ŽENSKA SOBA

Rodno izražavanje: UNCHR intervencija (Ženeva, 60. zasjedanje)

Govor na 60. zasjedanju Komisije za ljudska prava Ujedinjenih naroda (2004.)
sloboda izražavanja koja se tiče rodnog izražavanja i rodnog identiteta
Točka 11.e: Građanska i politička prava – sloboda izražavanja

Ja sam Jelena Poštić iz Hrvatske i predstavljam MADRE.

Uvažene/i članovi/ce Komisije za ljudska prava,

ICCPR (Međunarodna povelja o građanskim i političkim pravima) je ustanovila pravo na slobodu izražavanja.

Željeli/e bi skrenuti pažnju na slobodu izražavanja koja se tiče rodnog identiteta i rodnog izražavanja.

Iako su poduzeti napori za promicanje rodne ravnopravnosti žena i muškaraca, sloboda rodnog izražavanja se svakodnevno negira. Ljudi koji izražavaju svoj rod na načine koji su drugačiji od onog koji se smatra prikladnim rodnim izražavanjem za muškarce i žene izloženi/e su očitoj diskriminaciji i zločinima iz mržnje širom svijeta. Koncept rodne ravnopravnosti treba obuhvaćati rodni identitet i rodno izražavanje.

Rodni identitet podrazumijeva pojedinčev/kin osobni rodni koncept, ne nužno ovisan o spolu koji mu/joj je pripisan rođenjem. Rodni identitet tiče se svakog ljudskog biće i nije samo binarni koncept ženskog ili muškog. Sloboda izražavanja rodnog identiteta treba uključivati rodnu neodređenost i rodnu kontradikciju.

Rodno izražavanje se može promatrati kao način na koji neko sebe izražava kroz vanjsku prezentaciju i/ili izgled, kroz ponašanje, oblačenje, frizuru, glas, tjelesne karakteristike ili druge vanjske oznake.

Potrebno je naglasiti da se rodni identitet i rodno izražavanje tiču svakog/e pojedinca/ke.

Rodna sloboda, pravo svake osobe da individualno izražava rod na način koji izabere, bilo kao ženski, androgini, muški ili bilo koji drugi između na spektrumu, treba biti poštovana i čak štoviše, cijenjena kao dio različitosti ljudske obitelji i smatrati integralnim dijelom ljudske samopercepcije.

Sloboda rodnog izražavanja ograničena je rodnim normama koje postoje u svakom društvu i sve nas ograničavaju. Varijacije rodnog izražavanja oštro se kažnjavaju na različitim razinama. Primjeri diskriminacije kojoj su ljudi izloženi obuhvaća raspon od toga da žene gube posao kada odbiju nositi šminku, da se dječaci kada nisu uključeni u sport ismijavanju; da muškarci koji se doimaju feminiziranima trpe diskriminaciji pri zapošljavanju. Doživljaj temeljen na rodnom identitetu i izražavanju može uključivati teška zlostavljanja: nezakonita hapšenja, izvansudske egzekucije, ubojstva, silovanja, torture i nestanak.

Nasilje usmjereno na ljude koji pomiču granice rodne binarnosti ili izazivaju dominantne koncepte rodnih uloga istaknuo/la je Specijalni/a izvjestitelj/ica o torturi Ujedinjenih Naroda[1], ukazujući na činjenicu da su te osobe izložene nasilju seksualne prirode kao što je silovanje ili seksualno zlostavljanje kao sredstvu kažnjavanja.

Službene predrasude prema ljudima koji krše rodne norme znači da zločini počinjeni protiv njih ostaju nekažnjeni.

Pozivamo sve zemlje da otvore pitanja koja se tiču poricanja slobode izražavanja rodnog identiteta i rodnog izražavanja. Pozivamo Vlade da prepoznaju i poduzmu akcije protiv kršenja ljudskih prava na temelju rodnog identiteta i rodnog izražavanja.
Hvala.

[1] A/56/156 ( 3 July 2001 ); E/CN.4/2002/76 ( 27 December 2001 )