Autor: zenskasoba

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za SVIBANJ 2021. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.

Više informacija možete saznati tako da otvorite newsletter na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe održana je dvodnevna specijalizirana edukacija za psihologe/inje Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela. Edukacija je održana 6. i 7. svibnja, a trenerski tim su činili dr. sc. Dean Ajduković, prof. emeritus, psiholog; dr. sc. Maja Mamula, psihologinja (Ženska soba); Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja (Ženska soba –   Centar za žrtve seksualnog nasilja); dr. sc. Irena Bezić, klinička psihologinja, supervizorica, psihoterapeutkinja (voditeljica psihologijskog savjetovališta “Idemo dalje”) i doc. prim. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju Vrapče).

Na edukaciji su obrađivane teme poput psihologije traume, uloge psihologa i psihologinja kao osobe od povjerenja u pratnji na nadležne institucije kao i rada sa žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela koji/e imaju psihijatrijske smetnje. Zajedno s vježbama su obrađivane teme kao što su načela pružanja podrške ljudima u stanju stresa, traume i tijekom procesa tugovanja i psihološke priprema za davanje iskaza.

Na edukaciji je sudjelovalo 12 psihologinja iz organizacija članica Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.

Dvodnevna specijalizirana edukacija za psihologe i psihologinje sastavni je dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja sveobuhvatne, dostupne i teritorijalno rasprostranjene pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Poštovane studentice i poštovani studenti, pozivamo Vas na javno predavanje naziva „Seksualno i elektroničko seksualno nasilje – prepoznavanje i mehanizmi zaštite“ koje će se održati:

18. svibnja 2021. godine
od 15 do 116,30 sati
putem Zooma.

Teme predavanja će obuhvaćati seksualno nasilje, elektroničko seksualno nasilje i važnost uključivanja mladih u rad organizacija civilnoga društva. Poseban naglasak bit će stavljen na prepoznavanje različitih oblika seksualnog nasilja, kao i na mehanizme zaštite i podrške. Nakon predavanja, bit će ostavljen prostor za pitanja i diskusiju.

Predavanje će održati članice Ženske sobe, koje imaju dugogodišnje iskustvo rada s mladima u području seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja, kao i aktivnog uključivanja mladih u rad organizacija civilnoga društva.

Javno predavanje se organizira u okviru projekta „Samo DA znači DA“, kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Opći cilj projekta jest prevencija seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

Ukoliko ste zainteresirani/e, pozivamo Vas da svoje sudjelovanje prijavite najkasnije do 17.05.2021. godine (do 14:00 sati) putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr. Kako bi prijava bila potpuna, potrebno je navesti ime i prezime, fakultet na kojem studirate (godina i smjer) te e-mail adresu. Nakon prijave će Vam biti proslijeđena poveznica za uključenje na predavanje.

Veselimo se Vašim prijavama!

U organizaciji Ženske sobe održan je redovni mjesečni partnerski sastanak 28. travnja 2021. godine na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Sastanak je održan online, putem aplikacije Zoom, a na njemu je sudjelovala 21 predstavnica/ik svih 10 partnerskih organizacija Mreže podrške i suradnje. Teme obrađene na sastanku ticale su se plana aktivnosti za nadolazeće razdoblje i izvještaja partnerskih organizacija o provedenim aktivnostima. Na sastanku su se također iznašala iskustva rada na slučajevima i međusobno su se razmjenjivali savjeti.

Redovni mjesečni partnerski sastanak je dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja sveobuhvatne, dostupne i teritorijalno rasprostranjene pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Žrtvama silovanja se vjeruje ako je u pitanju “konvencionalni” rape case iz krimi romana – manijak zastrašujućeg izgleda iskače iz grma i napada nemoćnu djevojku. Svi su, naravno, na njezinoj strani. Ali ako je narativ odmaknut od bljedolikih djevica na putu na misu, stvari se kompliciraju. ‘Provokativno si plesala u alkoholiziranom stanju? Mamila si? Tijekom napada nisi pružala fizički otpor? Svidjelo ti se…’ Ovakva društvena osuda i sekundarna viktimizacija odgovorne su za podatak da na jedno prijavljeno dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva seksualnog nasilja. Kakve veze jeans ima s tim? Evo kakve…

Priča počinje ovako: 45-godišnji instruktor vožnje siluje svoju osamnaestogodišnju učenicu na prvom satu vožnje i zaprijeti joj ubojstvom ako nekome ispriča što se dogodilo. Djevojka ipak skupi hrabrost, prizna sve obitelji i prijavi nasilnika nadležnim institucijama. Silovatelj završi u zatvoru, ali talijanski Vrhovni sud ga oslobađa, uz objašnjenje “da su traperice bile toliko uske da je jedini način da ih skine bio taj da mu djevojka pomogne, čineći tako seksualni akt sporazumnim”.  Žene diljem Italije i svijeta bile su konsternirane. Sljedećeg dana, u znak solidarnosti sa žrtvom, članice talijanskog parlamenta pojavile su se na poslu u trapericama noseći u rukama natpis: “Jeans: alibi za silovanje”. Ono što je te 1998. započelo kao lokalna kampanja za osvještavanje problema okrivljavanja žrtava i destruktivnih mitova koji okružuju seksualno nasilje, preraslo je u globalni pokret. Na drugom je kontinentu, u Los Angelesu, izvršna direktorica udruge Mir nad nasiljem Patricia Giggans inicirala proglašenje i obilježavanje Dana trapera. Nošenje trapera zadnje srijede u travnju postalo je međunarodni simbol prosvjeda protiv takvih stavova o seksualnom nasilju te međunarodni događaj u kojem svake godine, već dulje od dva desetljeća, sudjeluje više od 12 milijuna ljudi diljem svijeta. Kao najdugovječnija kampanja za prevenciju i edukaciju o seksualnom nasilju u povijesti, Denim Day traži od članova zajednice da svojim fashion statementom na taj dan (nošenjem trapera) na vidljiv način protestiraju protiv zabluda vezanih uz seksualno nasilje koje dodatno ugrožavaju i viktimiziraju žrtve.

Osuda počiva na osobi koja je doživjela nasilje, a ne na počinitelju?!

Seksualno nasilje ubraja se među zločine s najmanjom proporcijom prijava: prema podacima istraživanja i iskustvu rada Ženske sobe, centra za žrtve seksualnog nasilja u Hrvatskoj, na jedno prijavljeno silovanje dolazi od 15 do 20 neprijavljenih slučajeva. Preko 90% žena koje prežive silovanje godinama nikome neće povjeriti svoje iskustvo, a još u manjem broju slučajeva će ga prijaviti. „Seksualno nasilje je jedno od najtežih kaznenih djela, koje se najmanje prijavljuje, i to ne samo u Hrvatskoj, nego svugdje“ ističe psihologinja Maja Mamula, osnivačica i voditeljica Ženske sobe, centra koji se već 20 godina bori za ženska prava, pružajući podršku žrtvama, ali i mijenjajući percepciju društva pa čak i zakone o seksualnom nasilju. „Razlozi neprijavljivanja su različiti, ali svi odreda uglavnom potječu od žrtvina straha – straha od odmazde počinitelja, straha da joj nitko neće vjerovati, straha da je nadležne institucije neće zaštititi, straha da će nju okriviti za preživljeno iskustvo.“

Žrtve koje ipak odluče prijaviti silovanje često nailaze na nerazumijevanje okoline, a u javnom diskursu još se uvijek postavljaju pitanja ‘što je žrtva nosila?’, ‘zašto je bila tamo?’ i sl., koje krivnju za zločin prebacuju s napadača na žrtvu. U međuvremenu u svijetu se desio #MeToo pokret, a regionalno #nisamtražila koji, otvarajući u javnom prostoru iskustva preživljenog seksualnog nasilja, rezultiraju i povećanim brojem (anonimnih ili javnih) dijeljenja vlastitih svjedočanstava preživljenog nasilja.

„Iznošenjem osobnih iskustava, žene koje su preživjele seksualno nasilje šalju drugim ženama, ali i društvu u cjelini jasnu poruku kako su osobe koje su preživjele seksualno nasilje oko nas, da nisu jedine, ali i da nisu same – i ono najvažnije, da nisu krive za preživljeno nasilje“ poručuje Mamula i dodaje kako je „odgovornost za preživljeno nasilje isključivo na počinitelju nasilja, a ne na osobi koja ga je preživjela; kad jednom kao društvo razbijemo predrasude o seksualnom nasilju, nećemo više propitivati i osuđivati osobe koje su preživjele nasilje“.

28. travnja traper se nosi s višim ciljem – pridružite se pokretu DenimDay!

Razbijanju postojećih predrasuda prema seksualnom nasilju, prestanku osude osoba koje su ge preživjele i razvoju empatije prema preživjelima može pridonijeti sustavna edukacija o prevenciji seksualnog nasilja, ali i osvještavanje te senzibliziranje javnosti spram žrtava seksualnog nasilja. Upravo s tim ciljem i uz podršku Ženske sobe hrvatsko izdanje magazina Elle u sklopu međunarodne inicijative ELLE Active! posvećene, između ostalog, i eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, priključuje se globalnoj kampanji Denim Day u svrhu osvještavanja javnosti o problematici nasilja nad ženama u obliku silovanja i seksualnog napada.

„Tu smo za Vas, obratite nam se s povjerenjem“ poručila je Mamula i pozvala sve osobe koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja da potraže pomoć u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja na 01/6119-444 ili na e-mail savjetovaliste@zenskasoba.hr. Pridružite se i vi Elleovoj inicijativi u srijedu, 28. travnja 2021. godine. Kako? Upravo na Dan trapera – 28. travnja 2021. – odjenite traper, fotografirajte se u tom fashion statement komadu i objavite fotografiju na vlastitom profilu na Instagramu te označite 5 ženskih osoba koje će napraviti isto (uz oznaku @ellecroatia i hashtagove #denimday #elleactive #podrziNEnasilje #denimselfie #AktivirajSvojStav).

Z a p a m t i t e,   n e m a   o p r a v d a n j a   z a   s e k s u a l n o   n a s i l j e !

Ženska soba je organizacija civilnog društva specijalizirana za rad s osobama koje su preživjele seksualno nasilje. U okviru Ženske sobe djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja, kao jedinstveno i visoko specijalizirano mjesto za pružanje sveobuhvatne pomoći i podrške preživjelima. Zapošljavanjem nove osobe se povećava tim Centra za žrtve seksualnog nasilja.

Svojim dugogodišnjim predanim i kvalitetnim radom Ženska soba je stekla renome i povjerenje, ne samo od strane osoba koje su preživjele seksualno nasilje, nego i od strane predstavnica i predstavnika nadležnih državnih tijela, institucija, organizacija civilnog društva, ali i opće javnosti.

Cijenimo predan i profesionalan rad, otvorenost, spremnost na učenje, empatiju i timsku suradnju.

VRSTA UGOVORA: ugovor o radu na određeno vrijeme – 1 godina s produljenjem ugovora na neodređeno.

POČETAK RADA:  01.06.2021. godine (probni rok: 3 mjeseca)

POTREBNI UVJETI ZA RAD U CENTRU ZA ŽRTVE SEKSUALNOG NASILJA

• završen studij psihologije
• najmanje 3 godine iskustva savjetodavnog i/ili terapijskog rada s djecom i mladima
• iskustvo u radu s djecom i mladima
• visoka motivacija za rad na problematici seksualnog nasilja u društvenom kontekstu
• visoka motivacija za rad osobama koje su preživjele seksualno nasilje
• teorijska i praktična znanja u radu s traumom
• završena edukacija iz nekog psihoterapijskog pravca (ili pri završetku edukacije)
• znanja/edukacija vezana uz seksualne smetnje kao posljedice seksualnog nasilja
• samostalan rad na PC-u (MS Office)
• odlično poznavanje engleskog jezika u govoru i pisanju
• visoki stupanj odgovornosti i povjerljivost u provedbi radnih zadataka
• sposobnost timskog i samostalnog rada

PREDNOSTI ZA RAD U CENTRU

• završena (ili u tijeku) edukacija iz seksualne terapije
• iskustvo u radu na traumi seksualnog nasilja
• iskustvo u provođenju radionica i edukacija za djecu i mlade
• iskustva u pisanju projektnih prijedloga i provođenju projekata
• iskustvo rada u organizacijama civilnog društva
• iskustvo u organiziranju i provođenju predavanja, treninga i radionica za različite ciljne grupe
• vozačka dozvola B kategorija
• spremnost za timski rad, preuzimanje odgovornosti
• poznavanje područja rada Ženske sobe

OPIS RADNOG MJESTA

• povećanje stručnog tima Centra za žrtve seksualnog nasilja (uz dvije psihologinje, pravnicu, socijalnu pedagoginju, odvjetnički ured, ginekologinju)
• savjetodavni i terapijski rad u okviru Centra za žrtve seksualnog nasilja (osobno, telefonsko, savjetovanje putem maila, savjetovanje putem online platformi) s djecom od 16 g., mladima i odraslim osobama koje su preživjele seksualno nasilje
• rad s osobama koje su preživjele seksualno nasilje u skladu s feminističkim principima
• vođenje i sudjelovanje u izradi detaljnih statističkih izvještaja o radu Centra za žrtve seksualnog nasilja
• komunikacija i suradnja s nadležnim državnim tijelima i institucijama, partnerskim organizacijama i suradnicima/cama organizacije
• praćenje osoba koje su preživjele seksualno nasilje na nadležne institucije u svojstvu osobe od povjerenja
• obavezna sustavna osobna edukacija za područje rada u organizaciji Ženske sobe
• obavezno sudjelovanje na redovnim timskim supervizijama Centra za žrtve seksualnog nasilja
• obavezno sudjelovanje na individualnim supervizijama
• po potrebi sudjelovanje u svojstvu predavačice na edukacijama koje provodi Ženska soba  
• sudjelovanje u osmišljavanju, razvoju i pisanju projektnih prijedloga
• sudjelovanje u izradi izvještaja o radu organizacije i provedbi projektnih aktivnosti
• sudjelovanje u obavljanju poslova obrade i arhiviranja podataka
• pomoć pri organizaciji različitih događanja (npr. treninzi, konferencije i sl.)
• sudjelovanje na tribinama, konferencijama, okruglim stolovima i drugim aktivnostima vezanim uz temu

ŠTO VAM NUDIMO

• jedinstvenu mogućnost sustavne, specijalizirane edukacije za područje rada Centra za žrtve seksualnog nasija
• rad u iznimno uhodanom, profesionalnom timu u kojem se osim profesionalnosti cijene kvalitetni odnosi i međusobna povezanost i suradnja
• redovnu superviziju, interviziju i učenje od kolegica s iznimnim iskustvom
• dinamičan posao
• iznimne uvjete za sustavan osobni i profesionalni rast i razvoj
• okruženje u kojemu su različitosti visoko cijenjene i integrirane u radno okruženje
• priliku za suradnju s nacionalnim i međunarodnim stručnjakinjama i stručnjacima u području seksualnog nasilja i nasilja nad ženama
• priliku za suradnju s predstavnicama i predstavnicima relevantnih državnih tijela i institucija
• sudjelovanje u razvoju strateških dokumenata i nacionalnih politika za suzbijanje seksualnog nasilja
• redovnu i sigurnu plaću u skladu s opisom radnog mjesta

KAKO SE PRIJAVITI NA NATJEČAJ

Ukoliko ste zainteresirane i zadovoljavate navedene uvjete za ovo radno mjesto, molimo da pismenu prijavu pošaljete najkasnije do 03. svibnja 2021. godine na e-mail: zenska.soba@zenskasoba.hr.

Pismena prijava treba sadržavati:

1. Životopis
2. Motivacijsko pismo (maksimalno 900 riječi) koje sadrži opis dosadašnjeg iskustva, stečenih vještina i znanja relevantnih za navedeno radno mjesto te motiviranosti za rad u Ženskoj sobi

Za sve dodatne informacije obratite se  Ženskoj sobi (01/ 61 19 174; zenska.soba@zenskasoba.hr).

Veselimo se Vašoj prijavi i mogućoj suradnji.

U organizaciji Ženske sobe te Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača dana 20. travanja 2021. godine je održana online edukacija za stručno osoblje bolnice naziva „Zaštita mentalnog zdravlja osoba nakon preživljene traume seksualnog nasilja“.

Cilj edukacije je podizanje razine svijesti i znanja stručnog osoblja Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača o problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja kod psihijatrijskih pacijentica i pacijenata, s naglaskom na zaštiti mentalnog zdravlja osoba nakon preživljene traume seksualnog nasilja.

Na edukaciji su sudjelovale liječnice, liječnici, medicinske sestre i tehničari te psihologinje i psiholozi. Kroz sudjelovanje na edukaciji, sudionice i sudionici su imali priliku povećati vlastito znanje o postupanju s pacijentima i pacijenticama koje su preživjele seksualno nasilje u pogledu zaštite njihovog mentalnog zdravlja nakon preživljene traume seksualnog nasilja, unaprijediti znanje i vještine u vođenju kliničkog intervjua i postavljanja dijagnostike seksualnog nasilja te znanje o psihoterapijskim modelima u radu na oporavku od traume seksualnog nasilja. Dio edukacije je bio posvećen i dijagnostici psihijatrijskih poremećaja koji nastaju kao posljedica seksualnog nasilja te iskustvima iz prakse vještačenja osoba koje su preživjele seksualno nasilje.

Edukacijom je facilitirala koordinatorica Ženske sobe dr. sc. Maja Mamula, psihologinja, dok su predavačice i predavači bili mr. sc. Ida Šamanović,  prof. spec. kliničke psihologije – psihoterapeutkinja/seksualna terapeutkinja (KBC Rebro), Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja (Ženska soba) i doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju Vrapče).

Ovim putem se zahvaljujemo Neuropsihijatrijskoj bolnici dr. Ivan Barbot Popovača na su-organizaciji edukacije, odnosno ravnateljici ustanove prim. dr. Marini Kovač, mr. spec. Jasminki Matić i medicinskoj sestri Jasmini Kovačević na pomoći.

Predstavnice Ženske sobe tijekom travnja su održale edukaciju o problematici seksualnog nasilja za profesore/ice i studente/ice Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Na prijedlog Akademije dramske umjetnosti, oblikovana je i održana edukacija za profesore/ice i studente/ice Akademije dramske umjetnosti, od 13. do 16. travnja 2021.

Prvi dan edukacije, za profesore/ice su dr. sc. Maja Mamula, psihologinja i Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag.iur., držale predavanje o seksualnom nasilju, što je uključivalo teme definicije i oblika, pristanka, rasprostranjenosti, (ne)prijavljivanja, posljedica te mehanizama pomoć i podrške. Naredni dan su te teme, ovaj put za studente/ice, predavale predavačice Josipa Tukara Komljenović, mag.soc. i Kristina Mihaljević, mag.paed.soc.

Treći dan edukacije, 15. travnja, Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja Centra za žrtve seksualnog nasilja održala je predavanje o posljedicama preživljenog seksualnog nasilja i oporavku, a naredni i posljednji dan edukacije, dr. sc. Maja Mamula, psihologinja i Anamaria Drožđan Kranjčec, mag.iur. održale su studentima/cama predavanje o mehanizmima pomoći i podrške osobama koje su preživjele seksualno nasilje te o postupku prijave.

Dr.sc. Maja Mamula sudjelovala je kao izlagačica na devetom po redu stručnom skupu Psihologija u praksi, koji se održao u petak i subotu 9. i 10. travnja 2021.

Stručni se skup Psihologija u praksi održava u godišnjem ritmu s ciljem upoznavanje novih generacija studenata/ica sa stvarnim radnim obavezama psihologa/inja, nasuprot teorijskom znanju koje stječu na fakultetu, te da im se na taj način omogući objektivnije razmatranje kako budućeg usmjerenja tako i konkretne uloge psihologa/inja u zajednici i društvu općenito. Riječ je o cjelodnevnim nizovima predavanja i radionica, koja drže stručnjaci i stručnjakinje iz različitih područja primijenjene psihologije.

Na poziv organizatora, Kluba studenata psihologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Feniks, dr.sc. Maja Mamula održala je predavanje u kojemu je predstavila Žensku sobu i raspon djelovanja organizacije te problematiku seksualnog nasilja – od prepoznavanja do postupka prijave i rada sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje.

Predavanje dr.sc. Mamule izazvalo je izuzetno velik interes među studentima, te je predavanju koje se održalo putem Zooma, prisustvovao čak 151 student/ica.

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za travanj 2021. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.

Više informacija možete saznati tako da otvorite newsletter na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe, dana 7. travnja 2021. godine online putem je održan prvi u nizu tematski sastanak Županijskih timova za sprečavanje o borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Sastanak je bio namijenjen predstavnicama/ima organizacija civilnoga društva koje su ujedno i članice/ovi Županijskih timova.

Sastanak je vodila koordinatorica Ženske sobe i članica Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji dr. sc. Maja Mamula.

Sljedeći tematski sastanci će uključivati sve predstavnice/ke Županijskih timova, dok će na posljednji sastanak, povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u rujnu 2021., biti pozvane i predstavnice/i Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Tematski sastanak je sastavni dio projekta “Seksualno nasilje u obitelji – otvoreno o skrivenom” kojeg provodimo u partnerstvu s Udrugom za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ženska soba je organizacija civilnog društva specijalizirana za rad s osobama koje su preživjele seksualno nasilje. U okviru Ženske sobe djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja, kao jedinstveno i visoko specijalizirano mjesto za pružanje sveobuhvatne pomoći i podrške preživjelima.

Svojim dugogodišnjim predanim i kvalitetnim radom Ženska soba je stekla renome i povjerenje, ne samo od strane osoba koje su preživjele seksualno nasilje, nego i od strane predstavnica i predstavnika nadležnih državnih tijela, institucija, organizacija civilnog društva, ali i opće javnosti.

Cijenimo predan i profesionalan rad, otvorenost, spremnost na učenje, empatiju i timsku suradnju.

VRSTA UGOVORA: ugovor o radu na određeno vrijeme – 1 godina s mogućnošću produljenja ugovora.

POČETAK RADA:  01.05.2021. godine (probni rok: 3 mjeseca)

POTREBNI UVJETI ZA RAD U CENTRU ZA ŽRTVE SEKSUALNOG NASILJA

• završen studij psihologije
• najmanje 5 godine iskustva savjetodavnog i/ili terapijskog rada s djecom i mladima
• iskustvo u radu s djecom i mladima
• visoka motivacija za rad na problematici seksualnog nasilja u društvenom kontekstu
• visoka motivacija za rad osobama koje su preživjele seksualno nasilje
• teorijska i praktična znanja u radu s traumom
• završena edukacija iz nekog psihoterapijskog pravca (ili pri završetku edukacije)
• znanja/edukacija vezana uz seksualne smetnje kao posljedice seksualnog nasilja
• iskustva u provođenju projekata
• samostalan rad na PC-u (MS Office)
• odlično poznavanje engleskog jezika u govoru i pisanju
• visoki stupanj odgovornosti i povjerljivost u provedbi radnih zadataka
• sposobnost timskog i samostalnog rada

PREDNOSTI ZA RAD U CENTRU

• završena (ili u tijeku) edukacija iz seksualne terapije
• iskustvo u radu na traumi seksualnog nasilja
• iskustvo u provođenju radionica i edukacija za djecu i mlade
• iskustva u pisanju projektnih prijedloga i projektnih izvještaja
• iskustvo u pisanju  i provedbi EU projekata
• iskustvo rada u organizacijama civilnog društva
• iskustvo u organiziranju i provođenju predavanja, treninga i radionica za različite ciljne grupe
• vozačka dozvola B kategorija
• spremnost za timski rad, preuzimanje odgovornosti
• poznavanje područja rada Ženske sobe

OPIS RADNOG MJESTA

• savjetodavni i terapijski rad u okviru Centra za žrtve seksualnog nasilja (osobno, telefonsko, savjetovanje putem maila, savjetovanje putem online platformi) s djecom od 16 g, mladima i odraslim osobama koje su preživjele seksualno nasilje
• rad s osobama koje su preživjele seksualno nasilje u skladu s feminističkim principima
• vođenje i izrada detaljnih statističkih izvještaja o radu Centra za žrtve seksualnog nasilja
• komunikacija i suradnja s nadležnim državnim tijelima i institucijama, partnerskim organizacijama i suradnicima/cama organizacije
• praćenje osoba koje su preživjele seksualno nasilje na nadležne institucije u svojstvu osobe od povjerenja
• obavezna sustavna osobna edukacija za područje rada u organizaciji Ženske sobe
• obavezno sudjelovanje na redovnim timskim supervizijama Centra za žrtve seksualnog nasilja
• obavezno sudjelovanje na individualnim supervizijama
• po potrebi sudjelovanje u svojstvu predavačice na edukacijama koje provodi Ženska soba  
• sudjelovanje u osmišljavanju, razvoju i pisanju projektnih prijedloga
• izrada izvještaja o radu organizacije i provedbi projektnih aktivnosti
• obavljanje poslova obrade i arhiviranja podataka
• pomoć pri organizaciji različitih događanja (npr. treninzi, konferencije i sl.)
• sudjelovanje na tribinama, konferencijama, okruglim stolovima i drugim aktivnostima vezanim uz temu

ŠTO VAM NUDIMO

• jedinstvenu mogućnost sustavne, specijalizirane edukacije za područje rada Centra za žrtve seksualnog nasija
• rad u iznimno uhodanom, profesionalnom timu u kojem se osim profesionalnosti cijene kvalitetni odnosi i međusobna povezanost i suradnja
• redovnu superviziju, interviziju i učenje od kolegica s iznimnim iskustvom
• iznimno dinamičan posao
• iznimne uvjete za sustavan osobni i profesionalni rast i razvoj
• okruženje u kojemu su različitosti visoko cijenjene i integrirane u radno okruženje
• priliku za suradnju s nacionalnim i međunarodnim stručnjakinjama i stručnjacima u području seksualnog nasilja i nasilja nad ženama
• priliku za suradnju s predstavnicama i predstavnicima relevantnih državnih tijela i institucija
• sudjelovanje u razvoju strateških dokumenata i nacionalnih politika za suzbijanje seksualnog nasilja
• redovnu i sigurnu plaću u skladu s opisom radnog mjesta

KAKO SE PRIJAVITI NA NATJEČAJ

Ukoliko ste zainteresirane i zadovoljavate navedene uvjete za ovo radno mjesto, molimo da pismenu prijavu pošaljete najkasnije do 21. travnja 2021. godine na e-mail: zenska.soba@zenskasoba.hr.

Pismena prijava treba sadržavati:

1. Životopis
2. Motivacijsko pismo (maksimalno 900 riječi) koje sadrži opis dosadašnjeg iskustva, stečenih vještina i znanja relevantnih za navedeno radno mjesto te motiviranosti za rad u Ženskoj sobi

Za sve dodatne informacije obratite se  Ženskoj sobi (01/ 61 19 174; zenska.soba@zenskasoba.hr).

Veselimo se Vašoj prijavi i mogućoj suradnji!

Ženska soba je u suradnji s Osnovnom školom Prečko Zagreb i Osnovnom školom Nikole Tesle Zagreb organizirala predavanje za roditelje učenica i učenika petih i šestih razreda dana 24. ožujka 2021. godine.

Online predavanje je održala članica Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. naziva „Seksualno nasilje i elektroničko seksualno nasilje“. Tijekom predavanja su obrađene teme seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima s naglaskom na razliku između flerta i seksualnog uznemiravanja te teme elektroničkog nasilja s naglaskom na elektroničko seksualno nasilje. Poseban naglasak je stavljen na prepoznavanje znakova koji ukazuju da dijete doživljava nasilje, preporukama za roditelje u slučaju elektroničkog nasilja te što učiniti kada/ako se dijete obrati za pomoć u slučaju preživljenog nasilja. Nakon predavanja je bio otvoren prostor za pitanja i diskusiju.

Zahvaljujemo se stručnoj suradnici, Ljiljani Samardžić, dipl. soc. pedagoginji, koja je sudjelovala u organizaciji predavanja za roditelje Osnovne škole Prečko i Osnovne škole Nikole Tesle iz Zagreba.

Predavanje je održano u okviru projekta“Samo da znači da!” kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč.  Projekt je financijski podržan od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U okviru programa „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ dana 23. ožujka 2021. godine u Požegi je održan međuresorni sastanak u organizaciji Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ Pakrac. Na sastanku je sudjelovalo ukupno šest osoba, predstavnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Požega, Centra za socijalnu skrb Požega – Podružnica obiteljski centar u Požegi i predstavnice Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ Pakrac. Sastanak su vodile Mira Bilopavlović i Mirsada Popović Damjanović, predstavnice organizacije „Delfin“ koje su sudionicima predstavila rezultate prve godine provedbe programa na području Brodsko-posavske županije. Potom su predstavile plan programa stručnog osposobljavanja za zanimanje geronto-domaćice za žrtve nasilja u obitelji s područja Požeško-slavonske županije, s kojim se započinje od trećeg kvartala 2021. godine. Međuresorni sastanak je sastavni dio programa „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji DrONe – udruge za društveni razvoj i neformalno obrazovanje te u suradnji sa Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava, održan je webinar u petak, 19. ožujka 2021. godine.

Webinar je sastavni dio rada organizacije DrONe, odnosno aktivnosti naziva (Dr)Onaj petak u mjesecu, pri čemu je prošlotjedni petak bio posvećen projektu „Kutak ravnopravnosti“ kojeg je Ženska soba provodila u partnerstvu s organizacijama Skribonauti i Centrom za razvoj mladih tijekom 2020./2021. godine.

Voditeljica događanja je bila Branimira Penić iz organizacije DrONe, dok su ispred Ženske sobe kratka izlaganja održale Josipa Tukara Komljenović te volonterke, Silvia Fabijanić i Petra Tudić, koje su sudjelovale u provedbi projekta „Kutak ravnopravnosti“.

Tukara Komljenović je nakon predstavljanja Ženske sobe govorila o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju te je predstavila projekt „Kutak ravnopravnosti“, dok su Silvia Fabijanić i Petra Tudić govorile o svom iskustvo sudjelovanja u projektu. Volonterke su nakon odslušane serije edukacija i predavanja, iz perspektive mladih žena, pisale tekstove o problematici rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja koje su i predstavile na održanom webinaru.

Ovim putem se zahvaljujemo organizaciji DrONe na organizaciji i pozivu za sudjelovanje na webinaru te volonterkama koje su još jednom odvojile svoje vrijeme i predstavile naučena znanja i vještine!

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za ožujak 2021. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.

Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Knjižnice Grada Zagreba – Knjižnice Gajnice održano je predavanje na temu „Rodno uvjetovano nasilje: nasilje u obitelji i seksualno nasilje“ dana 10. ožujka 2021. godine. Na online predavanju je izlagala članica Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc.

Događanje je održano povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, 8. marta. Tukara Komljenović je govorila o brojnim izazovima u borbi s rodno uvjetovanim nasiljem, ali i tome na koji način organizacija poput Ženske sobe pruža podršku osobama koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja te pomoć u ostvarivanju njihovih prava.

Koordinatorica Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula i Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica pravnog tima, sudjelovale su danas na sastanku s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem u Banskim dvorima. Uz predsjednika Vlade na sastanku je bio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Teme razgovora bile su mjere za suzbijanje nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na suzbijanje seksualnog nasilja.

Maja Mamula i Anamaria Drožđan-Kranjčec su predstavile aktivnosti koje provodi Ženska soba, u okviru koje djeluje i Centar za žrtve seksualnog nasilja koji pruža direktnu pomoć i podršku osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Naglašena je potreba senzibiliziranja javnosti o problematici seksualnog nasilja kao i jačanja prevencije te provođenja specijaliziranih edukacija na svim razinama.

S ciljem sveobuhvatnog i učinkovitijeg pristupa ovoj problematici dogovorena je izrada Nacionalne strategije za suzbijanje seksualnog nasilja u koju će biti uključeni svi relevantni resori, kao i organizacije civilnog društva.

Razgovaralo se i o prijedlogu izmjena i dopuna Kaznenog zakona, vezanih uz tematiku suzbijanja seksualnog nasilja, koji je izrađen te će uskoro biti upućen u javno savjetovanje.

Glavne izmjene odnose se na redefiniranje procesuiranja kaznenog djela spolnog uznemiravanja (iz članka 156. Kaznenog zakona) prema kojem će se to kazneno djelo progoniti po službenoj dužnosti, kao što je Vlada već i ranije najavila.

Pored toga propisuje se nezastarijevanje kaznenog progona za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 2. Zakona. Predložena izmjena rezultirat će i izmjenama instituta nezastarijevanja izvršenja kazne za kaznena djela iz navedenog članka.

Predstavljene su i aktivnosti koje se provode na razini Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, vezane uz osnivanje novih skloništa za žrtve nasilja u svim županijama, predstojeću medijsku kampanju i suradnju s organizacijama civilnog društva.

Predstavnice Ženske sobe pozdravile su prepoznavanje potrebe donošenja strateškog dokumenta za suzbijanje seksualnog nasilja, kao i do sada poduzete te najavljene izmjene kaznenog zakonodavstva.

Predsjednik Vlade zahvalio je na suradnji i naporima koje Ženska soba svakodnevno ulaže u osvješćivanje i suzbijanje fenomena nasilja, a posebno na radu i pružanju podrške žrtvama seksualnog nasilja.

Izvor: https://vlada.gov.hr/vijesti/plenkovic-s-predstavnicama-zenske-sobe-o-mjerama-za-suzbijanje-nasilja-nad-zenama/31642

Dana 3. ožujka 2021. godine su članice Ženske sobe održale sastanak s izv. prof. dr. sc. Silvijom Ručević s Filozofskog fakulteta u Osijeku. Sastanak je održan u svrhu pripreme istraživanja za izradu Analize ostvarivanja prava žrtava i standardizacije u postupanju sa žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela.

Sastanak je održan u okviru radne skupine na projektu „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“. Svrha radne skupine je provesti analizu o standardizaciji u postupanju sa žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela te izraditi preporuke za unaprjeđenje sustava za podršku u dijelu postupanja sa istima te ostvarivanja njihovih prava. Namjera radne skupine je i izrada smjernica za donošenje Zakona o žrtvama kaznenih djela.

Projekt „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“ provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Hrvatskim pravnim centrom i partnerskom organizacijom s Islanda, Samtok um kvennaathvarf (The Women’s Shelter). Projekt je podržan sa 138.985,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova (www.eeagrants.org  / www.norwaygrants.org). Razdoblje provedbe projekta je od 01.01.2020. do 30.06.2023. godine.

ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KAO KLJUČNI AKTERI U STANDARDIZACIJI SUSTAVA ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA/KINJAMA KAZNENIH DJELA

Članica Ženske sobe Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja sudjelovala je dana 24.02.2021. godine na online radionici Suzbijanje trgovanja ljudima u sklopu NATO konferencije o ljudskoj sigurnosti koja se od 24. do 26.veljače održala u Briselu. Na radionici su, pored naše predstavnice, sudjelovali Valiant Richey (OSCE), Silke Albert (Ujedinjeni narodi), dr. Dragan Lozančić (savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za obranu i nacionalnu sigurnost) i dr. Julia Muraszkiewicz (Trilateral Research).

Naša predstavnica je ukazala na kratkoročne i dugoročne posljedice trgovanja ženama i potrebu za dugoročnim rehabilitacijskim programima za preživjele trgovanje. Uz prikaz nacionalnih mehanizama zaštite preživjelih trgovanje, ukazala je i na potrebe unaprjeđenja identifikacije, posebice u izbjegličkoj i migrantskoj populaciji, učinkovitije istrage, zaštite djece te razumijevanje rodnih i manjinskih aspekata ove problematike.

Više informacija možete saznati na: NATO – News: NATO to step up work on Human Security Approach , 25-Feb.-2021.

U okviru programa „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ dana 2. ožujka 2021. godine je održan međuresorni sastanak u organizaciji Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ Pakrac.

Na sastanku je sudjelovalo ukupno 8 osoba, predstavnika/ca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Slavonski Brod, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ Pakrac.

Sastanak je vodila Mirsada Popović Damjanović koja je sudionicima/ama predstavila rezultate prve godine provedbe programa na području Brodsko-posavske županije.

Tijekom sastanka, istaknuta je odlična suradnja između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalnu skrb  i Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ Pakrac, posebice u vrijeme pandemije COVID-19, kao i s korisnost samog programa za korisnice koje su sudjelovale na radionicama i programu osposobljavanja.  

Međuresorni sastanak je sastavni dio programa „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

S ciljem provođenja analize ostvarivanja prava žrtava i standardizacije u postupanju sa žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela osnovana je radna skupna na projektu „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela. Prvi sastanak radne skupine održan je 26.02.2021. godine online putem te su na istome sudjelovale/i predstavnice/i Ženske sobe, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Hrvatskog pravnog centra i akademske zajednice, doc. dr. sc. Zoran Burić i prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević-Karas s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svrha radne skupine je provesti analizu o standardizaciji u postupanju sa žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela te izraditi preporuke za unaprjeđenje sustava za podršku u dijelu postupanja sa istima te ostvarivanja njihovih prava. Namjera radne skupine je i izrada smjernica za donošenje Zakona o žrtvama kaznenih djela.

Projekt „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“ provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Hrvatskim pravnim centrom i partnerskom organizacijom s Islanda, Samtok um kvennaathvarf (The Women’s Shelter). Projekt je podržan sa 138.985,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova (www.eeagrants.org  / www.norwaygrants.org). Razdoblje provedbe projekta je od 01.01.2020. do 30.06.2023. godine.

ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KAO KLJUČNI AKTERI U STANDARDIZACIJI SUSTAVA ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA/KINJAMA KAZNENIH DJELA

U organizaciji Ženske sobe dana 25. i 26. veljače 2021. godine su održani partnerski i intervizijski sastanci na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Sastanci su održani online putem, a na istima su sudjelovale članice i članovi svih 10 partnerskih organizacija Mreže podrške i suradnje. U četvrtak, 25. veljače 2021. su sastanku nazočile predstavnice Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, dok je u petak 26. veljače održano predavanje o zločinu iz mržnje. Predavanje su održale Cvijeta Senta iz Centra za Mirovne studije i Tea Dabić iz Kuće ljudskih prava.

Partnerski i intervizijski sastanak sastavni su dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja sveobuhvatne, dostupne i teritorijalno rasprostranjene pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Dana 18. veljače 2021. godine održan je prvi partnerski sastanak na početku provedbe 2. godine programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Na sastanku, koji je održan online putem, sudjelovale su članice Ženske sobe, predstavnica Grada Zagreb, Gradskog ureda za zdravstvo Marijana Prevendar i predstavnica Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača mr. spec. Jasminka Matić.

Na sastanku su ukratko predstavljeni postignuti rezultati tijekom prve godine provedbe programa, dogovoren plan provedbe aktivnosti tijekom druge godine programa te zadaci i obaveze svake partnerske organizacije.

Partnerski sastanak je održan u okviru programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnersku s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. I. Barbot Popovača. Program je financijski podržan od Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe te Osnovne škole Vrbani i Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju iz Zagreba, održana su predavanje za profesore/ice i stručne suradnike/ce. Dana 17. veljače održano je predavanje za profesore/ice i stručne suradnike/ce Osnovne škole Vrbani, a dana 24. veljače za Školu za grafiku, dizajn i medijsku produkciju. Predavanja su održana putem Zooma, a na njima je sudjelovalo 48 osoba.

Predavanja na temu „Seksualno i elektroničko seksualno nasilje nad i među djecom i mladima“ održala je voditeljica preventivnih programa Ženske sobe, Kristina Mihaljević, mag. paed. soc. Tijekom predavanja, sudionici/e su informirani o seksualnom i elektroničkom seksualnom nasilju, pojavnim oblicima, rasprostranjenosti, indikatorima te mehanizmima pomoći i zaštite.

Predavanja su održana u okviru projekta #NEnasilju kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Školom za grafiku, dizajn i medijsku produkciju Zagreb i Osnovnom školom Vrbani, Zagreb. Projekt je financijski podržan od Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Povodom obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela (22. veljače), Ženska soba kao koordinatorica „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ je uz 10 partnerskih organizacija organizirala online javnu akciju.

Putem društvenih mreža Ženske sobe i 10 organizacija civilnoga društva (Facebook i Instagram), emitirajući radio jingl o radu „Mreže podrške i suradnje“ te kroz brojne medijske istupe organizirano je sustavno informiranje o pravima žrtava i svjedoka/svjedokinja svih kaznenih djela, radu i uslugama „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ te o članicama i području djelovanja organizacija unutar „Mreže podrške i suradnje“.

Objavama na društvenim mrežama u tri dana (nedjelja 21.02., ponedjeljak 22.02. i utorak 23.02. 2021. godine) se nastojalo doseći što veći broj osoba kako bi ih se informiralo i podsjetilo na dostupne usluge besplatne pomoći i podrške za žrtve i svjedoke/svjedokinje svih kaznenih djela na području Republike Hrvatske.

Partnerske organizacije na programu te članice „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ djeluju na području 13 županija

• Udruga za podršku žrtvama i svjedocima – Varaždinska i Međimurska županija
• Centar za građanske inicijative Poreč – Istarska županija
• Centar za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ – Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija
• Udruga “HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava – Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija
• DEŠA-Dubrovnik, Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva – Dubrovačko-neretvanska županija
• Informativno pravni centar – Brodsko-posavska županija
• Udruga  „ZvoniMir“ – Šibensko-kninska županija
• Ženska grupa Karlovac „KORAK“ – Karlovačka i Ličko-senjska županija
• S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja – Virovitičko-podravska županija
• SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije – Krapinsko-zagorska županija

„Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ je tijekom protekle 3 godine pružila je više od 13 tisuća pojedinačnih usluga za više od 1700 osoba. Najviše se pritom pružaju usluge emocionalne podrške i informacija, te potom i psihološko i pravno savjetovanje. Osim toga se žrtvama i svjedocima nudi usluga pratnji na policiju tijekom davanja iskaza, u sudnicu tijekom ročišta kao i na sve druge institucije prema potrebi, a sve su usluge dostupne i prije prijave ali i nakon kraja sudskog procesa.

Važno je naglasiti da je sve navedeno potpuno besplatno, što je omogućeno podrškom Ministarstva pravosuđa i uprave na čiju inicijativu je i pokrenuta „Mreža podrške i suradnje“. Krajem prethodne godine potpisan je novi ugovor za novo trogodišnje razdoblje podrške Mreže podrške.

Edukacija naziva „Jačanje kapaciteta koordinatorica za žrtve nasilja u obitelji u područnim službama i područnim uredima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje“ održana je 23. veljače 2021. putem ZOM komunikacijske platforme.

Edukaciju je organizirala Ženska soba u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Središnjim uredom u Zagrebu, a na istoj su sudjelovale koordinatorice iz područnih službi i područnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Na edukaciji su predavale članice Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula, psihologinja, Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja te Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. Jedna od predavačica  je bila i mr. sc. Željka Barić, socijalna radnica i ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga“ Zagreb.

Teme edukacije su bile usmjerene na usvajanje znanja o problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja (osnovni pojmovi, definicije, vrste nasilja), indikatorima i posljedicama nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, utjecaju psihološke traume na žrtve nasilja, zakonodavnoj regulativi zaštite žrtava nasilja u obitelji i seksualnog nasilja te o direktnom radu sa žrtvama nasilja u obitelji u skloništu i njihovoj reintegraciji na tržište rada.

Edukacija je sastavni dio programa „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U ponedjeljak, 22. veljače, obilježava se Europski dan žrtava kaznenih djela. Jedanaest organizacija civilnog društva zajedničkom će javnom akcijom na društvenim mrežama podsjetiti na dostupne usluge pomoći i podrške za žrtve i svjedoke/inje svih kaznenih djela na području Republike Hrvatske.

Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela ove godine Europski dan žrtava kaznenih djela obilježava virtualno, poštujući na taj način epidemiološke mjere.

Od 21. do 23. veljače, na kanalima društvenih mreža organizacija članica Mreže podrške objavljivat će se informacije o dostupnim uslugama te kontaktima na koje se žrtve i svjedoci mogu javiti. Objave će biti dostupne na Facebook stranici Ženske sobe: https://web.facebook.com/zenska.soba te na stranicama 10 partnerskih organizacija koje djeluju na području 13 županija:

• Udruga za podršku žrtvama i svjedocima – Varaždinska i Međimurska županija
• Centar za građanske inicijative Poreč – Istarska županija
• Centar za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ – Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija
• Udruga “HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava – Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija
• DEŠA-Dubrovnik, Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva – Dubrovačko-neretvanska županija
• Informativno pravni centar – Brodsko-posavska županija
• Udruga  „ZvoniMir“ – Šibensko-kninska županija
• Ženska grupa Karlovac „KORAK“ – Karlovačka i Ličko-senjska županija
• S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja – Virovitičko-podravska županija
• SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije – Krapinsko-zagorska županija

Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela je tijekom protekle 3 godine pružila je više od 13 tisuća pojedinačnih usluga za više od 1700 osoba. Najviše se pritom pružaju usluge emocionalne podrške i informacija, te potom i psihološko i pravno savjetovanje. Osim toga se žrtvama i svjedocima nudi usluga pratnji na policiju tijekom davanja iskaza, u sudnicu tijekom ročišta kao i na sve druge institucije prema potrebi, a sve su usluge dostupne i prije prijave ali i nakon kraja sudskog procesa.

Važno je naglasiti da je sve navedeno potpuno besplatno, što je omogućeno podrškom Ministarstva pravosuđa i uprave na čiju inicijativu je i pokrenuta Mreža podrške. Krajem prethodne godine potpisan je novi ugovor za novo trogodišnje razdoblje podrške Mreže podrške.

Pratite nas na društvenim mrežama i saznajte više o Europskom danu žrtava kaznenih djela te Mreži podrške za žrtve i svjedoke kaznenih djela!

U organizaciji Ženske sobe te Osnovne škole Vrbani i Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju iz Zagreba, održano je predavanje za roditelje ovih dviju škola u četvrtak, 18. veljače 2021. godine. Predavanje je održano online putem pomoću ZOOM komunikacijske platforme.

Predavanje je održala voditeljica programa za mlade u Ženskoj sobi, sociologinja Josipa Tukara Komljenović na temu „Elektroničko i elektroničko seksualno nasilje nad djecom i mladima“. Nakon održanog predavanje je uslijedila polusatna diskusija o potrebi češćeg održavanja istih i sličnih preventivnih predavanja ne samo za roditelje, nego i za djecu.

Predavanje je održano u okviru projekta #NEnasilju kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Školom za grafiku, dizajn i medijsku produkciju Zagreb i Osnovnom školom Vrbani, Zagreb. Projekt je financijski podržan od Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Ove je godine Milijarda ustaje posvećena ženama koje su podnijele najveći teret borbe s korona virusom, radnicama u zdravstvu, onima koje su preživjele ekonomsko nasilje, trpe nasilje u na radnom mjestu ili u obitelji, ali i ženama koje svakodnevno brinu o svojoj zajednici –  pripremaju i dijele hranu, obilaze starije članove i beskućnike, pomažu izbjeglicama, podržavaju žene koje su preživjele nasilje.

Uz ozračje pandemije, na lokalnoj razini život je dodatno otežao potres od kojega se Zagreb i nakon jedanaest mjeseci nije oporavio, a potres na Baniji pokazao je dugogodišnju nebrigu za ljude i okoliš.

Organizacijski odbor „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ ove je godine odlučio da posvetiti događaj ženama s Banije koje su preživjele i razoran potres čije posljedice su ostavile trag na njihovim životima – izgubile su domove, poslove, domaće životinje, vrtove…

Dana 14. veljače, na Valentinovo, organizacijski odbor je bio u Glini od 12.00 sati u Gradskom parku.

Održan je program u kojem su sudjelovale književnice Adrijana Kos Lajtman, Evelina Rudan, Lana Derkač, Mihaela Gašpar, Romana Brolih, Vanda Mikšić i Zrinka Posavec; glumci Dado Ćosić, Adrian Pezdirc, Sven Jakir, Vili Matula; redatelj Miran Kurspahić koji je ujedno i vodio cijeli događaj, te književnik Bruno Šimleša. Na događanju su sudjelovali i KUD Glinska tamburica i KUD Moslavec te Božica Papes koja je donirala staro sjeme cvijeća.

Ženama iz Gline su žene iz Zagreba, članice sindikata, ženskih udruga i pojedinci i iz drugih dijelova Hrvatske, pripremile poklon-paketiće kao znak podrške. Među njima CESI, Ženska soba, Domine iz Splita, SOIH, Ženska pomoć sada, Centar za ženske studije, RODE… i mnoge druge žene i muškarci.

SOLIDARNA je osigurala prijevoz u Glinu, angažirajući lokalnog prijevoznika. Ovo događanje je primjer zajedničkih napora, solidarnosti i podrške kojima se pokazuje da kao zajednica možemo graditi nove gradove, saditi vrtove i brinuti jedni o drugima.

Za vizualni identitet ovogodišnjeg događaja zaslužne su umjetnice Irena Jukuć Pranjić, ilustratorica i Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica, a tisak Vectordesign.

Organizacijski odbor se zahvaljujemo Gradu Glinu na razumijevanju i organizacijskoj podršci, te Crvenome križu i udruzi Ljudi za ljude, kao i MUP-u.

*Milijarda ustaje/One Billion Rising Solidarity svjetski je pokret, a svake godine se u više od 200 zemalja održavaju događanja na kojima se upozorava na nasilje nad ženama i djevojčicama i poziva na borbu žena i muškaraca za prava žena i solidarnost s marginaliziranim skupinama i brigom za zaštitu planeta Zemlje.

Više informacija je dostupno na društvenim mrežama https://www.facebook.com/OneBillionRisingCroatia i web stranici www.onebillionrisig.com

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za veljaču 2021. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.

Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Na poziv Veleposlanstva Kanade u Republici Hrvatskoj, koordinatorica Ženske sobe dr. sc. Maja Mamula je 9. veljače 2021. godine sudjelovala na sastanku na temu „Nisi Sama“ pokreta u Hrvatskoj.

Tema sastanka je bilo upoznavanje Veleposlanika Kanade, H.E. Alana Bowmana o aktualnostima oko pokreta Nisi Sama (globalnog Me Too poketa) u Hrvatskoj i regiji. Sudionice i sudionici sastanka su iz različitih perspektiva pružili uvid u problematiku ove teme u Hrvatskoj te preložili preporuke koje bi bile konkretni koraci koji bi se mogli poduzeti kako bi se osobama koje su preživjele seksualno nasilje pomoglo da se osjećaju sigurno u istupanju. Razgovaralo se i o idejama kako bi međunarodna zajednica mogla pomoći u rješavanju trenutne situacije.

Na sastanku su kao panelistkinje i panelis sudjelovali: Nebojša Paunović, Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova;  Lora Vidović, Pučka pravobraniteljica; dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja.

Sudionice i sudionici su bili: Veleposlanica Kraljevine Švedske, H.E. Diana Madunic; Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, H.E. Andrew Dalgliesh; Veleposlanica Japana, H.E. Misako Kaji; ispred Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Victoria Taylor, Cameron Millard i Vlatka Djukić; ispred Veleposlanstva Švicarske Konfederacije Francesca Stocker; ispred Veleposlanstva Sjedinjenih; ispred Veleposlanstva Kanade Emily Nicholson i Ida Mahecic Bajovic.

Događaj Milijarda ustaje/One Billion Rising Solidarity ove se godine odlučio posvetiti ženama s Banije koje su preživjele razoran potres čije posljedice su ostavile trag na njihovim životima – izgubile su domove, poslove, domaće životinje, vrtove.

Organizacijski odbor inicijative Milijarda odustaje odlučio je biti s njima 14. veljače 2021. godine, na Valentinovo, od 12.00 do 14.00 sati u parku u Glini. Uz podjelu paketića, pripremljeni program će uključivati sudjelovanje književnica, glumica i glumaca, aktivistkinja i aktivista.

Prethodno se u Zagrebu na Zrinjevcu, (kod paviljona) 13. veljače 2021. godine u vremenu od 11.00 do 13.00 sati skupljaju poklon-paketići za žene. Ženama su žene iz Zagreba, članice sindikata, ženskih udruga i pojedinci pripremili poklon-paketiće kao znak podrške (u kutiju od cipela stanu korisne i zgodne stvarčice).

Pozivaju se sve osobe koje to mogu da dođu u subotu na Zrinjevac i pridruže se akciji Milijarda ustaje „Jače od potresa – Solidarno sa ženama Banije“ donošenjem poklon-paketića kao znaka podrške.

Žrtva kaznenog djela fizička je osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela^[1].

Kako prijaviti kazneno djelo?

Katkad je teško odlučiti prijaviti kazneno djelo i to iz više razloga (npr. straha od počinitelja, straha od stigmatizacije, nepovjerenja u sustav i slično). Međutim, počinitelji kaznenih djela mogu se sankcionirati, odnosno može im se izreći kazna za počinjeno kazneno djelo samo ako se podnese prijava nadležnim tijelima. Svjesni smo da to može biti teško i zahtjevno, ali je prijava nužan korak u pokretanju mehanizama predviđenih za sankcioniranje počinitelja za koje se utvrdi da su počinili kazneno djelo. U nastavku navodimo upute kako prijaviti kazneno djelo te kome i kako napisati kaznenu prijavu.

Kazneno djelo možete prijaviti usmeno ili pismeno policiji ili nadležnom državnom odvjetništvu.

Sam sadržaj kaznene prijave nije formalno propisan. Međutim, kako bi nadležna tijela mogla postupati po podnesenoj kaznenoj prijavi, važno je da ona sadržava što više važnih informacija.

Kaznena bi prijava, stoga, trebala sadržavati minimalno:

a) osobne podatke počinitelja i što je moguće više informacija o počinitelju (npr. dob, imena roditelja) kako bi nadležna tijela mogla odrediti o kome je riječ

b) što iscrpniji opis događaja koji se prijavljuje (mjesto i vrijeme), kao i sve druge informacije o događaju koje mogu pomoći nadležnim tijelima u njihovu radu

c) naziv i zakonski članak kaznenog djela koje se prijavljuje (može se navesti, ali nije nužno)

d) sve dokaze i činjenice na temelju kojih prijavljujete kazneno djelo (npr. imena svjedokinja/svjedoka ako postoje, isprave koje mogu pomoći policiji i državnom odvjetništvu u radu i slično)

e) osobne podatke, odnosno podatke osobe koja podnosi kaznenu prijavu. Ako ne navedete osobne podatke, nadležna tijela i dalje su dužna postupati po podnesenoj kaznenoj prijavi jer su i policija i državno odvjetništvo dužni postupati i po anonimnim prijavama.

Više informacija o sadržaju kaznene prijave i načinu podnošenja moguće je pronaći na stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.^[2]

Važna informacija za prijavu seksualnog nasilja!

Pri prijavi seksualnog nasilja (osobnim odlaskom na policiju ili u državno odvjetništvo) imate pravo na pratnju vaše osobe od povjerenja. To je osoba koju same/sami izaberete i koja će tijekom prijave biti s vama da vam olakša boravak u prostorijama institucije, bude emocionalna podrška i netko tko će umjesto vas brinuti o tehničkim stvarima (npr. uzeti bočicu vode, paziti na to jeste li popile/popili terapiju ako je uzimate, pomoći vam u snalaženju u zgradi institucije i slično). To može biti vaša majka, prijateljica, prijatelj, ali i netko iz organizacije civilnoga društva kojoj ste se obratili za pomoć (npr. netko iz Ženske sobe).

Važno je napomenuti da se osoba od povjerenja ne može pozvati kao svjedokinja/svjedok u eventualnom kasnijem sudskom postupku. Također, kad je riječ o osobi od povjerenja, treba istaknuti da to nije vaša odvjetnica/vaš odvjetnik i da ta osoba ni na koji način ne može intervenirati tijekom prijave ili ispitivanja. Ona je vaša osoba od povjerenja, vaša emocionalna podrška i netko tko vam pomaže da se tijekom cjelokupnog postupka ne osjećate kao da ste same/sami.

Osim navedenog prava pratnje osobe od povjerenja, naše zakonodavstvo predviđa i druga dodatna prava za žrtve seksualnog nasilja.

U članku 43. Zakona o kaznenom postupku propisan je katalog općih prava koja se odnose na žrtve svih kaznenih djela. To su, primjerice, pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela, pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu, pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, pravo na obavijest državne odvjetnice/državnog odvjetnika o poduzetim radnjama i čitav niz drugih zakonom propisanih prava.

Međutim, naš zakonodavac propisao je i dodatna prava posebnih kategorija žrtava, pa tako propisana dodatna prava, koja uz ona opća predviđena člankom 43. Zakona o kaznenom postupku, pripadaju žrtvama kaznenih djela protiv spolne slobode.

Dodatna prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode su:

a) Pravo žrtve da prije ispitivanja razgovara sa savjetnicom/savjetnikom na teret proračunskih sredstava. Kako možete ostvariti navedeno pravo? Kada primite poziv za ispitivanje od državnog odvjetništva ili suda, od samog tijela koje će provesti ispitivanje možete pismenim putem zatražiti da vam se dodijeli savjetnica/savjetnik. Razgovor sa savjetnicom/savjetnikom za vas je besplatan.

b) Pravo na opunomoćenicu/opunomoćenika na teret proračunskih sredstava. Da biste ostvarili navedeno pravo, morate podnijeti zahtjev nadležnom tijelu da vam se dodijeli opunomoćenica/opunomoćenik na teret proračunskih sredstava. Opunomoćenicu/opunomoćenika dodjeljuje sud, a njezino/njegovo angažiranje za vas je besplatno. Opunomoćenica/opunomoćenik je odvjetnica/odvjetnik koja/koji će vam pomoći tijekom postupka oko svih pravnih pitanja, zastupat će vas na sudu i pomoći će vam u ostvarivanju vaših prava.

c) Pravo žrtve da je na policiji i u državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba. Pri ispitivanju na policiji i u državnom odvjetništvu možete zatražiti da vas ispituje osoba istog spola (npr. ako vas u policiji primi policijski inspektor, vi možete zatražiti da želite razgovarati s policijskom inspektoricom).Ako će poslije biti potrebno ponovno ispitivanje na policiji ili u državnom odvjetništvu (što je katkad neophodno), tada imate pravo da vas ispituje ista osoba koja vas je i prije ispitivala.

d) Pravo žrtve da uskrati odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a koja se odnose na strogo osobni život žrtve. Na pitanja strogo osobne naravi (npr. koliko ste dosad imali partnera/partnerica) ne morate odgovarati, osim ako odgovor na to pitanje nije povezan s kaznenim djelom i važan je za dokazivanje krivnje počinitelja.

e) Pravo žrtve da zahtijeva da bude ispitana s pomoću audio-video uređaja. Ovo pravo odnosi se na poseban način vašeg ispitivanja, odnosno davanja iskaza. Korištenjem ovim pravom izbjegava se izravan kontakt s okrivljenikom, odnosno vaš zajednički boravak u istoj prostoriji tijekom ispitivanja. Vas se ispituje na poseban način upotrebom posebnih komunikacijskih uređaja za ispitivanje (nalazite se u posebnoj prostoriji, a uz vas može biti vaša osoba od povjerenja). Cijeli se razgovor snima, a snimka se poslije može iskoristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

f) Pravo na tajnost osobnih podataka. Navedeno pravo znači da ni jedna sudionica/sudionik kaznenog postupka ne smije nikome odavati vaše osobne podatke.

g) Pravo žrtve na zahtjev za isključenje javnosti s rasprave. Navedeno pravo znači da imate mogućnost isključenja javnosti na sudskoj raspravi radi vaše zaštite, zaštite vaše privatnosti i identiteta.

Usprkos činjenici da su zakonski propisana mnoga prava žrtava seksualnog nasilja, katkad će vam trebati pomoć da biste ih ostvarili. Važno je znati da se uvijek možete obratiti organizacijama koje se bave pružanjem podrške osobama koje su preživjele seksualno nasilje za pomoć pri ostvarivanju prava koja vam pripadaju. Stručan tim educiranih osoba uvijek vam stoji na raspolaganju za pomoć oko svih aspekata prijave kaznenog djela, pravnih pitanja i prolaska kroz sudski postupak.

Kazneni postupci složeni su i dugotrajni postupci koji se sastoje od niza faza, radnji, rokova i nitko sa sigurnošću u samom početku ne može reći koliko će sudski postupak trajati i kakav će mu biti krajnji ishod. Zato vam priprema za sudski postupak, upoznavanje s njegovim fazama i svim radnjama koje su pred vama znatno pomaže da cijeli proces bude što manje traumatičan i neizvjestan te da vam se olakša prolazak kroz sve njegove faze. Pomoć specijaliziranih organizacija koje rade s osobama koje su preživjele seksualno nasilje od neizmjerne je važnosti od prvog koraka prijave kaznenog djela pa sve do donošenja pravomoćne presude u sudskom postupku.

Dana 26. siječnja 2021. godine je održan prvi partnerski sastanak projekta „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“. Sastanak je održan online putem, a na istom su uz predstavnice Ženske sobe sudjelovale i predstavnice partnerskih organizacija Udruge za podršku žrtvama i svjedocima te Hrvatskog pravnog centra. Na sastanku je predstavljen projekt, njegove aktivnosti, te su dogovorene sve obaveze i zadaci svake partnerske organizacije.

Projekt „Organizacije civilnoga društva kao ključni akteri u standardizaciji sustava za podršku žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela“ provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Hrvatskim pravnim centrom i partnerskom organizacijom s Islanda, Samtok um kvennaathvarf (The Women’s Shelter). Projekt je podržan sa 138.985,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova (www.eeagrants.org  / www.norwaygrants.org). Razdoblje provedbe projekta je od 01.01.2020. do 30.06.2023. godine.

ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA KAO KLJUČNI AKTERI U STANDARDIZACIJI SUSTAVA ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA/KINJAMA KAZNENIH DJELA

Zahvaljujući vodstvu i mentorstvu članica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ iz Pakraca pet polaznica je završilo program stručnog osposobljavanja za zanimanje geronto domaćice. Program je održan u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Obris iz Požege.  

Program je trajao nekoliko mjeseci, a odvijao se u Slavonskom Brodu te je bio namijenjen za žene žrtve nasilja u obitelji s područja Brodsko-posavske županije. Polaznice programa su nakon teorijskog dijela programa odradile praktičan dio nastave te stekle novo zvanje za zanimanje geronto domaćice. Jedan od ciljeva ovog programa je podizanje razine zapošljivosti polaznica, pružanje prilike za vlastitu ekonomsku neovisnost te nekima i mogućnost prvog ulaska na tržište rada.

Članice Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ su tom prigodom održale završnu follow up radionicu na kojoj su polaznicama uručena uvjerenja o uspješno završenom programu osposobljavanja.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Članice Ženske sobe su dana 26. siječnja 2021. godine održale online partnerski sastanak s predstavnicama i predstavnikom organizacije civilnoga društva U.Z.O.R. Udrugom za zaštitu obitelji – Rijeka.

Partnerski sastanak je održan s ciljem dogovora oko zajedničke provedbe projekta „Seksualno nasilje u obitelji – otvoreno o skrivenom“, provedbe njegovih aktivnosti, kao i projektnih zaduženja. Poseban naglasak je stavljen na izradu plana provedbe pojedinih projektnih aktivnosti uslijed poboljšanja ili pogoršanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj.

Projekt „Seksualno nasilje u obitelji – otvoreno o skrivenom“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s organizacijom U.Z.O.R Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

S početkom mjeseca prosinca 2020. godine započela je i provedba projekta „Seksualno nasilje u obitelji – otvoreno o skrivenom“ koji će se provoditi do studenog 2021. godine.

Nositeljica projekta je Ženska soba – Centar za seksualna prava, dok je partnerska organizacija U.Z.O.R. Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Projekt je usmjeren na pružanje pomoći žrtvama nasilja u obitelji koje su preživjele seksualno nasilje kroz direktan rad te također i na jačanje kapaciteta i suradnje organizacija civilnoga društva i državnih institucija. Kroz isti će se između ostalog nastojati unaprijediti suradnja te educirati predstavnike/ce Županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Nakon serije predavanja, književnih i novinarskih večeri na temu rodne ravnopravnosti, rodno uvjetovanog nasilja te važnosti književne i pisane riječi, grupa studentica i studenata je bila spremna pripremiti i objaviti vlastite tekstove. Aktivnosti su održane u organizaciji Ženske sobe te članicama organizacije civilnog društva Skribonauti i književnicom i novinarkom Antonelom Marušić.

Cilj edukacija te samog projekta bilo je osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti te prevencije rodno uvjetovanog nasilja. Upravo sudjelujući na navedenim aktivnostima edukacija doprinijelo se podizanju opće razine kritičkog promišljanja kod mladih što ih je potaklo za promišljanje i pretakanje naučenog znanja u pisanu riječ.

U konačnici je napisano i objavljeno 9 tekstova studenata i studentica. Tekstovi obrađuju teme zašto seksualno zlostavljanje nije smiješno, seksualno nasilje nad djecom,  autanje LGBT osoba, štetnosti patrijarhalnog društva i tradicionalnih rodnih uloga, stigmatizaciji osoba koje su preživjele seksualno nasilje, pickup artistima te seksualnoj objektivizaciji.

Tekstovi su objavljeni na web portalu Studentski.hr (https://studentski.hr/kutak-ravnopravnosti)  na kojem je otvorena rubrika Kutak ravnopravnosti, a u formi newslettera su objedinjeno objavljeni i na web stranici Ženske sobe na sljedećoj poveznici.

Projekt „Kutak ravnopravnosti“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za razvoj mladih, uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za siječanj 2021. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.

Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Na vrlo zanimljivoj, poučnoj i profesionalno vođenoj Konferenciji za mlade „Važnost uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja“, koja je održana 17. prosinca 2020. s početkom u 10 sati, govorile su samo mlade osobe.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava, održano je događanje koje su vodile učenice I. Gimnazije Zagreb, Dorija Pandža i Lucia Vrdoljak, dok su izlagači i izlagačice bile učenice i učenici iz šest srednjih škola Republike Hrvatske koje su bile partnerske organizacije na projektu „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“. Mnoštvo učenika i učenica predstavilo je vlastito iskustvo sudjelovanja na radionicama razvijenim u okviru programa prevencije seksualnog nasilja za srednje škole – SNEP program.

Sam program Konferencije za mlade bio je podijeljen u dva dijela, Predstavljanje SNEP programa i projekta u okviru kojeg je kreiran te predstavljanja iskustva samih učenika i učenica koji su bili uključeni u njegovu provedbu. U okviru drugog dijela Konferencije za mlade su predstavljeni edukacijski i prevencijski materijali učenika i učenica iz šest srednjih škola.

SNEP program sadrži 6 preventivnih radionica koje su namijenjene srednjoškolskoj populaciji, a koje je razvila radna skupina koju su činile brojne stručnjakinje (članice Ženske sobe, stručne suradnice partnerskih škola, vanjske suradnice iz Incest Trauma Centra Beograd te sa fakulteta).

SNEP program se provodi od 1. do 3. razreda srednje škole (učenici/učenice u dobi od 15 – 17 godina), a uključuje 6 radionica. Radionice namijenjene 1. razredima srednjih škola se bave temom seksualnog nasilja  općenito i seksualnog nasilja u obitelji; radionice namijenjene 2. razredima se bave temom elektroničkog seksualnog nasilja; radionice za 3. razrede srednjih škola se bave temom seksualnog nasilja u mladenačkim vezama. Radionice su osmišljene na način da omogućuju visoku razinu interakcije mladih s voditeljima/voditeljicama radionica te sadrže različite metode rada bliske i zanimljive mladim osobama.

Svoje iskustvo sudjelovanja na radionicama, koje su ocijenili kao vrlo korisnim, zanimljivim i nužnim za sve srednje škole u Hrvatskoj, podijelili su sljedeći učenici i učenice: iz Ekonomske škole Daruvar učenici Mario Veltruski i Antonela Nikolić, iz Obrtničke škole Osijek učenica Nikol Turčić, iz Srednje škole „Ivan Švear“ Ivanić Grad učenica Lara Sekulić, iz Medicinske škole Osijek učenice Klaudija Pranjić i Ema Skoko, iz Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana Ogulin učenice Dorotea Magdić i Anamarija Ceranić te iz Prehrambeno-tehnološke škole Zagreb učenice Dora Ostručnjak i Franka Bogdan.

Edukacijski i prevencijski materijali koji su predstavljeni od strane mladih na Konferenciji za mlade, nastali su nakon dvodnevnih edukacija u organizaciji Ženske sobe. Na treninzima su sudjelovale zainteresirane grupe mladih, a koji su dodatno educirano o seksualnom nasilju, njegovim oblicima, počiniteljima, indikatorima i posljedicama te specifičnostima koje razlikuju seksualno nasilje od ostalih oblika nasilja. Na taj način su mlade osobe uključene u aktivno građanstvo te su osmislile svoje načine i metode (materijale) pomoću kojih su se željeli uključiti u postizanje pozitivnih promjena u svojim lokalnim zajednicama i školama, prvenstveno na području prevencije seksualnog nasilja.

U drugom dijelu Konferencije za mlade su učenici i učenice iz 6 partnerskih škola predstavljali svoje brojne zanimljive i edukativne materijale koji doprinose prevenciji seksualnog nasilja. Govorile su učenice; Lucija Stajnko i Nika Đerđ; Dorotea Magdić i Anamarija Ceranić; Patricia Ivanković; Klara Borovečki i Lara Stipić; Nikol Turčić; Lara Ivesa, Bram Meijer, Helena Grlica, Klara Bahnik, Larija Jukuć i Leonarda Filipin.

Nakon predstavljenih brojnih videa, plakata, brošura i kalendara, učenici i učenice su pozvali i druge škole da koriste materijale u svojim aktivnostima. Kreirani materijali su dostupni u Knjizi sažetaka Konferencije za mlade „Važnost uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja“ te Facebook stranici SNEP programa.

Završnu riječ Konferencije za mlade imale su članice Mreže mladih savjetnica Pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske. Savjetnice Lana Miličević, Stela Tonner, Patricia Čretni i Emilia Čokolić su predstavile rad Mreže te izlagale kako one vide važnost aktivnog uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja. Istaknule se kako djeca imaju pravo i priliku sudjelovati u društvu koje se i njih tiče te da je potrebno djelovati u cilju poboljšanja istoga, za što su im potrebni odrasli, posebice kako bi se preveniralo nasilje. Napomenule su kako je programe prevencije protiv seksualnog nasilja potrebno provoditi od najranije dobi, odnosno od vrtića, te kako je nužno zajedničko djelovanje djece, roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika i djelatnica. Za snažniji glas djece u društvu te život slobodan od nasilja potrebna je volja, rad i trud svih zajedno.

Konferenciju za mlade su zaključile koordinatorica Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula te voditeljica edukacijskih i prevencijskih programa Kristina Mihaljević, mag. paed. soc.

Projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, unutar kojeg se konferencija održala, financiran je od strane Europske unije u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu (2014. – 2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Ženska soba je koordinatorica projekta, dok su partnerske organizacije Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Srednja škola Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološka škola iz Zagreba, Medicinska škola iz Osijeka, Obrtnička škola iz Osijeka, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomska i turistička škola iz Daruvara.

Dana 17. prosinca 2020. godine s početkom u 10 sati Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira Konferenciju za mlade „Važnost uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja“.

Ženska soba, u partnerstvu s Uredom pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, udrugom Plavi telefon, Srednjom školom Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološkom školom iz Zagreba, Medicinskom školom iz Osijeka, Obrtničkom školom iz Osijeka, Gimnazijom i strukovnom školom Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomskom i turističkom školom iz Daruvara, od 2018. godine provodi EU projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

U okviru projekta razvijen je program prevencije seksualnog nasilja („SNEP program“) za srednje škole koji je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i implementiran u 31. srednjoj školi s područja cijele Hrvatske.

Cilj Konferencije jest predstaviti SNEP Program, prezentirati iskustva učenica i učenika koji su bili uključeni u njegovu provedbu, kao i predstaviti edukacijske i prevencijske materijale koji su nastali od strane vršnjačkih edukatorica i edukatora partnerskih škola te osvijestiti važnost aktivnog uključivanja mladih u prevenciju seksualnog nasilja.

Izlagačice i izlagači na Konferenciji će biti učenice i učenici partnerskih srednjih škola koji su aktivno, u svojstvu vršnjačkih edukatorica i edukatora, bili uključeni u provedbu projekta te predstavnice Mreže mladih savjetnika Pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske. Konferenciju će moderirati učenice Prve gimnazije Zagreb.

Pozivamo sve zainteresirane osobe da Konferenciju za mlade prate putem live stream-a na Facebook stranici Ženske sobe: https://web.facebook.com/zenska.soba te stranici SNEP programa https://web.facebook.com/snepprogram .

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za prosinac 2020. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.
Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Ženska soba u suradnji s UNICEF-om Hrvatska pokrenula je projekt „Protection of women and children survivors of sexual violence and gender based violence during COVID-19 pandemic”, čiji je jedan od osnovnih ciljeva razvoj Preporuka za rad sa ženama i djecom žrtvama nasilja u vrijeme pandemije COVID-19.

Preporuke je razvijala Ekspertna radna skupina, u koju su bili uključeni predstavnice i predstavnik nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnoga društva (organizacija) s dugogodišnjim iskustvom direktnog rada sa ženama i djecom žrtvama nasilja. Osim navedenog iskustva, ekspertize i motiviranosti za rad, kriterij je bio i aktivna uključenost u različita druga tijela (npr. Nacionalni tim za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, županijski timovi, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i sl.), kako bi, kao skupina, posjedovali relevantne i recentne informacije na nacionalnoj i lokalnoj razini, prvenstveno povezane sa suzbijanjem nasilja nad ženama i djecom.

Kao osnova za rad Ekspertne radne skupine, provedeno je istraživanje u svrhu analize stanja rada sa ženama i djecom žrtvama nasilja za vrijeme pandemije, koje je uključivalo prikupljanje podataka od organizacija civilnoga društva i ustanova s područja Republike Hrvatske koje kontinuirano, i u vrijeme pandemije, pružaju socijalne usluge i/ili se bave zaštitom žena i djece od nasilja. Podaci su prikupljani u vrijeme prvog vala pandemije COVID-19 u Hrvatskoj, u proljeće 2020. godine.

Za potrebe prikupljanja podataka s terena o radu sa ženama i/ili djecom koji su preživjeli nasilje, na temelju dostupnih adresara, mrežnih stranica i iskustva u radu identificirane su 33 organizacije i ustanove koje se bave zaštitom žena i/ili djece te pružaju različite oblike pomoći i podrške (skloništa, savjetovališta, SOS telefoni, Centar za žrtve seksualnog nasilja, Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba), a koje teritorijalno pokrivaju gotovo cijelu Republiku Hrvatsku.

Rezultati istraživanja su dostupni u sažetku “Rad sa ženama i djecom žrtvama nasilja u vrijeme pandemije COVID-19” dok su Preporuke za rad sa ženam ai djecom žrtvama nasilja u vrijeme pandemije COVID-19 dostupne na web stranici UNICEF-a.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je dotiskala priručnik naziva „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Priručnik je nastao kao odgovor na stvarne potrebe osoba koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja te je zbog velikog interesa isti i dotiskan.

 Problemi i potrebe osoba koje su preživjele seksualno nasilje prepoznati su tijekom dugogodišnjeg i neposrednog rada stručnjakinja i stručnjaka u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje kao sastavni dio organizacije civilnoga društva Ženska soba – Centar za seksualna prava od 2008. godine.

Svrha priručnika je pružiti osnovne informacije o seksualnom nasilju, njegovim najčešćim oblicima i o tome kako ga prepoznati te o osjećajima i emocijama, ali i o utjecaju traume na svakodnevni život osobe koja je preživjela seksualno nasilje.

U priručniku se mogu pronaći i informacije o pravima koja tijekom postupka prijave nasilja ili tijekom sudskog postupka imaju sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Također su navedeni koraci što učiniti u slučaju preživljenog seksualnog nasilja, odnosno kako postupiti ako osoba želi ili, pak, ne želi prijaviti nasilje.

Priručnik je ponajprije namijenjen osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ali i njihovim partnericama, partnerima, obitelji, prijateljicama, prijateljima koji se žele informirati o tome kako preuzeti aktivniju ulogu u procesu oporavka njima bliske osobe.

Priručnik „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ tiskan je u okviru programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za žrtve seksualnog nasilja. Program se provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Ženska soba – Centar za seksualna prava poziva sve zainteresirane osobe na sudjelovanje na završnoj konferenciji programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ koja će se održati:

10. prosinca 2020. godine

putem Zooma

u trajanju od 11:00 do 14:30 sati.

Program „Mreža podrške za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ provodi Ženska soba u partnerstvu s 10 organizacija civilnoga društva na području 13 županija na kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Osnovni cilj programa je osiguranje sveobuhvatnih, lako dostupnih i besplatnih usluga pomoći i podrške za žrtve, svjedokinje i svjedoke svih kaznenih djela. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Osnovni cilj konferencije je predstaviti rezultate rada Mreže podrške u trogodišnjem razdoblju, istaknuti važnost suradnje svih relevantnih dionika na lokalnoj i nacionalnoj razini te istaknuti nužne korake za unaprjeđenje sustava podrške, kao i položaja i prava žrtava kaznenih djela u budućnosti.

Na konferenciji će izlaganja održati relevantne stručnjakinje i stručnjaci, predstavnice i predstavnici značajnih institucija i organizacija civilnoga društva iz Hrvatske i inozemstva (Victim Support Europe), koji aktivno rade na unaprjeđenju sustava podrške žrtvama i svjedocima i svjedokinjama kaznenih djela. Vjerujemo da konferencija predstavlja iznimnu priliku za profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i podizanje svijesti, kao i da će doprinijeti daljnjem razvoju zakonodavstva, javnih politika i cjelokupnog sustava podrške žrtvama i svjedocima i svjedokinjama kaznenih djela.

Nadamo se kako ćete se odazvati pozivu za sudjelovanjem na konferenciji i na taj način podržati daljnji razvoj sustava podrške žrtvama i svjedocima i svjedokinjama kaznenih djela u Hrvatskoj. Službeni jezik konferencije je hrvatski, a program konferencije možete pronaći OVDJE.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, a prijaviti se možete putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr.

Molimo Vas da u prijavi navedete Vaše ime i prezime, zanimanje, instituciju/organizaciju ispred koje dolazite te e-mail na koji ćemo Vam poslati pozivnicu za Zoom.

Krajnji rok za prijave je 08.12.2020. godine u podne.

Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr ili

na broj telefona 01/6119-174.

Veselimo se Vašem sudjelovanju!

tim Ženske sobe

U organizaciji Centra za socijalnu skrb Požega – Podružnica Obiteljski centar te su-organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava, održan je okrugli stol naziva „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – izazovi i suradnja“ dana 27. studenog 2020. godine putem ZOOM platforme.

Okrugli stol je održan povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici seksualnog nasilja kao sastavnog dijela nasilja u obitelji, kao i nužnosti međusektorske suradnje.

Uz moderatoricu i izlagačicu, Josipu Tukara Komljenović, mag. soc. ispred Ženske sobe, preostale izlagačice i izlagač su bili Mirjana Jugović, socijalna radnica i predstojnica Podružnice Obiteljskog centra – Centar za socijalnu skrb Požega s izlaganjem „Važnost međuresorne suradnje u području sprječavanja i borbe protiv nasilja u obitelji“, Mirjana Bilopavlović, članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koordinatorica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ s izlaganjem naziva „Važnost organizacija civilnog društva u suzbijanju nasilja nad ženama – prepoznaje li se seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ te Josip Komljenović, policijski inspektor, PU Požeško-slavonska, Odjel maloljetničke delinkvencije s izlaganjem naziva „Standardni i operativni postupci Ministarstva unutarnjih poslova“.

Online okrugli stol je bio namijenjen predstavnicama/ima relevantnih državnih institucija, predstavnicama/ima organizacija civilnoga društva te široj, zainteresiranoj javnosti s područja Požeško-slavonske županije.

Okrugli stol je organiziran u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U organizaciji Centra za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir i su-organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava, održan je okrugli stol naziva „Izazovi u radu sa žrtvama nasilja u obitelji za vrijeme COVID-19 pandemije – važnost suradnje“ putem ZOOM platforme 26. studenog 2020. s početkom u 11 sati.

Okrugli stol je održan povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici nasilja u obitelji te izazovima i problemima s kojima se državne institucije te organizacije civilnog društva susreću u direktnom radu prilikom pružanja smještaja, pomoći i podrške žrtvama nasilja u obitelji tijekom trajanja COVID-19 pandemije.

Uz moderaciju Anamarie Drožđan-Kranjčec, članice Ženske sobe, izlagačice su bile predstavnice centara za socijalnu skrb te skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji. Predstojnica Podružnice Maksimir, Centra za socijalnu skrb Zagreb, mr. spec. Ksenija Sviben, prof. psihologije, održala je izlaganje o iskustvu rada na problematici nasilja u obitelji u vrijeme COVID-19 pandemije Podružnice Maksimir, dok je Silvija Čavić, prof. psihologije, Predstojnica Podružnice Obiteljski centar, Centra za socijalnu skrb Koprivnica govorila o zaštiti žrtava nasilja u obitelji u vrijeme pandemije, odnosno o izazovima u radu kroz perspektivu stručnjaka centra za socijalnu skrb.

Psihologinja Mateja Bubaš je ispred organizacije civilnoga društva Ženske grupe Karlovac „KORAK“ govorila o izazovima rada njihova skloništa za trajanja lockdown-a u proljeće 2020. godine te direktnim slučajevima s kojima su se susretale u skloništu. Posljednja izlagačica je bila mr. sc. Željka Barić, socijalna radnica i ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga“ Zagreb, koja je iskustvo pandemije predstavila iz perspektive skloništa za žrtve obiteljskog nasilja.

Iako su izlagačice iz centara za socijalnu skrb istaknule kako njihove institucije ne bilježe nagli porast prijava nasilja u obitelji, skloništa se suočavaju s manjkom kapaciteta te organizacijom oko poštivanja zadanih epidemioloških mjera prilikom primanja novih osoba u prostor. U konačnici je zaključeno kako bi  povećanje sustava podrške za žrtve nasilja u obitelji pratio i povećan broj prijava.

Okrugli stol je organiziran u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Dana 24. studenog 2020. godine, održana je Konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Važnost i izazovi provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u školama“ u organizaciji Ženske sobe, a u sklopu EU projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program (SNEP)“.

Na Konferenciji, koja se održala u online formatu putem Zooma od 11 do 15.30 sati, sudjelovao je niz relevantnih stručnjakinja i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Uvodne govore i pozdravne poruke su uputili Johanna Nelles, voditeljica Odjela za nasilje nad ženama i izvršna tajnica za Istambulsku konvenciju, predstavnica Vijeća Europe koja se javila iz Strasbourga i Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj. Također su se obratili Momir Karin, prof., pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i dr. sc.  Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, koja je okupljene upozorila da jedno od petero djece preživi neki oblik seksualnog nasilja, te istaknula: „Jedna od pet žena doživi silovanje i/ili pokušaj silovanja u svom životu. Koliko vas, koji pružate direktnu pomoć i podršku, poznajete osobe koje su preživjele seksualno nasilje? Odgovornost je na nama.“

Službeni program Konferencije započeo je izlaganjima o specifičnostima i različitim oblicima seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima te isticanjem potrebe za povećanjem razine senzibiliziranosti i osviještenosti o navedenoj tematici. Publici su se u sklopu tog bloka, između ostaloga, obratile i Antje Rothemund, voditeljica Odjela za mlade pri Glavnoj upravi za demokraciju Vijeća Europe, koja je komentirala i oblikovanje programa konferencije, ustanovivši da problem seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima jest ovdje i sada, kao i Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske koja je iznijela niz statistika: „Djeca u prosjeku kažu da su preživjela seksualno zlostavljanje 10 do 16 godina nakon doživljenog nasilja. Prijave se kreću u rasponu od mjesec dana do 56 godina od počinjenog seksualnog nasilja. Tek za jedno od deset djece saznamo da je doživjelo seksualno zlostavljanje.“

Potom su govornice i govornici iz Hrvatske, Švedske i Velike Britanije tijekom dvije sesije predstavili potencijale SNEP programa – kroz prikaz njegovog razvoja, implementacije i analize učinka. Prezentirajući ulogu formalnog i neformalnog obrazovanja mladih u sprječavanju seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, govornice i govornici su ukazali na pozitivne rezultate aktivnog uključivanja mladih u obrazovanje kao i na edukacijski potencijal umjetnosti i video igara. Joanna Lundquist govoreći o projektu video igre kulturne agencije Change Attitude iz Stockholma uvela je i temu elektroničkog seksualnog nasilja: „Trećina djece na svijetu koristi Internet – nikada im nije bilo lakše prići. Djeca nisu sama odgovorna da se zaštite. 260 milijuna djece u svijetu preživi seksualno nasilje. Odgovornost je na nama, odraslima.“ Svoj su doprinos Konferenciji pružili i predstavnici i predstavnice institucija čime se otvorila tema mogućih razvoja na institucionalnoj razini koji bi omogućili i širu primjenu SNEP programa. Izlagali su predstavnice i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Županijskog suda u Zagrebu te konačno i Agencije za odgoj i obrazovanje, odakle je Alma Rovis Brandić najavila uključenje SNEP programa u nadolazeće aktivnosti Agencije.

Ovim putem željele bismo još jednom zahvaliti svim zainteresiranim osobama koje su prepoznale važnost i do sada pratile kampanju osvještavanja javnosti o problemu seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima. Riječ je o temi kojoj društvo u cjelini ne posvećuje zadovoljavajuću pažnju, a statistika pokazuje da čak jedno od petero djece do 18 godine života preživi određeni oblik seksualnog nasilja.

Projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, unutar kojeg se konferencija održala, financiran je od strane Europske unije u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu (2014. – 2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj. Ženska soba je koordinatorica projekta, dok su partnerske organizacije Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Srednja škola Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološka škola iz Zagreba, Medicinska škola iz Osijeka, Obrtnička škola iz Osijeka, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomska i turistička škola iz Daruvara.

Centar za socijalnu skrb Požega – Podružnica Obiteljski centar u suradnji sa Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava organizira online okrugli stol naziva „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – izazovi i suradnja“. Događanje će se održati 27. studenoga 2020. godine s početkom u 10:00 sati i održat će se putem ZOOM platforme.

Okrugli stol se organizira povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici seksualnog nasilja kao sastavnog dijela nasilja u obitelji, kao i nužnosti međusektorske suradnje.

Na okruglom stolu će sudjelovati predstavnice i predstavnici relevantnih državnih institucija, organizacija civilnoga društva te šira, zainteresirana javnost s područja Požeško-slavonske županije.

Izlagači i izlagačice na događanju će biti:
• Mirjana Jugović, soc. radnica, Centar za socijalnu skrb Požega – Podružnica Obiteljski centar
• Josipa Tukara Komljenović, mag. soc., Ženska soba – Centar za seksualna prava
• Mirjana Bilopavlović, članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koordinatorica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“
• Josip Komljenović, policijski inspektor, PU Požeško-slavonska, Odjel maloljetničke delinkvencij

Okrugli stol se organizira u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Centar za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir u suradnji sa Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava organizira online okrugli stol povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama naziva „Izazovi u radu sa žrtvama nasilja u obitelji za vrijeme COVID-19 pandemije – važnost suradnje“.

Okrugli stol će se održati 26. studenoga 2020. godine s početkom u 11:00 sati putem ZOOM platforme.
Događanje se organizira se ciljem podizanja znanja i svijesti stručne i šire javnosti o problematici nasilja u obitelji te izazovima i problemima s kojima se državne institucije te organizacije civilnog društva susreću u direktnom radu prilikom pružanja smještaja, pomoći i podrške žrtvama nasilja u obitelji za vrijeme trajanja COVID-19 pandemije.

Izlagačice na događanju će biti:
• mr. spec. Ksenija Sviben, prof. psihologije, Predstojnica Podružnice Maksimir, Centar za socijalnu skrb Zagreb
• Silvija Čavić, prof. psihologije, Centar za socijalnu skrb Koprivnica, Podružnica Obiteljski centar
• mr. sc. Željka Barić, Ravnateljica Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga“ Zagreb
• Mateja Bubaš, mag. psych., Ženska grupa Karlovac „KORAK“

Moderatorica događanja će biti Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., Voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi – Centru za seksualna prava.

Online okrugli stol je namijenjen predstavnicama/ima centara za socijalnu skrb, organizacija civilnoga društva te široj, zainteresiranoj javnosti s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Događanje je prijavljeno nadležnoj Hrvatskoj komori socijalnih radnika.

Okrugli stol se organizira u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Od 2015. godine, svakog 18.11. obilježava se Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja pa tako i ove, 2020. godine. Ciljevi Vijeća Europe su osvijestiti javnost o seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece i dati informacije kako to spriječiti, promovirati ratifikaciju Lanzarotske konvencije i potaknuti javne rasprave o zaštiti djece kako bi što efikasnije spriječili stigmatizaciju žrtava. Nasilje nad djecom podrazumijeva sve oblike nasilja nad ljudima mlađima od 18 godina. Postoje razni oblici nasilja nad djecom, a neki od njih su fizičko, seksualno i emocionalno zanemarivanje i zlostavljanje od strane roditelja i drugih autoriteta. Podatci Vijeća Europe pokazuju da je 1 od 5 djece žrtva nekog oblika seksualnog nasilja.

Povodom Europskog dana, Vijeće Europe svake godine napravi kratku brošuru kako bi upozorilo i stavilo fokus na postojeće probleme povezane sa zaštitom djece, a ovogodišnje izdanje je fokusirano na sprječavanje rizičnog ponašanja djece korištenjem tehnologija i dijeljenjem seksualnih sadržaja (slika i/ili videa). Nažalost, uz sve prednosti koje nam nosi svakodnevno korištenje tehnologije i Interneta, najčešće žrtve istih su većinom djeca. Iako se djecu upozorava da ne dijele osobne informacije i slike putem Interneta, pritisak vršnjaka/inja, kao i nepoznatih osoba koje djeca upoznaju putem Interneta, katkad zna biti više nego dovoljan da neko dijete podijeli svoje privatne slike, pa i videe, čime stavljaju sebe u rizik. Vijeće Europe ističe kako je presudno da se razviju programi koji mogu spriječiti dijeljenje takvih slika i videa zbog kojih neko dijete može završiti kao žrtva seksualnog nasilja.

Srećom, nije sve stalo na pisanoj riječi. Nasilje nad djecom može se spriječiti reagiranjem na isto i zahtijevanjem od institucija koje se bave rizikom i zaštitom da se nešto učini po tom pitanju.  Jeste li ikada čuli za Lanzarotsku konvenciju? Lanzarotska Konvencija ili Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, nastala je 2007. godine s ciljem kriminaliziranja svih vrsta seksualnog nasilja nad djecom. Države koje potpišu Lanzarotsku konvenciju obvezuju se na usvajanje posebnih mjera za sprječavanje seksualnog nasilja, kazneni progon počinitelja i zaštitu djece žrtava. Svih 47 država članica Vijeća Europe potpisalo je, a 46 država ratificiralo Konvenciju (Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Republika Moldavija, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruska Federacija, San Marino, Srbija, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo). Tunis je također pristupio Konvenciji i tako postao prva država izvan Europe koja je to učinila. Osim Lanzarotske Konvencije, postoji i rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. čija je uloga jačanje uloge zdravstvenog sustava u okviru nacionalnog rješavanja nasilja, posebno nad ženama i djecom. Neki od ciljeva te rezolucije su suradnja s međunarodnim organizacijama u inicijativama poput Globalnog partnerstva za zaustavljanje nasilja nad djecom, Zajedno za djevojčice, Savez za prevenciju nasilja. Osim toga, rade na razvitku i širenju raznih dokumenata za sprječavanje i reagiranje na nasilje nad djecom, podržavaju zemlje u provedbi strategija prevencije zlostavljanja itd.

Zašto je ovo sve bitno? Donosimo par statističkih činjenica Svjetske organizacije zdravlja za Vas:

• 3 od 4 djece u dobi od 2 do 4 godine redovito proživljava fizičko i/ili psihičko nasilje od strane roditelja/njegovatelja
• svaka 5 žena i 1 od 13 muškaraca izjavljuju kako su bili seksualno zlostavljani kao dijete, do svoje 17 godine
• 120 milijuna djevojaka i mladih žena mlađih od 20 godina pretrpjelo je neki oblik prisilnog seksualnog kontakta
• stalna briga, edukacija, potpora roditeljima i roditelja i jačanje zakona koji kažnjavaju nasilje mogu smanjiti rizike od ponovnog zlostavljanja

Više informacija i savjeta možete pronaći na ovom linku.

Na slijedećim linkovima možete pogledati nekoliko interaktivnih videa za djecu na temu seksualnog zlostavljanja:

• The Lake – kratki dokumentarac o važnosti razgovora unutar obitelji ako se dogodi seksualno zlostavljanje
• Keep Me Safe – kratki informativni video o tome što se događa iza kulisa borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece
• Tell Someone You Trust– animirani film prilagođen za djecu kako bi lakše shvatila kako postupiti i kome se obratiti ako dožive seksualno nasilje
• Kiko And The Hand– animirani film prilagođen djeci koji objašnjava kakav fizički dodir je dopušten, a kakav nije

 Čuvajte svoje najbliže i dobro ih slušajte ako imaju što reći. Izreka ‘’Šutnja je zlato’’ ne vrijedi u ovom slučaju.

Autorica: Laura Rudak

Ženska soba sa zadovoljstvom poziva sve zainteresirane osobe na sudjelovanje na Konferenciji  „Važnost i izazovi provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u školama“, koja će se održati:

24.11.2020. godine
putem Zooma
u trajanju od 11 do 15.30 sati

Ženska soba u partnerstvu s Uredom pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, udrugom Plavi telefon, Srednjom školom Ivan Švear iz Ivanić Grada, Prehrambeno-tehnološkom školom iz Zagreba, Medicinskom školom iz Osijeka, Obrtničkom školom iz Osijeka, Gimnazijom i strukovnom školom Bernardina Frankopana iz Ogulina i Ekonomskom i turističkom školom iz Daruvara, od 2018. godine provodi EU projekt „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

U okviru projekta razvijen je program prevencije seksualnog nasilja („SNEP program“) za srednje škole, koji je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i implementiran u 31 srednjoj školi s područja cijele Hrvatske.

Na Konferenciji, izlaganja će održati relevantne stručnjakinje i stručnjaci, predstavnice i predstavnici značajnih institucija i organizacija civilnoga društva, iz Hrvatske i inozemstva (Velika Britanija, Srbija, Švedska, Vijeće Europe), koji aktivno rade na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima (popis u prilogu). Teme će biti brojne: od razumijevanja rasprostranjenosti seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, problema neprijavljivanja, preko isticanja važnosti prevencije, do predstavljanja SNEP programa i poticaja za njegovo sustavno provođenje u srednjim školama širom Hrvatske.

S obzirom na širok raspon područja stručnosti izlagačica i izlagača, vjerujemo da Konferencija predstavlja iznimnu priliku za profesionalni razvoj, razmjenu iskustava i podizanje svijesti, kao i da će doprinijeti daljnjem razvoju javnih politika na području prevencije seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

Nadamo se kako ćete se odazvati pozivu za sudjelovanjem na Konferenciji i na taj način podržati daljnju implementaciju programa prevencije seksualnog nasilja u srednjim školama!

Konferencija je prijavljena Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj psihološkoj komori, radi bodovanja sudjelovanja.

Sudjelovanje na Konferenciji je besplatno, a prijaviti se možete putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr

Molimo Vas da u prijavi navedete Vaše:
1) ime i prezime,
2) zanimanje,
3) e-mail na koji ćemo Vam poslati poveznicu za Zoom.

Krajnji rok za prijave je 23.11.2020. godine u podne.

Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski jezik.

Konferencija je sastavni dio projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske Unije u okviru programa za prava, jednakost i građanstvo (2014.–2020.). Konferencija je sufinancirana od strane Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj.

Nakon zaprimljene prijave, poslat ćemo Vam i program Konferencije. Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju putem e-maila zenska.soba@zenskasoba.hr ili na broj telefona 01/6119-174.

Popis izlagačica i izlagača:

Događanje vodi prof. dr. sc. Dean Ajduković, profesor emeritus.

Izlagačice i izlagači:
1) dr. sc.  Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe  i članica upravnog odbora Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
2) Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj
3) Johanna Nelles, voditeljica Odjela za nasilje nad ženama i izvršna tajnica za Istanbulsku konvenciju, Vijeće Europe, Strasbourg
4) Antje Rothemund, voditeljica Odjela za mlade pri Glavnoj upravi za demokraciju Vijeća Europe, Strasbourg
5) Dušica Popadić, direktorica Incest Trauma Centra – Beograd i predsjednica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja
6) Helenca Pirnat Dragičević, dipl. Iur., Pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske
7) Zaffira Shah, nezavisna trenerica i konzultantica za zaštitu djece s 20 godina iskustva u radu pri britanskom Nacionalnom udruženju za prevenciju okrutnosti nad djecom (NSPCC) i članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja, Velika Britanija
8) Antonija Hojt Ilić, prof. socijalne pedagogije, članica radne skupine za razvoj SNEP programa
9) Izv. prof. dr. sc. Silvija Ručević, Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
10) Nada Grujić Tomas, mag. paed. i Mirna Ilakovac, mag. psych., Medicinska škola Osijek
11) Joanna Lundquist, Change Attitude, Stockholm
12) Đuro Gavran, mag. art, redatelj filma „Jedna od nas“
13) dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež, Županijski sud u Zagrebu
14) Darko Tot, dipl. soc. pedagog, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja
15) Alma Rovis Brandić, mag. soc. ped., Viša savjetnica za stručne suradnike socijalne pedagoge u Agenciji za odgoj i obrazovanje

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za studeni 2020. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.
Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija
Newsletter: Požeško-slavonska županija

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Ženska soba je u suradnji sa S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja i Udrugom za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R održala online edukaciju „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ dana 10. studenoga 2020. godine.

Na edukaciji su sudjelovale predstavnice i predstavnici Županijskog tima za sprečavanja i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije i Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko-podravske županije.

Predavačice i predavač na edukaciji su bili dr. sc. Maja Mamula i Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. ispred Ženske sobe, koordinatorica S.O.S. Virovitice – savjetovanje, osnaživanje, suradnja Desa Kolesarić te Daniel Antunović, koordinator Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R.

Teme obuhvaćene edukacijom odnosile su se na intersekciju nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, pravnu perspektivu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, ulogu županijskih timova u njihovom suzbijanju te važnostima i izazovima međusektorske suradnje.

Edukacija je sastavni dio projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ženska soba – Centar za seksualna prava 10. studenog 2020. održat će, u suradnji sa S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja i Udrugom za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R, online edukaciju „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“. Edukacije je namijenjena za predstavnice i predstavnike županijskih timova za sprečavanja i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije i Virovitičko-podravske županije. Edukaciju za predstavnice i predstavnike županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji provodit će koordinatorica Ženske sobe dr. sc. Maja Mamula, članica Ženske sobe Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, koordinatorica S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja Desa Kolesarić te Daniel Antunović, koordinator Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R. Edukacija će se izvoditi online putem ZOOM komunikacijske platforme, a sastavni je dio aktivnosti u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Požega i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Prenosimo zajedničku izjavu organizacija civilnoga društva i inicijativa iniciranu od strane Centra za reporduktivna prava (Center for Reproductive Rights) kojom izražavamo svoju solidarnost sa ženama u Poljskoj!

***************************************

Kao organizacije koje su posvećene unapređenju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova, solidarne smo sa svima onima u Poljskoj koje/i su posljednjih tjedan dana mirno prosvjedovale/i protiv politiziranog napada na temeljna ljudska prava žena i pristup zdravstvenoj zaštiti.

Prošlog je tjedna poljski Ustavni sud donio odluku kojom se nastoji ukinuti pravni temelj za pobačaj. Ako ova odluka dobije pravni učinak, to će značiti uvođenje gotovo potpune zabrane pobačaja u Poljskoj.

Tisuće ljudi je diljem Poljske mirno prosvjedovalo protiv ove nezakonite i retrogradne odluke. Izražavamo duboko divljenje hrabrim i neumornim naporima onih koje/i brane prava žena u Poljskoj.
Temeljna ljudska prava žena su univerzalna.
Napadi na ova prava tiču ​​se svih nas u društvu i njihov utjecaj nadilazi državne granice.

Pozivamo Vladu Poljske da poštuje pravo na slobodu okupljanja i mirnog prosvjeda te da bude suzdržana od pretjerane uporabe sile i nasilja. Duboko smo zabrinute/i zbog informacija koje navode kako se planira vojna akcija za suzbijanje mirnih prosvjeda i demonstracija. Pozivamo EU i međunarodnu zajednicu da nadgledaju situaciju i hitno djeluju u sprječavanju nasilja protiv mirnih prosvjednika/ca i napada na braniteljice ljudskih prava.

Izvor: https://reproductiverights.org/press-room/international-solidarity-women-and-peaceful-protestors-poland

**************************************

As organizations committed to the advancement of human rights and gender equality, we stand in solidarity with all those in Poland who for the last week have peacefully protested against the politicized attack on women’s fundamental human rights and access to health care.

Last week Poland’s Constitutional Tribunal issued a decision purporting to invalidate a legal ground for abortion. If this decision is given legal effect it will amount to the introduction of a near-total ban on abortion in Poland.

Thousands across Poland have protested peacefully against this unlawful and retrogressive decision. We express our deep admiration for the courageous and tireless efforts of those defending the rights of women in Poland. Women’s fundamental human rights are universal. Attacks on these rights concern everyone in society and their impact transcends national borders.

We urge the Polish Government to respect the right of freedom of assembly and peaceful protest, and to exercise restraint and refrain from excessive use of force and violence. We are deeply concerned by reports that military action is being planned to suppress peaceful protests and demonstrations. We urge the EU and the international community to monitor the situation and to act with urgency to prevent violence against peaceful protestors and attacks on women human rights defenders. 

U organizaciji Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ održan je ciklus radionica usmjeren na razvoj specifičnih vještina traženih na tržištu rada dana 28. listopada 2020. godine u Slavonskom Brodu u Hotelu Centra.Ciklus radionica je vodila članica Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ Mirjana Bilopavlović.

Na edukaciji su sudjelovale polaznice koje su imale prilike povećati vlastito znanje na području pisanja životopisa i zamolbe za posao te poboljšati vještine u predstavljanju poslodavcima prilikom razgovora za posao. Radionice su bile usmjerene i na podizanje motivacije za pronalazak posla, tehnike nošenja sa stresom te prezentacijske vještine. Po završetku ciklusa radionica, od ukupnog broja polaznica će biti izabrana motivirana i zainteresirana skupina onih koje će nastaviti pohađati program stručnog osposobljavanja za zanimanje geronto-domaćice.

Ciklus radionica je održan u sklopu program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom projekta #NEnasilju. Projekt se provodi u partnerstvu s Osnovnom školom Vrbani, Zagreb i Školom za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, Zagreb, a provedbu projekta financijski podržava Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Opći cilj projekta jest suzbijanje elektroničkog nasilja nad i među djecom i mladima s naglaskom na elektroničko seksualno nasilje.

U okviru provedbe projekta, dana 22. i 23. listopada, voditeljica edukacijskih i prevencijskih programa Ženske sobe, Kristina Mihaljević, mag.paed.soc. održala je online predavanja na temu “Elektroničko i elektroničko seksualno nasilje” za 19 učenika/ca dva treća razreda Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju.

Učenici/e koji su sudjelovali na predavanju osmisit će i kreirati video uradak na temu elektroničkog nasilja koji će biti distribuiran školama s područja Grada Zagreba, a moći će ga koristiti i sve druge zainteresirane osobe u radu na ovoj problematici.

U okviru provedbe projekta bit će održana predavanja za roditelje učenika/ca partnerskih škola, kao i za profesore/ice i stručne suradnike/ce.

#NEnasilju!

U organizaciji Ženske sobe 22. listopada 2020. godine održana je „Jednodnevna edukacija za medicinske sestre i medicinske tehničare“ o problemu nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.

Edukacija se zbog epidemioloških razloga provodila u online formatu u trajanju od 4 sata. Na sudjelovanje su bile pozvane medicinske sestre i medicinski tehničari iz cijele Hrvatske, a poziv se distribuirao uz podršku Hrvatske komora medicinskih sestara, Hrvatske udruge medicinskih sestara te niza drugih udruženja i ustanova zdravstvene skrbi.

Pozivu se odazvalo 86 djelatnica i djelatnika iz 24 institucija iz 14 gradova Hrvatske.

Predavačice/i su bile Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., Voditeljica pravnog tima Ženske sobe, dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu te doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

Predstavnice i predstavnici zdravstvene ustanove su kroz edukativne aktivnosti stekli dodatna znanja i vještine kako o samoj problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, tako i o direktnom radu s osobama koje su preživjele nasilje – a posebice o postupanju sukladno Protokolu o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ u sklopu kojega se provodila edukacija usmjeren je na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, kao i na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava. Program se provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U periodu od 14. do 18. listopada 2020. godine je članica Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, voditeljica programa za mlade, sudjelovala na Compass nacionalnom treningu o obrazovanju za ljudska prava u organizaciji Mreže mladih Hrvatska i Carpe diem.

Edukacija je bila namijenjena mladim osobama te osobama koje rade s mladima iz organizacija civilnoga društva s ciljem njihova osnaživanja za provedbu obrazovanja o ljudskim pravima i za mlade, za jačanje zagovaračkih vještina u području zaštite ljudskih prava kroz povezivanje osoba koje rade s mladima sa sličnim interesima na polju obrazovanja za ljudska prava kako bi stvorili/e i proveli/e akcije ili projekte usmjerene na mlade.

Na edukaciji je sudjelovalo 15 osoba, a istu je vodio trenerski tim koji su činile Monika Pažur (Vijeće europe, Branimira Penić (Mreža mladih Hrvatska) i Valentina Gambiroža Staković (Carpe Diem).
Cijeli trening se temeljio na obrazovnim materijalima Vijeća Europe (Compass, Compasito, Gender Matters, All Different All Equal) te na metodama neformalnog obrazovanja.

U organizaciji Ženske sobe svakog 15.-og u mjesecu je planirana objava i informiranje o dostupnim radnim mjestima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije pomoću newslettera „Novi dan, novi posao – Moja prilika za budućnost“.

Mjesečna analiza otvorenih i oglašenih radnih mjesta na području ovih dviju županija za listopad 2020. je kreirana s ciljem pružanja drugačije metode informiranja osoba koje su preživjele/doživljavaju nasilje u obitelji kako bi lakše pronašle raspoložive oglase za radna mjesta u svojoj županiji stanovanja. Newsletteri su dostupni u prostorima Ženske sobe, Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod te Centra za socijalnu skrb Požega, kao i na mrežnim stranicama navedenih organizacija i institucija.
Više informacija možete saznati na poveznicama koje se nalaze niže u tekstu:

Newsletter: Brodsko-posavska županija

Newsletter: Požeško-slavonska županije

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Tijekom proteklog tjedna su na službenim stranicama društvenih mreža Ženske sobe objavljivani plakati studentica i studenata medicinskog fakulteta i fakulteta psihologije koji su završili dvodnevnu edukaciju Ženske sobe na temu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji.

Po završetku edukacije su studentice i studenti proveli online javnu akciju naziva „Mladi informiraju o zdravlju“ s ciljem informiranja šire javnosti o važnosti očuvanja i promicanja zdravlja. U samostalnim grupama su studentice i studenti izradili 4 plakata na temu zdravlja, mentalnog zdravlja, tjelesnog zdravlja te spolnog zdravlja.

Svrha plakata je bila uključivanje mladih osoba u promišljanje o važnosti različitih dimenzija našeg zdravlja te ih potaknuti na samostalan rad kako bi se aktivno uključili u promociju istog.

Provedena aktivnost je održana u okviru programa “Centar za žrtve seksualnog nasilja“  kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava  u partnerstvu sa Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Neuropsihijstrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača. Programske aktivnosti provode se uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva.

U organizaciji Ženske sobe, 15. i 16. listopada 2020. godine, održana je dvodnevna edukacija za stručno osoblje Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača. Edukacija se zbog epidemioloških razloga provodila u online formatu putem video linka, u trajanju od 4 sata oba dana. Iz zdravstvene ustanove su sudjelovali medicinske sestre, medicinski tehničari, te liječnici i liječnice.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ u sklopu kojega se provodila edukacija usmjeren je na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji te na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava. Edukacija je doprinijela znanju medicinskih djelatnica i djelatnika o postupanju pacijentima i pacijenticama koje su doživjele nasilje u obitelji i seksualno nasilje te unaprijedila njihove kapacitete za dijagnostiku i prepoznavanje nasilja. Programom su upoznati s pravnim perspektivama i s njima povezanim obavezama kao i osnažujućim učinkom psihoterapije a uz izlaganja iz teorije, program je bio popraćen praktičnim radom uz primjere iz prakse.

Edukaciju su provodili dr. sc. Maja Mamula, psihologinja (Ženska soba) koja je također i facilitirala program, pravni okvir je približila dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja Županijskog suda (Županijski sud u Zagrebu), specifičnosti dijagnostike doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju „Vrapče“) a s mogućnostima psihoterapijskog tretmana Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja (Ženska soba).

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ se provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe 22. listopada 2020. godine održava se jednodnevna edukacija za medicinske sestre i tehničare o problemu nasilja u obitelji i seksualnog nasilja koje su preživjeli pacijenti i pacijentice.

Edukacija se zbog epidemioloških razloga provodi u online formatu putem video linka (ZOOM aplikacija) u trajanju od 4 sata, od 11,30 do 15,30 sati.

Edukacija je prijavljena Hrvatskoj komori medicinskih sestara.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ u sklopu kojega se provodi edukacija usmjeren je na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, kao i na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava. Provodi se u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo te s Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača, uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Cilj edukacije: podizanje razine svijesti i znanja medicinskih sestara i tehničara o problematici nasilja u obitelji i seksualnog nasilja kod pacijentica i pacijenata,  upoznavanje s obavezama koje proističu iz pravno obvezujuće regulative, direktan rad sa pacijentima i pacijenticama koji su preživjeli nasilje u obitelji i seksualno nasilje

Trajanje: 4 sata

Trenerski tim: dr. sc. Maja Mamula, psihologinja (Ženska soba), doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju Vrapče) i dr. sc. Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež (Županijski sud u Zagrebu).

Sudionici/e: 30 medicinskih sestara i tehničara

Radi ograničenog broja mjesta, molimo Vas da Vaše sudjelovanje (ili sudjelovanje zaposlenika/ca Vaše institucije) na edukaciji potvrdite Ženskoj sobi do 19. listopada 2020. godine putem e–maila: zenska.soba@zenskasoba.hr sa sljedećim podacima:
– Ime i prezime
– Kontakt podaci (e-mail, broj mobitela/telefona)
– Naziv ustanove/institucije u kojoj sudionik/ca radi

U organizaciji Ženske sobe je 6. i 7. listopada online putem održana „Dvodnevna specijalizirana edukacija za profesore/ice i stručne suradnike/ice o seksualnom i elektroničkom seksualnom nasilju nad i među djecom i mladima“.

Na edukaciji su sudjelovale predstavnice Centra za građanske inicijative Poreč te profesori/ice i stručni suradnici/ce Srednje škole Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljske škole Antona Štifanića Poreč.

Edukaciju je vodila te na istoj predavala dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe te Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, voditeljica pravnog tima i Josipa Tukara Komljenović, mag. soc., voditeljica programa za mlade.

Dvodnevna specijalizirana edukacija je održana u okviru projekta „Samo da znači da!“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  Republike Hrvatske.

Ženska soba – Centar za seksualna prava 6. i 7. listopada 2020. godine održat će online putem „Dvodnevnu specijaliziranu edukaciju za profesore/ice i stručne suradnike/ice na temu prevencije i suzbijanja seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima“ u sklopu projekta „Samo da znači da!“

Edukaciju za predstavnike/ice organizacija civilnog društva te za profesore/ice i stručne suradnike/ice u partnerskim školama provodit će koordinatorica Ženske sobe dr.sc. Maja Mamula, Anamaria Drožđan – Kranjčec, mag.iur., Kristina Mihaljević, mag.soc.paed te Josipa Tukara Komljenović, mag.soc.

Dvodnevna edukacija izvoditi će se online putem, a sastavni je dio aktivnosti koje se provode u okviru projekta „Samo da znači da!“ kojeg je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balota Poreč i Turističko – ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč.

Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  Republike Hrvatske, a provodi se u trajanju od godine dana (01.06.2020. – 31.05.2020.).

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je dvodnevna online edukacija naziva „Seksualno nasilje i nasilje u obitelji: prepoznavanje i specifičnosti rada s osobama koje su preživjele nasilja“ 24. i 25. rujna 2020. godine.

Edukacija je bila namijenjena studenticama i studentima medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije, a na istoj je sudjelovalo 40 osoba.

Edukaciju su vodile članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici suzbijanja seksualnog nasilja. Predavačice na edukaciji su bile i druge članice organizacije, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., voditeljica pravnog tima te Marijana Senjak, dipl. psych., savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja.

Sudionice/i edukacije su imale/i priliku naučiti više o navedenoj problematici kroz predavanja i vježbe usmjerene na definiranje nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, shvaćanje pravne perspektive nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, definiranje indikatora i posljedica nasilja u obitelji te specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje.

Pozitivne povratne informacije sudionica/ka edukacije odnosile su se na korisnost same edukacije, zanimljivost predavanja te kvalitetom organizacije edukacije.

Sudionice/i edukacije su po završetku iste podijeljeni u nekoliko radnih grupa unutar kojih će kreirati sadržaje na zadane teme te ih prezentirati široj javnosti online putem povodom obilježavanja Međunarodnog dana zdravlja 10. listopada.

Edukacija je sastavni dio programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Nerupsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Brabota Popovača. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je Ženska soba – Centar za seksualna prava organizirala javnu akciju naziva „Nisi kriva. Nisi sama.“ 22. rujna 2020. godine. Javna akcija je održana na Cvjetnom trgu u Zagrebu s početkom u 11 sati.

Cilj javne akcije je bilo doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o seksualnom nasilju, odnosno zainteresiranim građankama i građanima su pružene informacije o zaštiti i pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje te su isti upoznati s radom Centra za žrtve seksualnog nasilja.

Središnji dio javne akcije je bilo aktivno uključivanje građanki i građana koji su zahvaljujući volonterkama i volonterima Ženske sobe bili pozivani da se uključe i pruže svoju podršku borbi protiv nasilja nad ženama fotografirajući se s jednom od tri ploče koje su sadržavale pozitivne i osnažujuće poruke.

Fotografije s javne akcije se mogu pogledati na sljedećoj poveznici.

Dio javne akcije je proveden i online, odnosno tri poruke su u digitalnom obliku bile dostupne svim zainteresiranim osobama da ih dijele na svojim društvenim mrežama što je rezultiralo velikom zainteresiranošću.

Javna akcija je organizirana u okviru projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Ženska soba – Centar za seksualna prava (www.zenskasoba.hr) organizira javnu akciju koja će se održati:

dana 22. rujna 2020. godine
na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu
od 11:00h do 13:00h.

Cilj javne akcije je obilježiti Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o seksualnom nasilju. Namjera je zainteresiranim građankama i građanima pružiti informacije o zaštiti i pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje te ih poznati s radom Centra za žrtve seksualnog nasilja.

U cilju aktivnog uključivanja građanki i građana, iste/i će biti pozvane/i da se uključe u obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama fotografirajući se s jednom od tri ploče koje sadržavaju pozitivne i osnažujuće poruke protiv nasilja nad ženama.

Na javnoj akciji će članice i volonterke Ženske sobe dijeliti edukativne i informativne materijale te biti na raspolaganju za sva pitanja zainteresiranih osoba.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti i podržati borbu protiv nasilja nad ženama!

Javna akcija se organizira u okviru projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava su organizirale i sudjelovale na sastanku s partnerskog organizacijom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na programu „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ 9. rujna 2020. godine u prostorijama Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Na sastanku je predstavljen program, dogovorene su uloge i zadaci partnerskih organizacija te su unaprjeđene međusobne razine znanja o problematici nasilja u obitelji, modelima zapošljavanja žena žrtava nasilja te njihovog uključivanja na tržište rada.

Ispred Ženske sobe su sudjelovale Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica programa te Josipa Tukara Komljenović, dok su ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sudjelovale Ankica Paun Jarallah, Snježana Terihaj, Tihana Zidanić Šakota i Martina Sajko Olovec.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je online edukacija partnerskih organizacija na programu „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ 7. rujna 2020. godine pomoću ZOOM komunikacijske platforme.

Partnerske organizacije programa su tijekom održavanja edukacije radile na uspostavi kvalitetnih suradničkih odnosa, dogovorene su uloge i zadaci svakog pojedinog partnera u provedbi programa te su unaprjeđene razine znanja o problematici nasilja u obitelji te mogućnostima i modelima uključivanja žrtava nasilja u obitelji na tržište rada.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održani su partnerski i intervizijski sastanak na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ 31. kolovoza i 1. rujna 2020. godine u Šumećanima. Na partnerskom sastanku su sudjelovale predstavnice i predstavnici 10 partnerskih organizacija civilnoga društva.

Seksualno nasilje je bilo u fokusu intervizijskog sastanka na kojem su održana predavanja iz navedenog područja za predstavnice/ke partnerskih organizacija.

Partnerski i intervizijski sastanak sastavni su dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

POZIV NA EDUKACIJU ZA STUDENTE I STUDENTICE

„SEKSUALNO NASILJE I NASILJE U OBITELJI:
PREPOZNAVANJE I SPECIFIČNOSTI RADA S OSOBAMA
KOJE SU PREŽIVJELE NASILJA“

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na online edukaciju na temu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji namijenjenu studentima/cama medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije, a koja će se održati u dva termina putem ZOOM komunikacijske platforme: 

1. termin: 24. rujna 2020. od 11:30h do 15:00h

2. termin: 25. rujna 2020. od 12:00h do 15:30h

Edukaciju će voditi članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici suzbijanja seksualnog nasilja. Predavačice na edukaciji su i članice organizacije, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., voditeljica pravnog tima te Marijana Senjak, dipl. psych., savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja.

Na dvodnevnoj edukaciji će se obrađivati teme nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, pravnog aspekta nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, te će se sudionike/ce educirati o vještinama i znanju potrebnim za prepoznavanje nasilja u budućem profesionalnom radu. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

Edukacija je namijenjena studentima i studenticama medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije.

OBVEZE SUDIONIKA/CA EDUKACIJE:

• sudjelovanje na oba termina online edukacije (24. i 25. rujna 2020.)
• planiranje i sudjelovanje na javnom događanju (online ili javnoj akciji, ovisno o epidemiološkim mogućnostima) koju će Ženska soba organizirati povodom Međunarodnog dana zdravlja (10. listopada)

Krajnji rok za prijavu je četvrtak, 17.09.2020. godine.

 Molimo Vas da na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
2. Motivacijsko pismo (ne duže od 2 kartice teksta)

Zainteresirani sudionici/ce će po završetku izvršenih obaveza primiti potvrdu o završenoj edukaciji i volonterskom angažmanu.

Edukacija je sastavni dio programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Nerupsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Brabota Popovača. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Veselimo se Vašim prijavama i sudjelovanju!

Ženska soba – Centar za seksualna prava započinje s provedbom projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ 1. rujna 2020. godine. Projekt je podržan u okviru jednokratne financijske podrške od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kroz provedbu projekta omogućit će se osobama koje su preživjele seksualno nasilje besplatna pomoć i podrška što će za iste imati dugoročne pozitivne posljedice na podizanje kvalitete života i ponovne socijalne uključenosti. Cilj projekta je i pružanje pomoći u ostvarivanju prava osobama koje su preživjele seksualno nasilje. 

Projekt se provodi od rujna 2020. do kraja veljače 2021. godine.

Članica Ženske sobe, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. je održala predavanje naziva „Prava žrtava seksualnog nasilja – Iskustva Centra za žrtve seksualnog nasilja“ 26. kolovoza 2020. godine. Predavanje je održano u organizaciji Udruge „HERA“ Križevci i Udruge „Iris Bjelovar u prostoru Crvenog križa Bjelovar.

Predavanje je bilo namijenjeno stručnim osobama u institucijama sustava i organizacijama i svima onima koji/e se u svom radu susreću sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela.

Tijekom događaja, svoje predavanje je održala i Ella Selak Bagarić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba na temu „Zaštita djece žrtava nasilja“.

Predavanje je organizirano u sklopu programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke  kaznenih djela” kojeg provodi Ženska soba, te partnerske organizacije “HERA” Križevci, Delfin Pakrac, Deša Dubrovnik, Informativno pravni centar Slavonski Brod, Udruga Zvonimir Knin, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, S.O.S. Virovitica, Ženska grupa Karlovac “Korak”, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Dana 20.07.2020. godine održana je novinarska večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti” u trajanju od tri sata.

Novinarsku večer je vodila Antonela Marušić, novinarka i spisateljica. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Tijekom novinarske večeri, sudionici/e su dobili relevantne informacije o formama novinarskog izvještavanja, pisanju tekstova i etičkom načinu izvještavanja u slučajevima nasilja nad ženama.

Ovo je bila posljednja edukativna aktivnost u okviru projekta, a sada slijedi pisanje tekstova od strane svih uključenih u projekt na temu rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja! Tekstove ćete od jeseni moći pročitati u rubrici Kutak ravnopravnosti na portalu studentski.hr.

Novinarska večer je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Brošura „Sigurno djetinjstvo“ je nastala u okviru inicijative „Za snažniju obitelj” koja se provodila u partnerstvu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Brošura je namijenjena udomiteljima i roditeljima s ciljem da odrastanje najmlađe djece bude sigurno te da se umanji rizik od nezgoda. Brošura je dostupna na linku.

Dana 02.07.2020. godine održana je druga književna večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti”.

Književnu večer je vodila Paula Zore, Udruga Skribonauti. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Na temelju analize priče “Plivanje slobodnim stilom” Gordana Duhačeka”, suidionici/e su imali priliku diskutirati o temama internalizirane homofobije te rodnoj neravnopravnosti.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s Centrom za socijalu skrb Požega organizirala predavanje za članice i članove Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije 2. srpnja 2020. godine.

Predavanje na temu seksualnog nasilja u Hrvatskoj održala je Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi. Sudionice i sudionici predavanja su putem ZOOM platforme sudjelovali na predavanju te po završetku istoga imale priliku predavačici postavljati pitanja.

Predavanje je održano u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Projekt provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir i Centrom za socijalnu skrb Požega te u suradnji s Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko – goranske županije, Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko – podravske županije te Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom trogodišnjeg programa naziva „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ 1. lipnja 2020. godine. Program se provodi u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega.

Program je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Program pruža inovativni model stručnog osposobljavanja žrtava nasilja u obitelji s ciljem reintegracije u život zajednice. Također je usmjeren i na jačanje kapaciteta i suradnje koordinatorica za žrtve nasilja u obitelji iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Programom će se osigurati unaprjeđenje sustava zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji kroz edukacije, informiranje i suradnju lokalnih aktera.

Opći cilj projekta je razvoj poticajnog okruženja za unaprjeđenje sustava zapošljavanja žena žrtava nasilja u obitelji kroz jačanje suradničkih odnosa svih ključnih aktera.

Lijepa “Woman Power” priča stiže s domaće scene specialty kave (ili specijalitetne kave – ako vam je draža hrvatska sintagma). Ova suradnja uključuje vrsnog mladog pržioničara kave Karla Purića (ujedno mnogostruko nagrađivanog baristu i vlasnika pržionice Four Wheel Coffee Rosters), zatim svjetski cijenjenu ilustratoricu Maju Tomljanović i poznatu novinarku, spisateljicu i urednicu portala Femina.hr – Zoru Bjelousov.

Potaknuti sve lošijim stanjem ženskih prava u Hrvatskoj, Karlo i Zora lansirali su limitiranu ediciju specialty kave “Moje tijelo, moj izbor” s moćnim vizualom na ambalaži, koji je ekskluzivno za ovaj proizvod kreirala Maja Tomljanović. Iako je Majina ilustracija na prvi pogled romantična, egzotična i razigrana, ona ipak nosi snažnu i vrlo jasnu poruku – kroz buket cvijeća, žena pokazuje srednji prst svima onima koji si uzimaju pravo na bilo koji način raspolagati njezinim tijelom protiv njezine volje.

Kao pasionirana ljubiteljica specialty kave i javna osoba koja se kroz svoj posao godinama zalaže za ženska prava, Zora Bjelousov je s velikim ponosom ušla u ovu “statement” suradnju koja objedinjuje dva elementa koja su za nju tako važna – kavu i javno progovaranje o ključnim pitanjima ljudskih/ženskih prava u našem društvu. Ova kava nosi Zorino ime jer je kreirana od njenih najdražih južnoameričkih arabika. Naime, Karlo Purić je pažljivo stvorio blend vrhunskih sorti specialty kava iz Brazila, Kolumbije i Nikaragve, kreirajući neponovljivu kavu, bogatog okusa i mirisa, koja će vam donijeti prekrasne i raskošne arome čokolade, karamele i šećera. Možete je kupiti u zrnu ili mljevenu te piti kod Karla u kafiću ili je pripremiti kod kuće na način koji volite.

No, najvažniji element čitave ove priče jest činjenica da se 10% od svake prodane kave donira za rad Ženske sobe i rad njihovog Centra za žrtve seksualnog nasilja. Na taj način tvorci ove kave žele dati svoj doprinos protiv bilo kakve represije nad ženama te pomoći Centru u njihovoj dugogodišnjoj borbi protiv seksualnog nasilja.

Ova limitirana edicija specialty kave s potpisom Four Wheel Coffee Roasters puštena je u prodaju u ponedjeljak, 29.6. i može se kupiti u istoimenoj pržionici u Martićevoj 67/4 u Zagrebu, ili naručiti preko Instagrama i Facebooka na profilu four_wheel_coffee_roasters

Kava dolazi u dva pakiranja – 15o g i 250 g; mljevena ili u zrnu.

Cijena je 45 kn (150 g) i 65 kn (250 g).

Fotografije potpisuje: Ino Zeljak

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Dana 24.06.2020. godine održana je prva književna večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti”.

Književnu večer je vodila Paula Zore, Udruga Skribonauti. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Na temelju analize priče “O čemu sam oduvijek htjela pisati” Nore Verde iz zbirke “O ljubavi, batinama i revoluciji”, suidionici/e su imali priliku diskutirati o temi rodno-uvjetovanog nasilju.

Druga književna večer će se održati dana 02.07.2020. godine.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba je dana 1. lipnja 2020. godine započela s provedbom projekta „Samo da znači da!“. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balote Poreč i Turističko-ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč.

Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske, a provodi se u trajanju od godine dana (01.06.2020. – 31.05.2020.).

Opći cilj projekta jest prevencija seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

U okviru projekta provodit će se edukativne aktivnosti za učenike/ce, student/ice, profesore/ice i stručne suradnike/ce, roditelje te će se kroz nastavak Facebook i Instagram stranice #sherajmoodgovorno utjecati na senzibiliziranje šire javnosti o ovoj problematici.

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Dana 16. lipnja 2020. godine je održan posljednji partnerski sastanak na kojem su sudjelovale/i predstavnice/i partnerskih organizacija.

Na sastanku je evaluirana dosadašnja provedba projektnih aktivnosti, njegovih rezultata te su dogovorene preostale aktivnosti projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

Na sastanku su sudionice/i kreirale/i „Plan održivosti“ implementacije SNEP programa koji je uspješno proveden u ukupno 31. srednjoj školi u Republici Hrvatskoj. Partnerske srednje škole su podržale SNEP program te će ga nastaviti provoditi i u sljedećim školskim godinama.

Dana 10.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je treće predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 14 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s elektroničkim seksualnim nasilje, predrasudama vezanim uz tematiku seksualnog nasilja, prepoznavanjem i mehanizmima zaštite.

Ovo predavanje bilo je posljednje u nizu predavanja na temu rodno uvjetovanog nasilja. U narednom periodu, studenti/ce će imati priliku sudjelovati na književnim i novinarskim večerima tijekom. Cilj večeri jest student/ice potaknuti na kritičko razmišljanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava završila je provedbu trogodišnjeg programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ kojeg je provodila u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga (Zagreb). Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Završna aktivnost programa odnosila se na informiranje relevantnih aktera s područja triju županija, u kojima su se provodile programske aktivnosti, odnosno Grada Zagreba, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije. Online putem su 10. lipnja 2020. godine predstavnici/e relevantnih institucija i tijela, organizacija civilnog društva te druga zainteresirana šira javnost informirana o rezultatima programa, rezultatima istraživanja i publikacije „Korak bliže zaposlenju! Stavovi poslodavaca o zapošljavanju žrtava nasilja u obitelji“. Na taj način se nastojala unaprijediti suradnja relevantnih dionika koji rade sa žrtvama nasilja u obitelji i u području zapošljavanja. Predstavljeni rezultati prethodno navedenog istraživanja, kao i rezultati programa, poslužili su kao alat za zagovaranje unapređenja sustava zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji.

Zaključno navodimo kako su u Gradu Zagrebu, tijekom provedbe treće godine programa, ukupno 5 žena uspješno završile program stručnog osposobljavanja za zanimanje njegovateljice/geronto-domaćice. Pohađanjem programa utjecalo se na povećanje znanja polaznica programa, kao i na povećanje njihove prilike za zapošljavanje.

Dana 03.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:30h održano je drugo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s temom medijskog izvještavanja o nasilju nad ženema i temom seksualnog nasilja. Sudionici/e su, uz predavanja, imali priliku vidjeti video uratke na ove teme.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Dana 27.05.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je prvo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ice.

Tijekom prvog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s projektom “Kutak ravnopravnosti” te su održale predavanje na temu rodne (ne) ravnopravnosti. Kroz iduća dva predavanja bit će obrađene tema rodno-uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira održavanje online okruglog stola „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ dana 28. svibnja, 2020. godine s početkom u 12.00 sati.

Cilj održavanja okruglog stola je otvaranje teme važnosti međusektorske suradnje u radu sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji, te predstavljanje rada specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje pri Ženskoj sobi.

Okrugli stol namijenjen je stručnim osobama koje rade na problematici sprečavanja nasilja nad ženama, te organizacija koji im pružaju direktnu pomoć i podršku, u cilju unaprjeđenja  daljnje suradnje i informiranosti o ovoj specifičnoj problematici, o kojoj se rijetko govori.

Na okruglom stolu će sudjelovati predstavnice/ižupanijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, državnih institucija i tijela, organizacija civilnoga društva, stručne javnosti te druge zainteresirane osobe.

Na okruglom stolu govorit će:

• dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, članica Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tema: „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – tema o kojoj se ne govori“.
• dr. sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja i predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Tema: „Djeca žrtve  spolnog  zlostavljanja  u obitelji“.
• Daniel Antunović, psiholog i predsjednik Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R., voditelj Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije. Tema: „Seksualno i seksualizirano nasilje u radu s počiniteljima nasilja u obitelji – europska i domaća iskustva“.
• Desa Kolesarić, osnivačica i članica S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja iz Virovitice, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko-podravske županije. Tema: „Uloga i rad županijskih timova na sprečavanju seksualnog nasilja“.

Okrugli stol će moderirati Antonija Hojt Ilić, voditeljica edukacijskih programa u Ženskoj sobi i članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Sve  sudionice i sudionici pozvani su da postavljaju pitanja i uključe se u održavanje online okruglog stola.

Okrugli stol možete pratiti na službenoj Facebook stranici Ženske sobe (https://web.facebook.com/zenska.soba/) dok više informacija možete saznati na sljedećoj poveznici događaja: https://web.facebook.com/events/2772255592900422/ .

Okrugli stol „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ provodi se u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ženska soba – Centar za seksualna prava objavljuje priručnik naziva „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Priručnik je nastao kao odgovor na stvarne potrebe osoba koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja. Problemi i potrebe prepoznate su tijekom dugogodišnjeg i neposrednog rada stručnjakinja i stručnjaka u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje kao sastavni dio organizacije civilnoga društva Ženska soba – Centar za seksualna prava od 2008. godine.

Svrha priručnika je pružiti osnovne informacije o seksualnom nasilju, njegovim najčešćim oblicima i o tome kako ga prepoznati te o osjećajima i emocijama, ali i o utjecaju traume na svakodnevni život osobe koja je preživjela seksualno nasilje.

U priručniku se mogu pronaći i informacije o pravima koja tijekom postupka prijave nasilja ili tijekom sudskog postupka imaju sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Također su navedeni koraci što učiniti u slučaju preživljenog seksualnog nasilja, odnosno kako postupiti ako osoba želi ili, pak, ne želi prijaviti nasilje.

Priručnik je ponajprije namijenjen osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ali i njihovim partnericama, partnerima, obitelji, prijateljicama, prijateljima koji se žele informirati o tome kako preuzeti aktivniju ulogu u procesu oporavka njima bliske osobe.

Osim u tiskanom izdanju, „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ dostupan je i u online verziji na sljedećoj poveznici.

Priručnik „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ nastao je u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“, čija je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Platforma za reporduktivnu pravdu izdala je priopćenje za medije koje prenosimo u cijelosti.

******************************

Na Dan crvenog otpora aktivistkinje Platforme za reproduktivnu pravdu su u sklopu akcije Crveni otpor: Ogledala svakodnevice poručile: Hrvatska je ženama okrenula leđa. Ne štiti nas od nasilja, uskraćuje nam zdravstvenu skrb. Pandemija novog koronavirusa samo je produbila postojeći problem – pobačaj u Hrvatskoj nije dostupan. Nedostupan je jer ga nema tko obavljati i jer ga žene ne mogu platiti. 

Potvrdilo je to i istraživanje Platforme za reproduktivnu pravdu iz travnja ove godine: u 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova nemoguće je obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti odgovor na pitanje vrše li pobačaj. Osam ogledala je za osam zdravstvenih ustanova koje nam uskraćuju skrb, kojima zdravlje i životi žena nisu prioritet. Za trudnice i rodilje pandemija je značila uskratu pratnje na porodu, nametanje carskog reza, odvajanja od djeteta nakon poroda. Za žene s tjelesnim invaliditetom, za tražiteljice azila, pandemija je otežala pristup i drugim zdravstvenim uslugama vezanima za žensko zdravlje.

Osam ogledala je i za osam sati rada. Svjedočanstva žena o kršenju radničkih prava dolazila su pretežno iz uslužnih i proizvodnih djelatnosti, prvih na liniji izloženosti zarazi. Najpotplaćenije radnice, poput čistačica u bolnicama koje danonoćno dezinficiraju kontaminirane prostore, nisu dobile ni zahvale niti priznanja, a kamoli pravedne plaće za rad u otežanim uvjetima. Osam ogledala je i za osam sati odmora – odmora koji žene provode u drugoj, “kućanskoj” smjeni. Rad od kuće i kućanski rad slično zvuče, ali tu svaka sličnost prestaje. Osam ogledala je i za osam sati sna, koje su mnoge, zajedno s domovima, izgubile u zagrebačkom potresu.

Trinaest praznih odraza ispred zgrade u kojoj Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije je za trinaest  žena koje više nisu s nama – trinaest femicida u kojima su sudjelovale i institucije – jer nisu zaštitile žene, jer nisu kaznile nasilnike.

Prošle godine pozvale smo vas da okrenete leđa klerikalnoj paradi koja je hodala gradom za zabranu pobačaja. Iako je pandemija privremeno spriječila ultrakonzervativne ideje da “miroljubivo” hodaju ulicama gradova, Grad Zagreb, isti onaj koji je financirao klerikalnu paradu svih ovih godina i koji je odbio osigurati siguran smještaj žrtvama nasilja, izvjesio je zastave pobornica i pobornika prisilnog rađanja. Da borba navodnih zaštitnika obitelji nije usmjerena isključivo protiv žena, njihovog zdravlja i života, već nastoji ograničiti i druga ljudska prava poput prava LGBTIQ+ osoba i nacionalnih manjina, simbolički su pokazale upravo izvješene zastave – zamijenile su zastave duginih boja, zastave različitosti i ljubavi. 

Zato vas pozivamo da pokažete otpor, pokažete da ne odustajete od solidarne borbe protiv sustava koji ženama okreće leđa. Na Dan crvenog otpora pošaljite nam fotografiju u kojoj se ogleda otpor patrijarhalnoj i kapitalističkoj svakodnevici, fotografiju na kojoj crvenom bojom poručujete da će se žene uvijek oduprijeti nakanama i interesima onih koji žele upravljati ženskim tijelima i podčiniti ih. Fotografije nam šaljite na Facebook stranicu Platforme za reproduktivnu pravdu. 

Koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, dr. sc. Maja Mamula održala je online predavanje na poziv inicijative Spasime 8. svibnja 2020. godine.

Maja Mamula je govorila o problematici seksualnog nasilja i radu Ženske sobe. Govorila je o iskustvu rada jedinog specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja te značajnim pomacima koje je organizacija učinila u cilju poboljšanja kvalitete života osoba koje su preživjele seksualno nasilje.

Govorila je i o problemu seksualnog nasilja kao sastavnog dijela nasilja u obitelji koje često ostaje neprepoznato. Same osobe koje su preživjele nasilje u obitelji lakše govore o vidljivim posljedicama nasilja, kao što je fizičko nasilje. Ukoliko osobe koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja ne postave pitanje o postojanju seksualnog nasilja, ono ostaje zanemareno i neprepoznato.

Nadalje je govorila i o problematici seksualnog nasilja nad djecom, prijavljivanju i neprijavljivanju seksualnog nasilja, procesu sudskog postupka te problemima u radu nadležnih državnih institucija. U završnom dijelu je odgovarala na postavljena pitanja zainteresiranih osoba koje su pratile online predavanje.

Odbor stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) izdao je deklaraciju u kojoj poziva države koje su ratificirale Konvenciju da istu koriste kao izvor smjernica za kreiranje različitih mjera i strategija tijekom trajanja pandemije COVID-19.

Odbor stranaka Istanbulske konvencije,

• prepoznaje da se države članice Vijeća Europe suočavaju s izazovima u zaštiti svog stanovništva od prijetnje pandemije COVID-19,
• konstatira da nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i nasilje u obitelji, ima tendenciju porasta u kriznim vremenima, što potvrđuju i podaci broja prijavljenih slučajeva pojedinih oblika nasilja u svijetu i brojnim zemljama članicama Vijeća Europe,
• svjestan je potencijalnog učinka poduzetih mjera kao odgovor na trenutnu krizu, naročito mjera izolacije, u smislu povećane izloženosti žena i djevojaka svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, nasilje u obitelji, i tzv. nasilje iz časti, 
• ima na umu kako je rizik posebno visok za žene i djevojke koje pripadaju ranjivim skupinama i/ili su u riziku od višestruke diskriminacije (žene s invaliditetom, žene u prostituciji, žene starije životne dobi, migrantkinje, tražiteljice azila),
• podsjeća na važnost promoviranja koordiniranog i holističkog odgovora na zajedničke izazove koji su u skladu s vrijednostima i standardima Vijeća Europe temeljenim na poštivanju vladavine zakona, demokracije i ljudskih prava,
• želi pružiti smjernice državama članicama te drugim državama u znak potpore njihovom nastojanju da i dalje nastave sprječavati nasilje nad ženama te nasilje u obitelji u trenutnim izazovnim okolnostima,

Nakon savjetovanja sa Skupinom stručnjaka/inja Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO):

• podsjeća da načela i zahtjevi Istanbulske konvencije pružaju okvir za osmišljavanje i provedbu mjera  osiguranja ravnopravnosti žena i muškaraca te suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koji se primjenjuje u svakom trenutku i poprima daljnji značaj u trenutnom javnom izvanrednom stanju uzrokovanom izbijanjem pandemije COVID-19;
• naglašava obvezu država potpisnica Istanbulske konvencije da i dalje revno poduzimaju mjere za sprečavanje, istragu, kažnjavanje i pružanje odštete za djela kažnjiva Konvencijom, u skladu sa svojim obavezama prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima;
• pozdravlja pristup onih država članica koje su na inovativni  način prilagodile svoje institucionalne reakcije na nasilje u svijetlu trenutne pandemije te poziva države Stranke da podrže obaveze propisane Istanbulskom konvencijom te pojačaju mjere potrebne za zaustavljanje nasilja;
• skreće pozornost država Stranki na Aneks ove Deklaracije koji nudi konkretne primjere mogućih postupaka koje treba poduzeti prilikom suočavanja s pandemijom COVID-19;
• priznaje potrebu za nastavkom razmjene i suradnje između članova/ica i promatrača Odbora stranaka radi rješavanja dugoročnog utjecaja i bilo kojeg propusta tijekom trenutne krize, na žene žrtve nasilja te nasilja u obitelji, istovremeno osiguravajući potpuno poštivanje načela i zahtjeve Istanbulske konvencije te djelujući kroz pristup koji je usmjeren na žrtve i utemeljen na ljudskim pravima.

ANEKS

Moguće mjere i strategije koje se mogu primijeniti tijekom pandemije COVID-19
u skladu s Istanbulskom konvencijom

INTEGRIRNE POLITIKE

• U skladu s člankom 6. (Rodno osjetljive politike): države stranke bi trebale uključiti rodnu perspektivu prilikom osmišljavanja i provedbe strategija za borbu protiv pandemije COVID-19. Navedeno uključuje mjerenje utjecaja donesenih mjera na žene i djevojčice i njihovu izloženost rizicima različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja poput partnerskog nasilja i nasilja u obitelji, uhođenja, seksualnog uznemiravanja, prisilnih brakova i seksualnog nasilja uključujući i elektroničko nasilje, kao i potencijalni učinak na djecu svjedoke/inje tih oblika nasilja.
• U skladu s člankom 7. (Sveobuhvatne i koordinirane politike): države stranke trebaju koliko je to moguće, održavati i jačati međuinstitucionalne mehanizme koordinacije u razvoju i provedbi politika za suzbijanje nasilja nad ženama tijekom pandemije. Procesi koji uključuju sve relevantne aktere, uključujući organizacije civilnoga društva i organizacije za ženska prava, regionalnu i lokalnu vlast trebaju utvrditi stvarno stanje i potrebe žrtava te mogu utvrditi  razinu pružanja usluga i trebaju li pružatelji usluga dodatna sredstva (primjerice skloništa za žene i djecu žrtve nasilja koja moraju provesti mjere osiguranja potrebne udaljenosti  i izolacije zaraženih osoba što može predstavljati izazov za njih jer nemaju potrebne uvjete za to).
• U skladu s člankom 8. (Financijski resursi) i člankom 9. (Nevladine organizacije i civilno društvo): države članice trebaju utvrditi dostatnost financijskih i ljudskih resursa za pružanje usluga, uključujući usluge koje pružaju organizacije civilnog društva, kako bi adekvatno odgovorile na pojačane potrebe za vrijeme pandemije COVID-19.
• U skladu s člankom 11. (Prikupljanje podataka i istraživanje): države članice trebaju prikupiti sve podatke na osnovu kojih mogu procijeniti moguć porast zahtjeva za pomoć žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Podatke treba prikupiti od strane stručnih službi za podršku, linija za pomoć te organizacija civilnoga društva. Prikupljeni podaci neizmjerno su bitni za osiguranje mjera za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i u skladu su sa potrebama tijekom pandemije te služe kao izvor informacija i u budućnosti.

PREVENCIJA

• U skladu s člankom 12. (Opće obveze) i člankom 13. (Podizanje razine svijesti): države članice trebaju provoditi mjere i aktivnosti (poput izjava za medije, medijskih kampanja) s ciljem širenja svijesti o povećanom riziku od nasilja nad ženama i djevojkama za vrijeme pandemije te osigurati dostupnost informacija o mjestima pomoći i podrške za osobe koje su preživjele ili doživljavaju rodno uvjetovano nasilje. To primjerice može uključivati distribuciju različitih materijala primjerice u trgovinama i ljekarnama. Poželjno je da informacije, brošure i letci budu dostupni na različitim jezicima.
• U skladu s člankom 15. (Usavršavanje stručnih osoba): države članice trebaju razmotriti poduzimanje mjera za podizanja svijesti o rodno uvjetovanom nasilju za državne i javne službenike/ice koji djeluju u ključnim sustavima (npr. zdravstveni sustav, pravosudni sustav, policija), o potencijalnom utjecaju mjera poput socijalnog distanciranja, zatvaranja i uvođenja policijskog sata kao i utjecaj ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije na žene i djecu koje žive u nasilnim odnosima i okruženjima. Vlasti bi trebale poticati stručnjake/inje poput odvjetnika/ca i osoblja zaposlenog u servisima koje pružaju usluge žrtvama da koriste postojeće edukativne resurse (online tutoriale, webinare i sl.) razvijene na nacionalnoj i međunarodnoj razini (primjerice online edukacija o ljudskim pravima za pravne stručnjake/inje na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji  koju je razvilo Vijeće Europe).
• U skladu s člankom 16. (Preventivna intervencija i terapijski programi): države članice trebaju oglašavati postojeće programe namijenjene počiniteljima nasilja gdje nasilni muškarci mogu potražiti pomoć putem telefonskih linija ili kroz online programe koji su prigodni u trenutcima potrebe održavanja socijalnog distanciranja.
• U skladu s člankom 17. (Sudjelovanje privatnog sektora i medija): države članice trebaju potaknuti partnerstvo s nacionalnim i lokalnim medijima kako bi se intenziviralo izvještavanje o povećanim rizicima nasilja za žene i djevojke u vrijeme pandemije COVID-19 te mogućnostima pomoći i podrške.

ZAŠTITA

• U skladu s člankom 19. (Informacije): države članice trebaju razviti ciljane informativne kampanje te načine kako doći do žrtava rodno uvjetovanog nasilja kojima je pristup informacijama o dostupnim uslugama podrške te zakonskim mjerama ograničen ili onemogućen zbog samoizolacije i/ili života s nasilnim partnerom/icom.
• U skladu s člankom 20. (Opće usluge potpore), člankom 22. (Specijalizirane usluge podrške), člankom 23. (Skloništa) i člankom 24. (telefonske SOS linije): države članice trebaju omogućiti, uz pridržavanje svih sigurnosnih protokola, nesmetan rad savjetovališta, skloništa i SOS linija koje pružaju usluge podrške i pomoći te smještaja žrtava svih oblika nasilja koje pokriva Konvencija, kao i službi zaštite i podrške djeci žrtavama/svjedocima tih djela. Navedeno potencijalno uključuje osiguravanje dodatnih financijskih sredstava, prilagođavanje kapaciteta, razvoj alternativnih načina pružanja usluga (online putem, otvaranje platformi za savjetovanje) te dostupnost informacija posebno ranjivim skupinama poput migrantkinja.

KAZNENI PROGON

• U skladu s člankom 49. (Opće obveze): države članice trebaju osigurati ženama žrtvama mogućnost prijave nasilja kroz nove online kanale za prijavu zločina te upotrebom kodne riječi u primjerice ljekarnama kada žrtve mogu alarmirati zaposlenike/ce da im se događa nasilje. Države članice pritom trebaju paziti na jezičnu barijeru i specifične potrebe rizičnih skupina žena.
• U skladu s člankom 50. (Brzi odgovor, sprečavanje i zaštita): u mnogim državama članicama pandemija je uzrokovala usporen rad sudova i odgodu saslušanja a sigurnost žena žrtava nasilja i njihove djece trebaju biti prioritet u situaciji pandemije te države članice i dalje trebaju poštivati preuzete obveze i  osigurati adekvatno i brzo provođenje zakona i pravosudne vlasti.
• U skladu s člankom 51. (Procjena opasnosti i upravljanje rizikom): države članice trebaju nastaviti vršiti individualnu procjenu ozbiljnosti situacije i rizika od ponovljenog nasilja, pri čemu je pritvor počinitelja za slučajeve visokog rizika preferirana opcija kada god je to moguće. U slučajevima kad je to zbog pandemije otežano, obavezno obavijestiti žrtvu o tome i uzeti u obzir opasnost za žrtvu.
• U skladu s člankom 52. (Hitni nalozi za udaljavanje) i člankom 53. (Mjere zaštite i zabrane približavanja): države članice trebaju nastaviti izdavati mjere zaštite, zabrane približavanja i pristupa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja čime se osigurava pravilno upravljanje rizikom.

Izvor: https://rm.coe.int/declaration-committee-of-the-parties-to-ic-covid-/16809e33c6n-cases-of-violence-against-women

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na online edukaciju na temu rodno uvjetovanog nasilja namijenjenu studentima/cama u organizaciji Ženske sobe, a koja će se održati u tri termina putem ZOOM komunikacijske platforme:

1. termin: 27.05.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h  (predstavljanje projekta, sudionika/ca, uvod u temu)
2. termin: 03.06.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h  (predavanje i vježba na temu rodne (ne)ravnopravnosti)
3. termin: 10.06.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h (predavanje i vježba na temu rodno uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje)

Edukaciju će voditi članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

Uz edukaciju, sudionici/e će imati priliku sudjelovati na 2 književne večeri u suradnji s udrugom Skribonauti te novinarskoj večeri u suradnji s Antonelom Marušić (Vox Feminae). Navedene večeri organizirat će se s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju kroz književnost i novinarstvo. Naknadno će biti dogovoren način (online ili u Ženskoj sobi) i termin održavanja večeri, sukladno epidemiološkoj situaciji.

Uvjet prijave jest sudjelovanje na svim predviđenim aktivnostima (edukacija, 2 književne večeri, 1 novinarska večer). Edukacija je namijenjena studentima/cama koji se bave ili se žele baviti pisanjem na temu rodne (ne)ravnopravnosti jer je obveza, nakon sudjelovanja na aktivnostima, osmisliti i napisati tekst na ovu temu, uz mentorstvo Antonele Marušić i članica Ženske sobe.

U okviru projekta će na portalu Studentski.hr biti otvorena rubrika „Kutak ravnopravnosti“ u kojoj će biti objavljeni svi tekstovi.

OBVEZE SUDIONIKA/CA:

• sudjelovanje na online edukaciji koja će se sastojati od tri dvosatna predavanja
• sudjelovanje na 2 književne večeri (analiza književnih tekstova kroz prizmu rodne (ne)ravnopravnosti i  rodno uvjetovanog nasilja)
• sudjelovanje na novinarskoj večeri (upoznavanje s novinarskim stilovima pisanja, analiza članaka kroz prizmu rodne (ne)ravnopravnosti i  rodno uvjetovanog nasilja
• osmisliti (samostalno ili u paru) jedan tekst na temu rodne ravnopravnosti uz mentorstvo Antonele Marušić i članica Ženske sobe
• sudjelovanje na javnoj akciji koju će Ženska soba organizirati krajem godine

Krajnji rok za prijavu je 22.05.2020. godine. Molimo Vas da nam na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
2. Motivacijsko pismo

Kroz sudjelovanje na edukaciji, sudionici/e će imati priliku steći dodatna znanja o temi rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilje. Nadalje, imat će mogućnost primijeniti naučeno u praksi, aktivno se uključiti u postizanje rodno ravnopravnog društva te se umrežiti sa stručnjakinjama koje rade na ovom području. Svi sudionici/e imat će priliku napisati tekst koji će biti objavljen na portalu Studentski.hr, a moći će se i volonterski uključiti u daljnje kreiranje sadržaja za Žensku sobu i rubriku „Kutak ravnopravnosti“. Po izvršenim obvezama svi sudionici/e će primiti potvrdu o sudjelovanju na edukaciji i projektnim aktivnostima.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Veselimo se Vašem odazivu i druženju s Vama!

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) istaknuo je nekoliko preporuka državama članicama Europske unije čiji je cilj podizanje razine svijesti o utjecaju koronavirusa COVID-19 na rodnu ravnopravnost u društvu. Preporuke i podaci se temelje na istraživanjima i statističkim izvorima instituta EIGE, a teže istaknuti razlike s kojima se žene i muškarci suočavaju tijekom pandemije.

Preporuke su također i ideje za donositelje rodno osviještenih politika kako bi se ne bi izostavila rodna perspektiva u procesu donošenja važnih odluka u vrijeme trajanja i nakon COVID-19 krize.

1) RODNO UVJETOVANO NASILJE

U doba kriza i prirodnih katastrofa bilježi se i porast nasilja nad ženama. U doba koronavirusa žrtve, koje su u najvećoj mjeri žene, izložene su zlostavljačima kroz duže vremensko razdoblje te su „odsječene“ ili izolirane od socijalne i institucionalne podrške (podrške obitelji, organizacija civilnog društva i slično).  Tako je, primjerice, u Francuskoj zabilježen porast od 32% prijava nasilja u obitelji u roku od samo tjedan dana, dok je u Litvi uočen porast za 20% tijekom prva tri tjedna obavezne izolacije, u odnosu na isti period u 2019. godini.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi uzeti u obzir kreiranje i donošenje rodno osviještenih politika i mjera koje bi adekvatno odgovorile na potrebe osoba koje su preživjele nasilje u obitelji i seksualno nasilje.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno pomogli osobama koje su preživjele nasilja u obitelji i seksualno nasilje?

• Države članice EU trebaju staviti prioritet na pitanje rodno uvjetovanog nasilja jer mjere izolacije i ograničenog kretanja povećavaju nasilje nad ženama.

• Države članice EU trebaju razviti i implementirati strategije za smanjenje rizika koje uključuje policiju, pravosuđe i zdravstveni sustav kako bi se osigurao koordinirani odgovor na svaki slučaj nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.

• Prikupljanje podataka o nasilju nad ženama trebalo bi uskladiti između država članica EU kako bi se problem rodno uvjetovanog nasilja adekvatno mjerio i rješavao. To bi pomoglo u identificiranju promjenjivih obrazaca nasilja u doba krize.

2) RADNICE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU I SUSTAVU SOCIJALNOJ SKRBI

Zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi suočeni su s neviđenim pritiskom posljednjih mjeseci. Iako su žene i muškarci koji rade u ovim sektorima izloženi zarazi koronavirusom, žene su u većem riziku jer čine većinu (76%) zdravstvenih radnica i djelatnica u sustavu socijalne skrbi na razini Europske unije. Nadalje, 93% žena radi u obrazovnom sustavu, 86% žena radi na poslovima osobne njege unutar zdravstvenih ustanova, a 96% žena obavlja poslove čišćenja i pomaganja drugima. U svim ovim sektorima su žene potencijalno više izložene riziku od infekcije jer čine većinu zaposlenica na slabo plaćenim poslovima.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi osigurati odgovarajuće mjere i rješenja za trenutnu COVID-19 krizu uzimajući u obzir različita iskustva s kojima se suočavaju žene i muškarci. 

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na rodne razlike u kriznim situacijama?

• Rodna segregacija na tržištu rada dovela je do različitih razina izloženosti COVID-19 za žene i muškarce.

• Države članice EU trebaju prepoznati izazove za zdravlje i dobrobit žena koje čine većinu zaposlenih u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi.

• Poslovi koji uključuju brigu o drugima, najslabije su plaćeni poslovi u Europskoj uniji.

• Tijekom kriznih situacija (a i inače), od ključne je važnosti uključiti žene u procese donošenja odluka kako bi se ostvarila rodna ravnoteža.

3) NEPLAĆENI RAD I NEPLAĆENI KUĆANSKI RAD

Čak i u situacijama bez krize, žene značajno više obavljaju poslove koji uključuju brigu o drugima. Prije pojave pandemije Covid-19, žene u Europskoj uniji su u prosjeku 13 sati tjedno više nego muškarci obavljale neplaćene poslove (npr. briga o drugima, kućanski poslovi). Zatvaranjem škola i radnih mjesta te obolijevanjem starijih članova/ica obitelji, neplaćeni rad žena se dodatno povećao. Međutim, muškarci koji sada provode dodatno vrijeme u svojim domovima imaju priliku više se uključiti u brigu o djeci i starijima.

Pozicija samohranih roditelja je još i teža s obzirom na to da mnoge osobe balansiraju između rada od kuće i brige o djeci. Žene čine skoro 85% samohranih obitelji na razini Europske unije, a skoro polovica (48%) njih se nalazi u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti. Za razliku od njih, svega trećina (32%) samohranih očeva se nalazi u ovom riziku. Covid-19 vrlo lako može povećati ove rizike za žene, ali i muškarce.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na probleme neplaćenog rada i neplaćenog kućanskog rada?

• Kako bi se roditeljima koji rade unutar ključnih zanimanja omogućio nesmetan rad, važno je osigurati pristupačnu i dostupnu skrb za djecu.

• Razbijanje rodnih stereotipa i ideja o tradicionalnim rodnim ulogama nužno je kako bi se muškarci više uključili u obavljanje neplaćenog kućanskog rada.

• Financijska potpora samohranim obiteljima za brigu o djeci, plaćanje stanarine te drugih kućanskih troškova pomogla bi im u ublažavanju određenih financijski teškoća, posebice u vrijeme povećanog rizika od gubitka posla zbog pandemije Covid-19.

4) UTJECAJ RODA NA ZDRAVLJE

Građani i građanke Europske unije nalazi se u riziku od zaraze virusom Covid-19. Iako muškarci i starije osobe u većem broju slučajeva umiru od virusa, Covid-19 nas podsjeća kako njegov utjecaj nije samo biološki determiniran. Društvene norme također različito utječu na zdravstveno ponašanje žena i muškaraca pa tako podaci Indeksa rodne ravnopravnosti instituta EIGE pokazuju kako su muškarci u prosjeku češće pušači, dok žene, koje imaju duži životni vijek, trebaju dugotrajniju brigu i njegu u starosti. S obzirom na trenutne poteškoće uzrokovane virusom, starije žene koje su ovisile o članovima/icama obitelji, prijateljima/icama ili susjedima/ama na iste se više ne mogu osloniti te se suočavaju sa socijalnom isključenosti.

Dok su znanstvenici i znanstvenice u potrazi za cjepivom za COVID-19 neizostavno je istaknuti kako medicinska istraživanja ne smiju biti rodno neosjetljiva. Klinička ispitivanja moraju uključiti uravnoteženu rodnu zastupljenost kako bi se testirale razlike utjecaja cjepiva na žene i muškarce.

Rodna neosjetljivost u medicinskim ispitivanjima i u zdravstvenoj skrbi nije iznenađujuća s obzirom na nedovoljnu zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi prihvatili različit utjecaj roda na zdravlje?

• Prepoznavanje različitog učinka koje izbijanje bolesti ima za žene i muškarce, temeljni je korak za razumijevanje utjecaja izvanrednih zdravstvenih situacija na pojedine individue i zajednice što omogućuje kreiranje učinkovitih, pravednih politika i intervencija.

• Iskustvo izbijanja pandemija u prošlosti pokazuje važnost uključivanja rodne analize u institucionalne odgovore te korake pripravnosti. Rodna analiza dovodi do poboljšanja učinkovitosti zdravstvene zaštite, promocije rodnih i zdravstveno ravnopravnih ciljeva.

• Medicinska istraživanja i zdravstveni sustav koji adresiraju utjecaj spola i roda na zdravstvene razlike žena i muškaraca trebaju pomoći u boljem razumijevanju njihovih individualni zdravstvenih potreba.

• Povećanje zastupljenosti žena na vodećim pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava nužno je za donošenje važnih i rodno ravnopravnih odluka u zdravstvenom sustavu.

5) EKONOMSKE POTEŠKOĆE I ROD

Utjecaj pandemije COVID-19 na ekonomiju će zasigurno rezultirati pojavom recesije u Europskoj uniji. Nakon što je COVID-19 stigao u Uniju, došlo je do otpuštanja osoba koje su zaposlene na prekarnim zanimanjima (poslovi na određeno, pola radnog vremena, neprijavljen rad) koja će najviše i osjetiti ekonomske posljedice pandemije. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da bi gotovo 25 milijuna radnih mjesta u svijetu moglo biti izgubljeno zbog pojave virusa COVID-19, dok bi se dodatnih 35 milijuna ljudi moglo suočiti sa siromaštvom.

U odnosu na muškarce, žene su češće zaposlene temeljem ugovora o radu na određeno i na pola radnog vremena te se zbog toga nalaze u nesigurnom položaju na tržištu rada. Poslovi koje obavljaju žene često su lošije plaćeni i pružaju lošiju pravnu i socijalnu zaštitu. Upravo na ovim nesigurnim radni mjestima postoji velika zastupljenost žena mlađe životne dobi i niže razine obrazovanja te migrantkinja.

Podaci instituta EIGE pokazuju da je oko četvrtina (26,5%) žena zaposlenih u prekarnim zanimanjima, u odnosu na 15,1% muškaraca.

Druga skupina vrlo ranjivih osoba su radnice i radnici u kućanstvima, od kojih veliku većinu čine migrantkinje. Radnice u kućanstvu su u mnogim zemljama Europske unije neprijavljene te čine dio sive ekonomije. One su vrlo često ovisne o svojim poslodavcima, imaju malo do nimalo znanja o svojim pravima te o tome kako potražiti podršku.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe radnica i radnika?

• Fiskalne mjere usvojene nakon financijske krize 2008. g. nerazmjerno su negativno utjecale na žene te bi ih trebalo izbjeći prilikom kreiranja mjera oporavka od pandemije COVID-19.

• Pandemija će imati različit utjecaj na žene i muškarce te stoga treba kreirati rodno-osviještene subvencije i mjere za spašavanje ekonomije te druge gospodarske mjere oporavka.

• Zapošljavanje na pola radnog vremena, fleksibilna zaposlenja te drugi oblici ne-standardnog zapošljavanja trebaju imati odgovarajuću minimalnu plaću i socijalno osiguranje.

6) POSEBNO RANJIVE SKUPINE

Sagledavajući utjecaj pandemije COVID-19, nužno je obratiti pozornost i na ranjive skupine društva. Skupinu posebno ranjivih osoba čine izbjeglice i migranti/kinje, osobe s invaliditetom te Romske nacionalne manjine.

Žene i muškarci u izbjegličkim kampovima posebno su ranjivi na COVID-19 te druge bolesti zbog neadekvatnih uvjeta života (velika napučenost, manjak sanitetskih čvorova, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti i cijepljenju). U kampovima je nemoguće održavati fizičku distancu i obavljati osnovne higijenske radnje, poput čestog pranja ruku.

Žene i muškarci migranti/kinje, koji ne žive u kampovima, također predstavljaju ranjivu skupina koja je suočena s preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti zbog jezika, manjka financija, zakonskih ograničenja ili neznanja o dostupnim uslugama. Trudne migrantkinje, koje se nalaze u Europi, suočene su s visokom stopom smrtnosti koja se može i dodatno pogoršati zbog ograničene zdravstvene zaštite nastale uslijed pojave pandemije COVID-19.

Na području Europske unije trenutno živi 61 milijun žena i 47 milijuna muškaraca s invaliditetom kojima preporučene mjere fizičke distance nisu opcija jer ovise o brizi drugih. Posebno ranjiva skupina su žene s invaliditetom koje su u 34% slučajeva preživjele nasilje od strane partnera, za razliku od 19% žena bez invaliditeta. Kako iste nisu u mogućnosti fizički pristupiti skloništima za žrtve nasilja, često ostaju u nasilnom okruženju.

Nadalje, širom Europske unije 30% romskih domaćinstava živi bez pristupa pitkoj vodi. Bez tekuće vode u vlastitom domu je nemoguće često i redovito pranje ruku što je jedan od ključnih načina zaštite od virusa COVID-19.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe posebno ranjivih skupina?

• Žene i muškarci pojedinih ranjivih skupina se suočavaju s dodatnim izazovima koji proizlaze iz predrasuda i stereotipa. Donositelji politika moraju utvrditi manjinske skupine koje su izložene većem riziku od diskriminacije i socijalne isključenosti te predložiti mjere za ublažavanje tih rizika.

• Podaci i istraživanja koja uključuju višedimenzionalnu perspektivu trebaju služiti za identifikaciju i razumijevanje višedimenzionalne diskriminacije. Razumijevanje ovog tipa diskriminacije nužno je uključiti u razvoj politika i zakonodavstva koje će na odgovarajući način riješiti nastale nejednakosti.

Izvor: www.eige.europa.eu

Koordinacija za očuvanje digniteta udruga u Republici Hrvatskoj sazvala je te sudjelovala na sastanku predstavnika i predstavnica Vlade Republike Hrvatske 30. travnja 2020. godine. Priopćenje za medije nakon održanog sastanka prenosimo u cijelosti.

*******************************

Do kraja ovoga tjedna Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva moraju uskladiti tekst poziva za prijavu projekata na posebni COVID-19 natječaj koji će biti raspisan kao odgovor Vlade na korona krizu koja je pogodila udruge.

Objavljivanje posebnog COVID-19 natječaja predstavnicima Koalicije za očuvanje digniteta udruga u RH na sastanku održanom u četvrtak 30. travnja 2020. najavili su predstavnici Vlade.

Prema riječima ministara Marka Pavića i Josipa Aladrovića natječaj bi trebao obuhvatiti teme kao što su rastuće obiteljsko nasilje tijekom krize, osobe s invaliditetom, starije osobe, bolesnici i ostale skupine koje su u riziku od socijalne isključenosti uzrokovane pandemijom koronavirusa. Vrijednost natječaja trebala bi iznositi 80 milijuna kuna.

Dodatnih 25 milijuna kuna Vlada će izdvojiti za natječaj „Kultura on-line“ koji je u finalnoj fazi dogovaranja i uskoro će biti objavljen. Cilj ovog natječaja je pomoći organizacijama u kulturi, a s obzirom na to da su zabranjena okupljanja.

Sastanak predstavnika Koordinacije, koja okuplja 205 udruga civilnog društva, održan je nakon što je Vlada primila pismo Koordinacije u kojem se izražava zabrinutost zbog utjecaja koronavirusa na rad udruga. Inicijator sastanka bio je premijer Andrej Plenković, a sastanku su osim ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića i ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića nazočili ravnateljica Ureda za udruge Helena Beus, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan, državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić i savjetnik Premijera Tomislav Leko.

Koordinaciju udruga predstavljali su inicijatorica i voditeljica Koordinacije Svjetlana Marijon (Udruga Zamisli), Bojan Marjanović (Hrvatsko debatno društvo), Ivana Kalogjera (Nismo same), Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice) i Mirela Despotović (Centar za civilne inicijative).

Ministar Pavić kazao je kako Vlada civilno društvo vidi kao partnera u rješavanju krize zbog čega su u pripremi i novi natječaji.

Predstavnici Koordinacije pozdravili su raspisivanje natječaja COVID-19 no izrekli su svoju zabrinutost zbog najave da će i taj natječaj biti raspisan po principu „najbržeg prsta“ što smatraju da nikako ne pridonosi transparentnosti i kvaliteti projektnih prijedloga. Ako se inzistira na najbržem prstu, cjelokupnu dokumentaciju i sva pravila treba objaviti najmanje dva tjedna prije otvaranja natječaja, upozorili su.

Na sastanku se najviše razgovaralo o EU projektima i njihovoj sudbini. Predstavnike Koordinacije zanimalo je što s iznosom od 100 milijuna eura koji je, kako se moglo čitati u medijima, preraspodijeljen iz Europskog socijalnog fonda (ESF) za ublažavanje posljedica virusa COVID-19. Predstavnici Vlade su rekli da je iznos od 100 milijuna eura skinut s osi 3. i 4. te kako to ne bi trebalo značajno utjecati na natječaje za udruge.

Na pitanje što je s natječajima iz Fondova EU koji su odavno zatvoreni (neki su još iz 2018.), a za koje još nisu objavljeni rezultati, odgovoreno je kako je svih devet provedenih natječaja u završnoj fazi, a rezultati se očekuju u sljedeća dva tjedna. Neke natječaje još očekuje treći krug evaluacije, a neki su već u fazi čišćenja proračuna.

Što se tiče novih natječaja najavljeno je da će se Indikativni kalendar natječaja malo promijeniti, a novi kalendar bit će objavljen do 15. svibnja ove godine.

Vlada je odbila zahtjev Koordinacije za izjednačavanjem udruga s drugim poslodavcima u Rrepublici Hrvatskoj i omogućavanje podrške za isplatu plaće radnicima u udrugama koje dokažu da je rad ugrožen zbog utjecaja krize COVID-19.

Kako je objasnio ministar Aladrović potpore za očuvanje radnih mjesta za proračunske korisnike za Vladu nisu prihvatljiva opcija. Vlada smatra da udruge spadaju u kategoriju proračunskih korisnika budući da primaju potpore iz javnih izvora.

Na pitanje predstavnika Koordinacije je li moguće da se potpore potencijalno odobre udrugama koje ne primaju takve potpore, ministar je odgovorio da su potpore usmjerene isključivo na subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima.

Prijedlog Koordinacije za podizanje limita na donacije kao porezno priznatog troška (s 2% na minimalno 10%), ili uvođenje sličnih modela kojima privatne i pravne osobe mogu ostvariti porezne olakšice donacijama u puno većoj mjeri nego što je to trenutačno dozvoljeno uz olakšavanje uvjeta i procedure doniranja, predstavnici Vlade ocijenili su kao zanimljivo rješenje koje je prihvatljivo za razmišljanje, no u ovom trenutku to nije izvedivo.

Na upit o stanju nacionalnih natječaja i raspoloživih sredstava Luka Bogdan najavio je da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva informacije o tome imati nakon što dobiju informacije o uplatama u Lutriju, no već sada se može reći da zbog otkazivanja većine sportskih natjecanja one neće biti jednake prethodnim godinama.

Na sastanku je najavljen nastavak suradnje te novi sastanci s ostalim nacionalnim tijelima, ministarstvima financija, kulture, demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, znanosti i obrazovanja te zdravstva.