ŽENSKA SOBA

Stanje seksualnih prava žena u Hrvatskoj u 2005.

Tijekom 2005. godine provođeno je istraživanje o stanju seksualnih prava žena u Hrvatskoj. Ukupan uzorak je obuhvaćao 1491 ženu iz cijele Hrvatske. Projektni ciljevi su bili utvrđivanje statusa ženskih seksualnih prava kao i utvrđivanje prevalencije različitih oblika seksualnog nasilja protiv žena. Rezultati su objavljeni u brošuri “Stanje seksualnih prava žena u Hrvatskoj – rezultati istraživanja» s idejom kako bi rezultati trebali biti dostupni svim zainteresiranim osobama. U nastavku sažetak istraživanja.

Rezultati istraživanja će biti korišteni kao element pritiska na relevantne vladine institucije vezano uz probleme seksualnog nasilja protiv žena, kako bi problem postao prepoznat kao jedan od dominantnih oblika rodno uvjetovanog nasilja i kako bi se počeo razvijati nacionalni akcijski plan koji bi uključivao dobro razrađene i strukturirane prevencijske programe i modele intervencije.

Smatramo kako ovo istraživanje, prvo takvo u Hrvatskoj, može biti korišteno za sustavno informiranje ženskih grupa, vladinih institucija i javnosti općenito o seksualnim pravim žena i prevalenciji seksualnog nasilja u Hrvatskoj, kao prvi korak u razvoju edukacijskih programa o seksualnosti i prevencijskih programa vezanih uz seksualno nasilje. (Financirala Kvinna till Kvinna)

U istraživanju je sudjelovala 1491 ispitanica iz cijele Hrvatske. Raspon dobi se kreće od 18 do 93 godine, od čega je 74% žena u dobi između 20 i 50 godina. Najveći broj žena u uzorku ima završenu srednju školu (57%).

Preko 50% žena nikada nije sudjelovalo na predavanju ili edukaciji o seksualnosti, ali istovremeno je većina žena upoznata sa seksualnim pravima i 50% na sva pitanja o prepoznavanju seksualnih prava daje sve točne odgovore.

Što se tiče zaštite reproduktivnog zdravlja, 55% žena ide na preventivne ginekološke preglede jednom godišnje ili češće, a preko 60% je imalo neko ginekološko oboljenje tijekom protekle godine. U uzorku od 640 žena, starijih od 40 godina, koje su u rizičnijoj dobi za rak dojke, njih čak 46% ne ide na redovite mamografske kontrole.

Prosječna dob u kojoj anketirane žene stupaju u seksualne odnose je 18.5 godina, a raspon dobi se kreće od 11 do 35 godina. Pri tome je 54% ispitanica bilo nezadovoljno ili niti zadovoljno, niti nezadovoljno prvim seksualnim odnosom. Najčešći razlog stupanja u prvi seksualni odnos je zaljubljenost i ljubav (54%).

Više od 60% ispitanica imale su tri ili manje seksualnih partnera/partnerica, više od polovine žena (59%) doživljava orgazam često ili redovito, a 49% žena je uglavnom zadovoljno svojim seksualnim životom. Preko 30% žena je imalo iskustvo seksualne avanture za jednu noć. Žene o seksualnosti najčešće pričaju s partnerom/icom i prijateljicama, a s djecom ili roditeljima vrlo rijeko.
Gotovo 7% ispitanica imalo je istospolno seksualno iskustvo, a 84% žena je svoju seksualnu orijentaciju deklariralo kao heteroseksualnu.

Što se tiče upotrebe kontracepcije, prilikom prvog spolnog odnosa 66% ispitanica nije koristilo nikakvu zaštitu. U svakodnevnom seksualnom životu 45% ispitanica, u dobi od 18 do 50 godina, koristi kontracepciju, od čega je najčešće korišten kondom (52%) i hormonalna pilula (18%). Briga o kontraceptivnim sredstvima je ostavljena ženama, jer svega 36% partnera/ica sudjeluje u brizi o kontracepciji.

Preko 60% žena iz uzorka ima djecu, a najčešće žene imaju dvoje djece (31%). Čak 77% žena izjavljuje kako su planirale ili planiraju trudnoću, a od razloga koji utječu na odluku da li će imati djecu i o broju djece najvažnija je osobna želja (86%) i želja partnera (67%).

Kao seksualno nasilje žene najčešće prepoznaju neželjene i nasrtljive dodire (94%) i prisilu kako bi se ostvario seksualni odnos (91%). Postojanje elemenata mita o “pravom silovanju” najuočljivije je u tome što žene smatraju kako silovana žena mora pružiti izuzetno jak fizički otpor (36%), kako mora imati teške tjelesne povrede (32%), a počinitelj treba biti neki nepoznati manijak (32%).

Istovremeno čak 68% žena smatra kako je seksualno nasilje rasprostranjeno u Hrvatskoj. Što se tiče osobnih iskustava nasilja, neželjene seksualne primjedbe i vulgarne ponude doživjelo je 55% žena, neželjeno i prisilno dodirivanje tijela 43% žena, seksualne odnose iznuđene lažima i ucjenom 9% žena, pokušaj silovanja 13%, a silovanje 4% žena. Počinitelj nasilja je bio partner u 40% slučajeva, član obitelji u 12% slučajeva, prijatelj ili poznanik u 51% slučajeva, nadređena osoba s posla u 34% slučajeva, a nepoznata osoba u 67% slučajeva.

O svom iskustvu nasilja žene najčešće pričaju s bliskim prijateljicama (66%) ili partnerom/icom (39%). Od ukupnog broja žena koje su doživjele nasilje, samo ih je 5% prijavilo nasilje policiji i/ili Državnom odvjetništvu. Na pitanje da njima bliska osoba doživi seksualno nasilje, 81% žena smatra kako bi je potaknule da slučaj prijave policiji.

Na pitanje je li žena trenutno žrtva nekog oblika nasilja, pozitivan odgovor daje 6% žena, a 4% trenutno živi s nasilnikom.

Većina ispitanica smatrala je ovo istraživanje korisnim (72%), ispunjavanje upitnika bilo im je uglavnom zanimljivo (69%) i lagano (65%).