće ne sređuje sama sve te dokumente već trgovac. U fazi transporta žrtve još uvijek vjeruju da idu u bolju budućnost te da će raditi posao koji im je obećan. Nakon toga slijedi dolazak na odredište, gdje se ženama, žrtvama trgovanja u svrhu seksualnog iskorištavanja slama otpor porabom sile. Često žene tada bivaju fizički zlostavljane i silovane od strane trgovca i njegovih pomoćnika. Nakon što se žrtvi slomi otpor ona je stavljena u dužničko ropstvo te biva prisiljena baviti se prostitucijom sve dok ne otplati dug trgovcu. Često taj dug raste iz dana u dan i nemoguće ga je otplatiti. Prilikom faze iskorištavanja trgovci koriste različita sredstva i mehanizme kojima uspostavljaju kontrolu nad žrtvom, kao što su: - oduzimanje dokumenata
- nasilje prema žrtvama i prijetnje njihovim obiteljima i prijateljima
- dužničko ropstvo
- stvaranje ovisnosti o drogama
- izolacija
|
|
Povrede ljudskih prava u procesu trgovanja |
|
Povrede u procesu regrutiranja i transporta
Osnovna ljudska prava
| Načini povrede osnovnih ljudskih prava | | - prevara (obećan bolji posao, lažni dokumenti, visoke naknade) → vezivanje dugom
| - pravo na život, slobodno ponašanje i sigurnost
| | | - prijetnja i vršenje nasilja (otmica, mučenje, prisila)
| | |
Povrede u zemlji odredišta: prava na radu i zdravstvena zaštita Osnovna ljudska prava
| Načini povrede osnovnih ljudskih prav | Radna prava- pravo na naknadu i plaću
- pravo na odštetu
- pravo na zdravstvenu zaštitu
- pravo na sigurne i prikladne uvjete rada
- pravo na odmor
- pravo na formiranje i priključivanje sindikatu
| - Žene su prisiljene na prostituciju bez prava da biraju klijente i uvjete kao i metode zaštite od spolno prenosivih bolesti i AIDSa.
Zlostavljački uvjeti rada
- kršenje ugovora
- neplaćeni rad
- loši uvjeti rada
- prekovremeni rad
- nemogućnost stvaranja sindikata
| Zdravstvena prava
- pravo na zdravlje
- reproduktivna prava
- pravo na privatnost
| Uskraćivanje pristupa liječenju
- nema pristupa zdravstvenoj zaštiti
- prisila na pobačaj
- prisila na uporabu droga i opijata
- prisila na medicinsku kontrolu i liječenje
|
Povrede u zemlji odredišta: robovlasnički uvjeti Osnovna ljudska prava
| Načini povrede osnovnih ljudskih prava | - pravo na život, sigurnost, privatnost
| - prevara (obećan bolji posao, lažni dokumenti, visoke naknade) → vezivanje dugom
| - zaštita od maltretiranja, kažnjavanja i nehumanog ophođenja ili kažnjavanja
| | - pravo na jednakost i nediskriminaciju
| - prijetnja i vršenje nasilja (otmica, mučenje, prisila)
| - pravo na slobodu kretanja i mjesta prebivališta
| | - pravo na adekvatan životni standard
| - Loši uvjeti života ( neprimjerena prehrana, sklonište, prisiljeni na kupnju skupih proizvoda od trgovaca ljudima )
| - pravo na donošenje vlastitih odluka
| - Gubitak kontrole nad vlastitim životom
| - pravo na legalan identitet
| - Zapljena identiteta i dokumenata
| - pravo na dostupnost informacija
| - Uskraćivanje pristupa informacijama o radnim/ imigracijskim zakonima, društvenom i kulturnom znanju
|
- pravo na mišljenje, religiju i svijest
- pravo na kulturu
| Povreda kulturalnih i religijskih uvjerenja: - prisiljavanje na postupke koji se kose sa vjerskim uvjerenjima, - nemogućnost organizacije kulturnih ceremonija | - pravo na nacionalnost
- pravo na obrazovanje i razvoj
| - Djeca: uskraćivanje nacionalnosti, edukacije
| | - Žene nemaju ista prava kao i muškarci te su prisiljene udavati se za osobe sa kojima ne žele biti u braku
|
Preuzeto iz: Human Rights in Pracitice: A Guide Trafficked Women and Children, Global Alliance Aginst Trafficking in Women, Bankok 1999. |
|
Predgovor: Prostitucija, trgovanje ljudima i traumatski stres |
Melissa Farley [1]
Bivša žrtva prostitucije Claude Haget opisala je svoje iskustvo u tome kako je biti izabrana u «bordelskoj liniji»: «Smrzla sam se iznutra... Bilo je strašno, oni vas promatraju uzduž i poprijeko. Taj trenutak u kojem osjetite da gledaju u vas, odmjeravaju vas, procijenjuju vas... i ti muškarci, te debele svinje, koji nisu vrijedni niti polovicu od onoga koliko vrijedi najgora od nas, oni zbijaju šale, daju komentare.... Natjeraju te da se okrećeš i pokazuješ sa svih strana, jer njima, naravno, nije dovoljan samo pogled sprijeda.To me obično činilo bijesnom, ali istovremeno i uspaničenom, nisam se usuđivala govoriti. Nisam bila fizički prestrašena, ali mi je bilo uzdrmano samopouzdanje. Osjećala sam se zaista (poniženo).... Bila sam stvar po koju je on došao i doslovno je kupio. Procjenjivao me kao da procjenjuje stoku na sajmu, a to je revoltirajuće, izaziva mučninu, to je strašno za žene. To ne možete zamisliti ako sami kroz to niste prošli. (Jaget, 1980.) Unutrašnje posljedice prostitucije nisu u dovoljnoj mjeri shvaćene ili analizirane u psihologiji. Čak i u području traumatskog stresa nedostaje literatura koja se bavi iskustvom samih prostitutki. Na primjer, postoji propust u razumijevanju ili čak u uočavanju onoga što Jaget. opisuje: traumatska odbojnost prema opetovanom «postrojavanju» radi izbora, sa klijentima koji odlučuju o svom izboru na način vrlo sličan mesarima koji biraju krave. |
|
Opširnije...
|
|
Uvod: Sakriveno u sjeni: Klinička opažanja o prostituciji |
Judith Lewis Herman [1]
Prostitucija je svugdje. Svi to znamo; samo to baš i ne želimo znati (MacKinnon, 2001.). Tko bi mogao podnijeti predugo razmišljanje o organizaciji svjetskih razmjera koja milijune žena i djece osuđuje na društvenu smrt (Patterson,1982.), a često puta i na smrt u doslovnom smislu riječi, zbog seksualnog zadovoljstva i zarade muškaraca? Odabir da izbjegavamo znanje djeluje na rubovima naše svijesti; to je način na koji se disocijacija prakticira kao društvena norma. Prije trideset godina silovanje, unatoč njihovoj visokoj učestalosti, obiteljsko nasilje i incest bili su na sličan način nevidljivi. Bio je potreban masovni pokret kako bi ova zlostavljanja postala dio javne svijesti. U društvenim analizama koje su razvile feministice ovi se zločini razumijevaju kao suštinske značajke sustava muške dominacije. Prepoznato je da je svrha ovih zločina nametanje moći i da su metode koje se koriste za promicanje tog cilja u osnovi iste kao i metode torture koje se prakticiraju u političkim zatvorima diljem svijeta (Amnesty International, 1973; Russell, 1984.). |
|
Opširnije...
|
|
|
|
|
|
|
