Autor: zenskasoba

Ženska soba – Centar za seksualna prava (www.zenskasoba.hr) organizira javnu akciju koja će se održati:

dana 22. rujna 2020. godine
na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu
od 11:00h do 13:00h.

Cilj javne akcije je obilježiti Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o seksualnom nasilju. Namjera je zainteresiranim građankama i građanima pružiti informacije o zaštiti i pravima osoba koje su preživjele seksualno nasilje te ih poznati s radom Centra za žrtve seksualnog nasilja.

U cilju aktivnog uključivanja građanki i građana, iste/i će biti pozvane/i da se uključe u obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama fotografirajući se s jednom od tri ploče koje sadržavaju pozitivne i osnažujuće poruke protiv nasilja nad ženama.

Na javnoj akciji će članice i volonterke Ženske sobe dijeliti edukativne i informativne materijale te biti na raspolaganju za sva pitanja zainteresiranih osoba.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti i podržati borbu protiv nasilja nad ženama!

Javna akcija se organizira u okviru projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava su organizirale i sudjelovale na sastanku s partnerskog organizacijom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na programu „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ 9. rujna 2020. godine u prostorijama Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Na sastanku je predstavljen program, dogovorene su uloge i zadaci partnerskih organizacija te su unaprjeđene međusobne razine znanja o problematici nasilja u obitelji, modelima zapošljavanja žena žrtava nasilja te njihovog uključivanja na tržište rada.

Ispred Ženske sobe su sudjelovale Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica programa te Josipa Tukara Komljenović, dok su ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sudjelovale Ankica Paun Jarallah, Snježana Terihaj, Tihana Zidanić Šakota i Martina Sajko Olovec.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je online edukacija partnerskih organizacija na programu „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ 7. rujna 2020. godine pomoću ZOOM komunikacijske platforme.

Partnerske organizacije programa su tijekom održavanja edukacije radile na uspostavi kvalitetnih suradničkih odnosa, dogovorene su uloge i zadaci svakog pojedinog partnera u provedbi programa te su unaprjeđene razine znanja o problematici nasilja u obitelji te mogućnostima i modelima uključivanja žrtava nasilja u obitelji na tržište rada.

Program „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost!“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Hrvatskom zavodom za zapošljavanje, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega. Program se provodu uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održani su partnerski i intervizijski sastanak na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ 31. kolovoza i 1. rujna 2020. godine u Šumećanima. Na partnerskom sastanku su sudjelovale predstavnice i predstavnici 10 partnerskih organizacija civilnoga društva.

Seksualno nasilje je bilo u fokusu intervizijskog sastanka na kojem su održana predavanja iz navedenog područja za predstavnice/ke partnerskih organizacija.

Partnerski i intervizijski sastanak sastavni su dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

POZIV NA EDUKACIJU ZA STUDENTE I STUDENTICE

„SEKSUALNO NASILJE I NASILJE U OBITELJI:
PREPOZNAVANJE I SPECIFIČNOSTI RADA S OSOBAMA
KOJE SU PREŽIVJELE NASILJA“

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na online edukaciju na temu seksualnog nasilja i nasilja u obitelji namijenjenu studentima/cama medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije, a koja će se održati u dva termina putem ZOOM komunikacijske platforme: 

1. termin: 24. rujna 2020. od 11:30h do 15:00h

2. termin: 25. rujna 2020. od 12:00h do 15:30h

Edukaciju će voditi članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović, mag. soc. i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici suzbijanja seksualnog nasilja. Predavačice na edukaciji su i članice organizacije, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., voditeljica pravnog tima te Marijana Senjak, dipl. psych., savjetodavka u Centru za žrtve seksualnog nasilja.

Na dvodnevnoj edukaciji će se obrađivati teme nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, pravnog aspekta nasilja u obitelji i seksualnog nasilja, specifičnosti u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, te će se sudionike/ce educirati o vještinama i znanju potrebnim za prepoznavanje nasilja u budućem profesionalnom radu. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

Edukacija je namijenjena studentima i studenticama medicinskih fakulteta, fakulteta sestrinstva te psihologije.

OBVEZE SUDIONIKA/CA EDUKACIJE:

• sudjelovanje na oba termina online edukacije (24. i 25. rujna 2020.)
• planiranje i sudjelovanje na javnom događanju (online ili javnoj akciji, ovisno o epidemiološkim mogućnostima) koju će Ženska soba organizirati povodom Međunarodnog dana zdravlja (10. listopada)

Krajnji rok za prijavu je četvrtak, 17.09.2020. godine.

 Molimo Vas da na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
2. Motivacijsko pismo (ne duže od 2 kartice teksta)

Zainteresirani sudionici/ce će po završetku izvršenih obaveza primiti potvrdu o završenoj edukaciji i volonterskom angažmanu.

Edukacija je sastavni dio programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Nerupsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Brabota Popovača. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Veselimo se Vašim prijavama i sudjelovanju!

Ženska soba – Centar za seksualna prava započinje s provedbom projekta „Osiguravanje prava i podrške žrtvama seksualnog nasilja“ 1. rujna 2020. godine. Projekt je podržan u okviru jednokratne financijske podrške od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kroz provedbu projekta omogućit će se osobama koje su preživjele seksualno nasilje besplatna pomoć i podrška što će za iste imati dugoročne pozitivne posljedice na podizanje kvalitete života i ponovne socijalne uključenosti. Cilj projekta je i pružanje pomoći u ostvarivanju prava osobama koje su preživjele seksualno nasilje. 

Projekt se provodi od rujna 2020. do kraja veljače 2021. godine.

Članica Ženske sobe, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. je održala predavanje naziva „Prava žrtava seksualnog nasilja – Iskustva Centra za žrtve seksualnog nasilja“ 26. kolovoza 2020. godine. Predavanje je održano u organizaciji Udruge „HERA“ Križevci i Udruge „Iris Bjelovar u prostoru Crvenog križa Bjelovar.

Predavanje je bilo namijenjeno stručnim osobama u institucijama sustava i organizacijama i svima onima koji/e se u svom radu susreću sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela.

Tijekom događaja, svoje predavanje je održala i Ella Selak Bagarić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba na temu „Zaštita djece žrtava nasilja“.

Predavanje je organizirano u sklopu programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke  kaznenih djela” kojeg provodi Ženska soba, te partnerske organizacije “HERA” Križevci, Delfin Pakrac, Deša Dubrovnik, Informativno pravni centar Slavonski Brod, Udruga Zvonimir Knin, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, S.O.S. Virovitica, Ženska grupa Karlovac “Korak”, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Dana 20.07.2020. godine održana je novinarska večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti” u trajanju od tri sata.

Novinarsku večer je vodila Antonela Marušić, novinarka i spisateljica. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Tijekom novinarske večeri, sudionici/e su dobili relevantne informacije o formama novinarskog izvještavanja, pisanju tekstova i etičkom načinu izvještavanja u slučajevima nasilja nad ženama.

Ovo je bila posljednja edukativna aktivnost u okviru projekta, a sada slijedi pisanje tekstova od strane svih uključenih u projekt na temu rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja! Tekstove ćete od jeseni moći pročitati u rubrici Kutak ravnopravnosti na portalu studentski.hr.

Novinarska večer je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Brošura „Sigurno djetinjstvo“ je nastala u okviru inicijative „Za snažniju obitelj” koja se provodila u partnerstvu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Brošura je namijenjena udomiteljima i roditeljima s ciljem da odrastanje najmlađe djece bude sigurno te da se umanji rizik od nezgoda. Brošura je dostupna na linku.

Dana 02.07.2020. godine održana je druga književna večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti”.

Književnu večer je vodila Paula Zore, Udruga Skribonauti. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Na temelju analize priče “Plivanje slobodnim stilom” Gordana Duhačeka”, suidionici/e su imali priliku diskutirati o temama internalizirane homofobije te rodnoj neravnopravnosti.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s Centrom za socijalu skrb Požega organizirala predavanje za članice i članove Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije 2. srpnja 2020. godine.

Predavanje na temu seksualnog nasilja u Hrvatskoj održala je Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi. Sudionice i sudionici predavanja su putem ZOOM platforme sudjelovali na predavanju te po završetku istoga imale priliku predavačici postavljati pitanja.

Predavanje je održano u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Projekt provode Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Maksimir i Centrom za socijalnu skrb Požega te u suradnji s Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko – goranske županije, Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko – podravske županije te Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Požeško – slavonske županije. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom trogodišnjeg programa naziva „Edukacija, osnaživanje i suradnja – moja prilika za budućnost“ 1. lipnja 2020. godine. Program se provodi u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“, Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod i Centrom za socijalnu skrb Požega.

Program je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Program pruža inovativni model stručnog osposobljavanja žrtava nasilja u obitelji s ciljem reintegracije u život zajednice. Također je usmjeren i na jačanje kapaciteta i suradnje koordinatorica za žrtve nasilja u obitelji iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Programom će se osigurati unaprjeđenje sustava zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji kroz edukacije, informiranje i suradnju lokalnih aktera.

Opći cilj projekta je razvoj poticajnog okruženja za unaprjeđenje sustava zapošljavanja žena žrtava nasilja u obitelji kroz jačanje suradničkih odnosa svih ključnih aktera.

Lijepa “Woman Power” priča stiže s domaće scene specialty kave (ili specijalitetne kave – ako vam je draža hrvatska sintagma). Ova suradnja uključuje vrsnog mladog pržioničara kave Karla Purića (ujedno mnogostruko nagrađivanog baristu i vlasnika pržionice Four Wheel Coffee Rosters), zatim svjetski cijenjenu ilustratoricu Maju Tomljanović i poznatu novinarku, spisateljicu i urednicu portala Femina.hr – Zoru Bjelousov.

Potaknuti sve lošijim stanjem ženskih prava u Hrvatskoj, Karlo i Zora lansirali su limitiranu ediciju specialty kave “Moje tijelo, moj izbor” s moćnim vizualom na ambalaži, koji je ekskluzivno za ovaj proizvod kreirala Maja Tomljanović. Iako je Majina ilustracija na prvi pogled romantična, egzotična i razigrana, ona ipak nosi snažnu i vrlo jasnu poruku – kroz buket cvijeća, žena pokazuje srednji prst svima onima koji si uzimaju pravo na bilo koji način raspolagati njezinim tijelom protiv njezine volje.

Kao pasionirana ljubiteljica specialty kave i javna osoba koja se kroz svoj posao godinama zalaže za ženska prava, Zora Bjelousov je s velikim ponosom ušla u ovu “statement” suradnju koja objedinjuje dva elementa koja su za nju tako važna – kavu i javno progovaranje o ključnim pitanjima ljudskih/ženskih prava u našem društvu. Ova kava nosi Zorino ime jer je kreirana od njenih najdražih južnoameričkih arabika. Naime, Karlo Purić je pažljivo stvorio blend vrhunskih sorti specialty kava iz Brazila, Kolumbije i Nikaragve, kreirajući neponovljivu kavu, bogatog okusa i mirisa, koja će vam donijeti prekrasne i raskošne arome čokolade, karamele i šećera. Možete je kupiti u zrnu ili mljevenu te piti kod Karla u kafiću ili je pripremiti kod kuće na način koji volite.

No, najvažniji element čitave ove priče jest činjenica da se 10% od svake prodane kave donira za rad Ženske sobe i rad njihovog Centra za žrtve seksualnog nasilja. Na taj način tvorci ove kave žele dati svoj doprinos protiv bilo kakve represije nad ženama te pomoći Centru u njihovoj dugogodišnjoj borbi protiv seksualnog nasilja.

Ova limitirana edicija specialty kave s potpisom Four Wheel Coffee Roasters puštena je u prodaju u ponedjeljak, 29.6. i može se kupiti u istoimenoj pržionici u Martićevoj 67/4 u Zagrebu, ili naručiti preko Instagrama i Facebooka na profilu four_wheel_coffee_roasters

Kava dolazi u dva pakiranja – 15o g i 250 g; mljevena ili u zrnu.

Cijena je 45 kn (150 g) i 65 kn (250 g).

Fotografije potpisuje: Ino Zeljak

Dana 24.06.2020. godine održana je prva književna večer u sklopu projekta “Kutak ravnopravnosti”.

Književnu večer je vodila Paula Zore, Udruga Skribonauti. Aktivnost je održana preko ZOOM komunikacijske platforme, a sudjelovalo je 10 studenata/ica.

Na temelju analize priče “O čemu sam oduvijek htjela pisati” Nore Verde iz zbirke “O ljubavi, batinama i revoluciji”, suidionici/e su imali priliku diskutirati o temi rodno-uvjetovanog nasilju.

Druga književna večer će se održati dana 02.07.2020. godine.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba je dana 1. lipnja 2020. godine započela s provedbom projekta „Samo da znači da!“. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za građanske inicijative Poreč, Srednjom školom Mate Balote Poreč i Turističko-ugostiteljskom školom Antona Štifanića Poreč.

Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske, a provodi se u trajanju od godine dana (01.06.2020. – 31.05.2020.).

Opći cilj projekta jest prevencija seksualnog i elektroničkog seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima.

U okviru projekta provodit će se edukativne aktivnosti za učenike/ce, student/ice, profesore/ice i stručne suradnike/ce, roditelje te će se kroz nastavak Facebook i Instagram stranice #sherajmoodgovorno utjecati na senzibiliziranje šire javnosti o ovoj problematici.

Ženska soba je 1. rujna 2018. godine započela s provedbom projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“, koji je financiran od strane Europske komisije za područje prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, REC-AG-2017/REC-RDAP-GBV-AG-2017. Partnerske organizacije na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.

Dana 16. lipnja 2020. godine je održan posljednji partnerski sastanak na kojem su sudjelovale/i predstavnice/i partnerskih organizacija.

Na sastanku je evaluirana dosadašnja provedba projektnih aktivnosti, njegovih rezultata te su dogovorene preostale aktivnosti projekta „Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program“.

Na sastanku su sudionice/i kreirale/i „Plan održivosti“ implementacije SNEP programa koji je uspješno proveden u ukupno 31. srednjoj školi u Republici Hrvatskoj. Partnerske srednje škole su podržale SNEP program te će ga nastaviti provoditi i u sljedećim školskim godinama.

Dana 10.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je treće predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 14 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s elektroničkim seksualnim nasilje, predrasudama vezanim uz tematiku seksualnog nasilja, prepoznavanjem i mehanizmima zaštite.

Ovo predavanje bilo je posljednje u nizu predavanja na temu rodno uvjetovanog nasilja. U narednom periodu, studenti/ce će imati priliku sudjelovati na književnim i novinarskim večerima tijekom. Cilj večeri jest student/ice potaknuti na kritičko razmišljanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava završila je provedbu trogodišnjeg programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ kojeg je provodila u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga (Zagreb). Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Završna aktivnost programa odnosila se na informiranje relevantnih aktera s područja triju županija, u kojima su se provodile programske aktivnosti, odnosno Grada Zagreba, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije. Online putem su 10. lipnja 2020. godine predstavnici/e relevantnih institucija i tijela, organizacija civilnog društva te druga zainteresirana šira javnost informirana o rezultatima programa, rezultatima istraživanja i publikacije „Korak bliže zaposlenju! Stavovi poslodavaca o zapošljavanju žrtava nasilja u obitelji“. Na taj način se nastojala unaprijediti suradnja relevantnih dionika koji rade sa žrtvama nasilja u obitelji i u području zapošljavanja. Predstavljeni rezultati prethodno navedenog istraživanja, kao i rezultati programa, poslužili su kao alat za zagovaranje unapređenja sustava zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji.

Zaključno navodimo kako su u Gradu Zagrebu, tijekom provedbe treće godine programa, ukupno 5 žena uspješno završile program stručnog osposobljavanja za zanimanje njegovateljice/geronto-domaćice. Pohađanjem programa utjecalo se na povećanje znanja polaznica programa, kao i na povećanje njihove prilike za zapošljavanje.

Dana 03.06.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:30h održano je drugo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ica.

Tijekom drugog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s temom medijskog izvještavanja o nasilju nad ženema i temom seksualnog nasilja. Sudionici/e su, uz predavanja, imali priliku vidjeti video uratke na ove teme.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih. Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Dana 27.05.2020. godine u trajanju od 14:00h do 16:00h održano je prvo predavanje u sklopu online edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja. Predavanje je održano preko ZOOM komunikacijske platforme, a na predavanju je sudjelovalo 15 studenata/ice.

Tijekom prvog predavanja, članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti, sudionike/ce su upoznale s projektom “Kutak ravnopravnosti” te su održale predavanje na temu rodne (ne) ravnopravnosti. Kroz iduća dva predavanja bit će obrađene tema rodno-uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira održavanje online okruglog stola „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ dana 28. svibnja, 2020. godine s početkom u 12.00 sati.

Cilj održavanja okruglog stola je otvaranje teme važnosti međusektorske suradnje u radu sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji, te predstavljanje rada specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje pri Ženskoj sobi.

Okrugli stol namijenjen je stručnim osobama koje rade na problematici sprečavanja nasilja nad ženama, te organizacija koji im pružaju direktnu pomoć i podršku, u cilju unaprjeđenja  daljnje suradnje i informiranosti o ovoj specifičnoj problematici, o kojoj se rijetko govori.

Na okruglom stolu će sudjelovati predstavnice/ižupanijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, državnih institucija i tijela, organizacija civilnoga društva, stručne javnosti te druge zainteresirane osobe.

Na okruglom stolu govorit će:

• dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, članica Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tema: „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji – tema o kojoj se ne govori“.
• dr. sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja i predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Tema: „Djeca žrtve  spolnog  zlostavljanja  u obitelji“.
• Daniel Antunović, psiholog i predsjednik Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R., voditelj Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko-goranske županije. Tema: „Seksualno i seksualizirano nasilje u radu s počiniteljima nasilja u obitelji – europska i domaća iskustva“.
• Desa Kolesarić, osnivačica i članica S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja iz Virovitice, voditeljica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko-podravske županije. Tema: „Uloga i rad županijskih timova na sprečavanju seksualnog nasilja“.

Okrugli stol će moderirati Antonija Hojt Ilić, voditeljica edukacijskih programa u Ženskoj sobi i članica Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Grada Zagreba. Sve  sudionice i sudionici pozvani su da postavljaju pitanja i uključe se u održavanje online okruglog stola.

Okrugli stol možete pratiti na službenoj Facebook stranici Ženske sobe (https://web.facebook.com/zenska.soba/) dok više informacija možete saznati na sljedećoj poveznici događaja: https://web.facebook.com/events/2772255592900422/ .

Okrugli stol „Seksualno nasilje kao sastavni dio nasilja u obitelji“ provodi se u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržan od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ženska soba – Centar za seksualna prava objavljuje priručnik naziva „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“. Priručnik je nastao kao odgovor na stvarne potrebe osoba koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja. Problemi i potrebe prepoznate su tijekom dugogodišnjeg i neposrednog rada stručnjakinja i stručnjaka u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje kao sastavni dio organizacije civilnoga društva Ženska soba – Centar za seksualna prava od 2008. godine.

Svrha priručnika je pružiti osnovne informacije o seksualnom nasilju, njegovim najčešćim oblicima i o tome kako ga prepoznati te o osjećajima i emocijama, ali i o utjecaju traume na svakodnevni život osobe koja je preživjela seksualno nasilje.

U priručniku se mogu pronaći i informacije o pravima koja tijekom postupka prijave nasilja ili tijekom sudskog postupka imaju sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Također su navedeni koraci što učiniti u slučaju preživljenog seksualnog nasilja, odnosno kako postupiti ako osoba želi ili, pak, ne želi prijaviti nasilje.

Priručnik je ponajprije namijenjen osobama koje su preživjele seksualno nasilje, ali i njihovim partnericama, partnerima, obitelji, prijateljicama, prijateljima koji se žele informirati o tome kako preuzeti aktivniju ulogu u procesu oporavka njima bliske osobe.

Osim u tiskanom izdanju, „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ dostupan je i u online verziji na sljedećoj poveznici.

Priručnik „Vodič za osobe koje su preživjele seksualno nasilje“ nastao je u okviru projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“, čija je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Projekt je financijski podržalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Platforma za reporduktivnu pravdu izdala je priopćenje za medije koje prenosimo u cijelosti.

******************************

Na Dan crvenog otpora aktivistkinje Platforme za reproduktivnu pravdu su u sklopu akcije Crveni otpor: Ogledala svakodnevice poručile: Hrvatska je ženama okrenula leđa. Ne štiti nas od nasilja, uskraćuje nam zdravstvenu skrb. Pandemija novog koronavirusa samo je produbila postojeći problem – pobačaj u Hrvatskoj nije dostupan. Nedostupan je jer ga nema tko obavljati i jer ga žene ne mogu platiti. 

Potvrdilo je to i istraživanje Platforme za reproduktivnu pravdu iz travnja ove godine: u 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova nemoguće je obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti odgovor na pitanje vrše li pobačaj. Osam ogledala je za osam zdravstvenih ustanova koje nam uskraćuju skrb, kojima zdravlje i životi žena nisu prioritet. Za trudnice i rodilje pandemija je značila uskratu pratnje na porodu, nametanje carskog reza, odvajanja od djeteta nakon poroda. Za žene s tjelesnim invaliditetom, za tražiteljice azila, pandemija je otežala pristup i drugim zdravstvenim uslugama vezanima za žensko zdravlje.

Osam ogledala je i za osam sati rada. Svjedočanstva žena o kršenju radničkih prava dolazila su pretežno iz uslužnih i proizvodnih djelatnosti, prvih na liniji izloženosti zarazi. Najpotplaćenije radnice, poput čistačica u bolnicama koje danonoćno dezinficiraju kontaminirane prostore, nisu dobile ni zahvale niti priznanja, a kamoli pravedne plaće za rad u otežanim uvjetima. Osam ogledala je i za osam sati odmora – odmora koji žene provode u drugoj, “kućanskoj” smjeni. Rad od kuće i kućanski rad slično zvuče, ali tu svaka sličnost prestaje. Osam ogledala je i za osam sati sna, koje su mnoge, zajedno s domovima, izgubile u zagrebačkom potresu.

Trinaest praznih odraza ispred zgrade u kojoj Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije je za trinaest  žena koje više nisu s nama – trinaest femicida u kojima su sudjelovale i institucije – jer nisu zaštitile žene, jer nisu kaznile nasilnike.

Prošle godine pozvale smo vas da okrenete leđa klerikalnoj paradi koja je hodala gradom za zabranu pobačaja. Iako je pandemija privremeno spriječila ultrakonzervativne ideje da “miroljubivo” hodaju ulicama gradova, Grad Zagreb, isti onaj koji je financirao klerikalnu paradu svih ovih godina i koji je odbio osigurati siguran smještaj žrtvama nasilja, izvjesio je zastave pobornica i pobornika prisilnog rađanja. Da borba navodnih zaštitnika obitelji nije usmjerena isključivo protiv žena, njihovog zdravlja i života, već nastoji ograničiti i druga ljudska prava poput prava LGBTIQ+ osoba i nacionalnih manjina, simbolički su pokazale upravo izvješene zastave – zamijenile su zastave duginih boja, zastave različitosti i ljubavi. 

Zato vas pozivamo da pokažete otpor, pokažete da ne odustajete od solidarne borbe protiv sustava koji ženama okreće leđa. Na Dan crvenog otpora pošaljite nam fotografiju u kojoj se ogleda otpor patrijarhalnoj i kapitalističkoj svakodnevici, fotografiju na kojoj crvenom bojom poručujete da će se žene uvijek oduprijeti nakanama i interesima onih koji žele upravljati ženskim tijelima i podčiniti ih. Fotografije nam šaljite na Facebook stranicu Platforme za reproduktivnu pravdu. 

Koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, dr. sc. Maja Mamula održala je online predavanje na poziv inicijative Spasime 8. svibnja 2020. godine.

Maja Mamula je govorila o problematici seksualnog nasilja i radu Ženske sobe. Govorila je o iskustvu rada jedinog specijaliziranog Centra za žrtve seksualnog nasilja te značajnim pomacima koje je organizacija učinila u cilju poboljšanja kvalitete života osoba koje su preživjele seksualno nasilje.

Govorila je i o problemu seksualnog nasilja kao sastavnog dijela nasilja u obitelji koje često ostaje neprepoznato. Same osobe koje su preživjele nasilje u obitelji lakše govore o vidljivim posljedicama nasilja, kao što je fizičko nasilje. Ukoliko osobe koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja ne postave pitanje o postojanju seksualnog nasilja, ono ostaje zanemareno i neprepoznato.

Nadalje je govorila i o problematici seksualnog nasilja nad djecom, prijavljivanju i neprijavljivanju seksualnog nasilja, procesu sudskog postupka te problemima u radu nadležnih državnih institucija. U završnom dijelu je odgovarala na postavljena pitanja zainteresiranih osoba koje su pratile online predavanje.

Odbor stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) izdao je deklaraciju u kojoj poziva države koje su ratificirale Konvenciju da istu koriste kao izvor smjernica za kreiranje različitih mjera i strategija tijekom trajanja pandemije COVID-19.

Odbor stranaka Istanbulske konvencije,

• prepoznaje da se države članice Vijeća Europe suočavaju s izazovima u zaštiti svog stanovništva od prijetnje pandemije COVID-19,
• konstatira da nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i nasilje u obitelji, ima tendenciju porasta u kriznim vremenima, što potvrđuju i podaci broja prijavljenih slučajeva pojedinih oblika nasilja u svijetu i brojnim zemljama članicama Vijeća Europe,
• svjestan je potencijalnog učinka poduzetih mjera kao odgovor na trenutnu krizu, naročito mjera izolacije, u smislu povećane izloženosti žena i djevojaka svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, nasilje u obitelji, i tzv. nasilje iz časti, 
• ima na umu kako je rizik posebno visok za žene i djevojke koje pripadaju ranjivim skupinama i/ili su u riziku od višestruke diskriminacije (žene s invaliditetom, žene u prostituciji, žene starije životne dobi, migrantkinje, tražiteljice azila),
• podsjeća na važnost promoviranja koordiniranog i holističkog odgovora na zajedničke izazove koji su u skladu s vrijednostima i standardima Vijeća Europe temeljenim na poštivanju vladavine zakona, demokracije i ljudskih prava,
• želi pružiti smjernice državama članicama te drugim državama u znak potpore njihovom nastojanju da i dalje nastave sprječavati nasilje nad ženama te nasilje u obitelji u trenutnim izazovnim okolnostima,

Nakon savjetovanja sa Skupinom stručnjaka/inja Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO):

• podsjeća da načela i zahtjevi Istanbulske konvencije pružaju okvir za osmišljavanje i provedbu mjera  osiguranja ravnopravnosti žena i muškaraca te suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koji se primjenjuje u svakom trenutku i poprima daljnji značaj u trenutnom javnom izvanrednom stanju uzrokovanom izbijanjem pandemije COVID-19;
• naglašava obvezu država potpisnica Istanbulske konvencije da i dalje revno poduzimaju mjere za sprečavanje, istragu, kažnjavanje i pružanje odštete za djela kažnjiva Konvencijom, u skladu sa svojim obavezama prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima;
• pozdravlja pristup onih država članica koje su na inovativni  način prilagodile svoje institucionalne reakcije na nasilje u svijetlu trenutne pandemije te poziva države Stranke da podrže obaveze propisane Istanbulskom konvencijom te pojačaju mjere potrebne za zaustavljanje nasilja;
• skreće pozornost država Stranki na Aneks ove Deklaracije koji nudi konkretne primjere mogućih postupaka koje treba poduzeti prilikom suočavanja s pandemijom COVID-19;
• priznaje potrebu za nastavkom razmjene i suradnje između članova/ica i promatrača Odbora stranaka radi rješavanja dugoročnog utjecaja i bilo kojeg propusta tijekom trenutne krize, na žene žrtve nasilja te nasilja u obitelji, istovremeno osiguravajući potpuno poštivanje načela i zahtjeve Istanbulske konvencije te djelujući kroz pristup koji je usmjeren na žrtve i utemeljen na ljudskim pravima.

ANEKS

Moguće mjere i strategije koje se mogu primijeniti tijekom pandemije COVID-19
u skladu s Istanbulskom konvencijom

INTEGRIRNE POLITIKE

• U skladu s člankom 6. (Rodno osjetljive politike): države stranke bi trebale uključiti rodnu perspektivu prilikom osmišljavanja i provedbe strategija za borbu protiv pandemije COVID-19. Navedeno uključuje mjerenje utjecaja donesenih mjera na žene i djevojčice i njihovu izloženost rizicima različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja poput partnerskog nasilja i nasilja u obitelji, uhođenja, seksualnog uznemiravanja, prisilnih brakova i seksualnog nasilja uključujući i elektroničko nasilje, kao i potencijalni učinak na djecu svjedoke/inje tih oblika nasilja.
• U skladu s člankom 7. (Sveobuhvatne i koordinirane politike): države stranke trebaju koliko je to moguće, održavati i jačati međuinstitucionalne mehanizme koordinacije u razvoju i provedbi politika za suzbijanje nasilja nad ženama tijekom pandemije. Procesi koji uključuju sve relevantne aktere, uključujući organizacije civilnoga društva i organizacije za ženska prava, regionalnu i lokalnu vlast trebaju utvrditi stvarno stanje i potrebe žrtava te mogu utvrditi  razinu pružanja usluga i trebaju li pružatelji usluga dodatna sredstva (primjerice skloništa za žene i djecu žrtve nasilja koja moraju provesti mjere osiguranja potrebne udaljenosti  i izolacije zaraženih osoba što može predstavljati izazov za njih jer nemaju potrebne uvjete za to).
• U skladu s člankom 8. (Financijski resursi) i člankom 9. (Nevladine organizacije i civilno društvo): države članice trebaju utvrditi dostatnost financijskih i ljudskih resursa za pružanje usluga, uključujući usluge koje pružaju organizacije civilnog društva, kako bi adekvatno odgovorile na pojačane potrebe za vrijeme pandemije COVID-19.
• U skladu s člankom 11. (Prikupljanje podataka i istraživanje): države članice trebaju prikupiti sve podatke na osnovu kojih mogu procijeniti moguć porast zahtjeva za pomoć žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Podatke treba prikupiti od strane stručnih službi za podršku, linija za pomoć te organizacija civilnoga društva. Prikupljeni podaci neizmjerno su bitni za osiguranje mjera za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i u skladu su sa potrebama tijekom pandemije te služe kao izvor informacija i u budućnosti.

PREVENCIJA

• U skladu s člankom 12. (Opće obveze) i člankom 13. (Podizanje razine svijesti): države članice trebaju provoditi mjere i aktivnosti (poput izjava za medije, medijskih kampanja) s ciljem širenja svijesti o povećanom riziku od nasilja nad ženama i djevojkama za vrijeme pandemije te osigurati dostupnost informacija o mjestima pomoći i podrške za osobe koje su preživjele ili doživljavaju rodno uvjetovano nasilje. To primjerice može uključivati distribuciju različitih materijala primjerice u trgovinama i ljekarnama. Poželjno je da informacije, brošure i letci budu dostupni na različitim jezicima.
• U skladu s člankom 15. (Usavršavanje stručnih osoba): države članice trebaju razmotriti poduzimanje mjera za podizanja svijesti o rodno uvjetovanom nasilju za državne i javne službenike/ice koji djeluju u ključnim sustavima (npr. zdravstveni sustav, pravosudni sustav, policija), o potencijalnom utjecaju mjera poput socijalnog distanciranja, zatvaranja i uvođenja policijskog sata kao i utjecaj ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije na žene i djecu koje žive u nasilnim odnosima i okruženjima. Vlasti bi trebale poticati stručnjake/inje poput odvjetnika/ca i osoblja zaposlenog u servisima koje pružaju usluge žrtvama da koriste postojeće edukativne resurse (online tutoriale, webinare i sl.) razvijene na nacionalnoj i međunarodnoj razini (primjerice online edukacija o ljudskim pravima za pravne stručnjake/inje na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji  koju je razvilo Vijeće Europe).
• U skladu s člankom 16. (Preventivna intervencija i terapijski programi): države članice trebaju oglašavati postojeće programe namijenjene počiniteljima nasilja gdje nasilni muškarci mogu potražiti pomoć putem telefonskih linija ili kroz online programe koji su prigodni u trenutcima potrebe održavanja socijalnog distanciranja.
• U skladu s člankom 17. (Sudjelovanje privatnog sektora i medija): države članice trebaju potaknuti partnerstvo s nacionalnim i lokalnim medijima kako bi se intenziviralo izvještavanje o povećanim rizicima nasilja za žene i djevojke u vrijeme pandemije COVID-19 te mogućnostima pomoći i podrške.

ZAŠTITA

• U skladu s člankom 19. (Informacije): države članice trebaju razviti ciljane informativne kampanje te načine kako doći do žrtava rodno uvjetovanog nasilja kojima je pristup informacijama o dostupnim uslugama podrške te zakonskim mjerama ograničen ili onemogućen zbog samoizolacije i/ili života s nasilnim partnerom/icom.
• U skladu s člankom 20. (Opće usluge potpore), člankom 22. (Specijalizirane usluge podrške), člankom 23. (Skloništa) i člankom 24. (telefonske SOS linije): države članice trebaju omogućiti, uz pridržavanje svih sigurnosnih protokola, nesmetan rad savjetovališta, skloništa i SOS linija koje pružaju usluge podrške i pomoći te smještaja žrtava svih oblika nasilja koje pokriva Konvencija, kao i službi zaštite i podrške djeci žrtavama/svjedocima tih djela. Navedeno potencijalno uključuje osiguravanje dodatnih financijskih sredstava, prilagođavanje kapaciteta, razvoj alternativnih načina pružanja usluga (online putem, otvaranje platformi za savjetovanje) te dostupnost informacija posebno ranjivim skupinama poput migrantkinja.

KAZNENI PROGON

• U skladu s člankom 49. (Opće obveze): države članice trebaju osigurati ženama žrtvama mogućnost prijave nasilja kroz nove online kanale za prijavu zločina te upotrebom kodne riječi u primjerice ljekarnama kada žrtve mogu alarmirati zaposlenike/ce da im se događa nasilje. Države članice pritom trebaju paziti na jezičnu barijeru i specifične potrebe rizičnih skupina žena.
• U skladu s člankom 50. (Brzi odgovor, sprečavanje i zaštita): u mnogim državama članicama pandemija je uzrokovala usporen rad sudova i odgodu saslušanja a sigurnost žena žrtava nasilja i njihove djece trebaju biti prioritet u situaciji pandemije te države članice i dalje trebaju poštivati preuzete obveze i  osigurati adekvatno i brzo provođenje zakona i pravosudne vlasti.
• U skladu s člankom 51. (Procjena opasnosti i upravljanje rizikom): države članice trebaju nastaviti vršiti individualnu procjenu ozbiljnosti situacije i rizika od ponovljenog nasilja, pri čemu je pritvor počinitelja za slučajeve visokog rizika preferirana opcija kada god je to moguće. U slučajevima kad je to zbog pandemije otežano, obavezno obavijestiti žrtvu o tome i uzeti u obzir opasnost za žrtvu.
• U skladu s člankom 52. (Hitni nalozi za udaljavanje) i člankom 53. (Mjere zaštite i zabrane približavanja): države članice trebaju nastaviti izdavati mjere zaštite, zabrane približavanja i pristupa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja čime se osigurava pravilno upravljanje rizikom.

Izvor: https://rm.coe.int/declaration-committee-of-the-parties-to-ic-covid-/16809e33c6n-cases-of-violence-against-women

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na online edukaciju na temu rodno uvjetovanog nasilja namijenjenu studentima/cama u organizaciji Ženske sobe, a koja će se održati u tri termina putem ZOOM komunikacijske platforme:

1. termin: 27.05.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h  (predstavljanje projekta, sudionika/ca, uvod u temu)
2. termin: 03.06.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h  (predavanje i vježba na temu rodne (ne)ravnopravnosti)
3. termin: 10.06.2020. u trajanju od 14:00 – 16:00h (predavanje i vježba na temu rodno uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje)

Edukaciju će voditi članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

Uz edukaciju, sudionici/e će imati priliku sudjelovati na 2 književne večeri u suradnji s udrugom Skribonauti te novinarskoj večeri u suradnji s Antonelom Marušić (Vox Feminae). Navedene večeri organizirat će se s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju kroz književnost i novinarstvo. Naknadno će biti dogovoren način (online ili u Ženskoj sobi) i termin održavanja večeri, sukladno epidemiološkoj situaciji.

Uvjet prijave jest sudjelovanje na svim predviđenim aktivnostima (edukacija, 2 književne večeri, 1 novinarska večer). Edukacija je namijenjena studentima/cama koji se bave ili se žele baviti pisanjem na temu rodne (ne)ravnopravnosti jer je obveza, nakon sudjelovanja na aktivnostima, osmisliti i napisati tekst na ovu temu, uz mentorstvo Antonele Marušić i članica Ženske sobe.

U okviru projekta će na portalu Studentski.hr biti otvorena rubrika „Kutak ravnopravnosti“ u kojoj će biti objavljeni svi tekstovi.

OBVEZE SUDIONIKA/CA:

• sudjelovanje na online edukaciji koja će se sastojati od tri dvosatna predavanja
• sudjelovanje na 2 književne večeri (analiza književnih tekstova kroz prizmu rodne (ne)ravnopravnosti i  rodno uvjetovanog nasilja)
• sudjelovanje na novinarskoj večeri (upoznavanje s novinarskim stilovima pisanja, analiza članaka kroz prizmu rodne (ne)ravnopravnosti i  rodno uvjetovanog nasilja
• osmisliti (samostalno ili u paru) jedan tekst na temu rodne ravnopravnosti uz mentorstvo Antonele Marušić i članica Ženske sobe
• sudjelovanje na javnoj akciji koju će Ženska soba organizirati krajem godine

Krajnji rok za prijavu je 22.05.2020. godine. Molimo Vas da nam na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
2. Motivacijsko pismo

Kroz sudjelovanje na edukaciji, sudionici/e će imati priliku steći dodatna znanja o temi rodne (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilje. Nadalje, imat će mogućnost primijeniti naučeno u praksi, aktivno se uključiti u postizanje rodno ravnopravnog društva te se umrežiti sa stručnjakinjama koje rade na ovom području. Svi sudionici/e imat će priliku napisati tekst koji će biti objavljen na portalu Studentski.hr, a moći će se i volonterski uključiti u daljnje kreiranje sadržaja za Žensku sobu i rubriku „Kutak ravnopravnosti“. Po izvršenim obvezama svi sudionici/e će primiti potvrdu o sudjelovanju na edukaciji i projektnim aktivnostima.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj mladih (u okviru kojeg djeluje portal Studentski.hr). Projekt se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Veselimo se Vašem odazivu i druženju s Vama!

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) istaknuo je nekoliko preporuka državama članicama Europske unije čiji je cilj podizanje razine svijesti o utjecaju koronavirusa COVID-19 na rodnu ravnopravnost u društvu. Preporuke i podaci se temelje na istraživanjima i statističkim izvorima instituta EIGE, a teže istaknuti razlike s kojima se žene i muškarci suočavaju tijekom pandemije.

Preporuke su također i ideje za donositelje rodno osviještenih politika kako bi se ne bi izostavila rodna perspektiva u procesu donošenja važnih odluka u vrijeme trajanja i nakon COVID-19 krize.

1) RODNO UVJETOVANO NASILJE

U doba kriza i prirodnih katastrofa bilježi se i porast nasilja nad ženama. U doba koronavirusa žrtve, koje su u najvećoj mjeri žene, izložene su zlostavljačima kroz duže vremensko razdoblje te su „odsječene“ ili izolirane od socijalne i institucionalne podrške (podrške obitelji, organizacija civilnog društva i slično).  Tako je, primjerice, u Francuskoj zabilježen porast od 32% prijava nasilja u obitelji u roku od samo tjedan dana, dok je u Litvi uočen porast za 20% tijekom prva tri tjedna obavezne izolacije, u odnosu na isti period u 2019. godini.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi uzeti u obzir kreiranje i donošenje rodno osviještenih politika i mjera koje bi adekvatno odgovorile na potrebe osoba koje su preživjele nasilje u obitelji i seksualno nasilje.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno pomogli osobama koje su preživjele nasilja u obitelji i seksualno nasilje?

• Države članice EU trebaju staviti prioritet na pitanje rodno uvjetovanog nasilja jer mjere izolacije i ograničenog kretanja povećavaju nasilje nad ženama.

• Države članice EU trebaju razviti i implementirati strategije za smanjenje rizika koje uključuje policiju, pravosuđe i zdravstveni sustav kako bi se osigurao koordinirani odgovor na svaki slučaj nasilja u obitelji i seksualnog nasilja.

• Prikupljanje podataka o nasilju nad ženama trebalo bi uskladiti između država članica EU kako bi se problem rodno uvjetovanog nasilja adekvatno mjerio i rješavao. To bi pomoglo u identificiranju promjenjivih obrazaca nasilja u doba krize.

2) RADNICE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU I SUSTAVU SOCIJALNOJ SKRBI

Zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi suočeni su s neviđenim pritiskom posljednjih mjeseci. Iako su žene i muškarci koji rade u ovim sektorima izloženi zarazi koronavirusom, žene su u većem riziku jer čine većinu (76%) zdravstvenih radnica i djelatnica u sustavu socijalne skrbi na razini Europske unije. Nadalje, 93% žena radi u obrazovnom sustavu, 86% žena radi na poslovima osobne njege unutar zdravstvenih ustanova, a 96% žena obavlja poslove čišćenja i pomaganja drugima. U svim ovim sektorima su žene potencijalno više izložene riziku od infekcije jer čine većinu zaposlenica na slabo plaćenim poslovima.

Države članice Europske Unije te Republika Hrvatska trebale bi osigurati odgovarajuće mjere i rješenja za trenutnu COVID-19 krizu uzimajući u obzir različita iskustva s kojima se suočavaju žene i muškarci. 

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na rodne razlike u kriznim situacijama?

• Rodna segregacija na tržištu rada dovela je do različitih razina izloženosti COVID-19 za žene i muškarce.

• Države članice EU trebaju prepoznati izazove za zdravlje i dobrobit žena koje čine većinu zaposlenih u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi.

• Poslovi koji uključuju brigu o drugima, najslabije su plaćeni poslovi u Europskoj uniji.

• Tijekom kriznih situacija (a i inače), od ključne je važnosti uključiti žene u procese donošenja odluka kako bi se ostvarila rodna ravnoteža.

3) NEPLAĆENI RAD I NEPLAĆENI KUĆANSKI RAD

Čak i u situacijama bez krize, žene značajno više obavljaju poslove koji uključuju brigu o drugima. Prije pojave pandemije Covid-19, žene u Europskoj uniji su u prosjeku 13 sati tjedno više nego muškarci obavljale neplaćene poslove (npr. briga o drugima, kućanski poslovi). Zatvaranjem škola i radnih mjesta te obolijevanjem starijih članova/ica obitelji, neplaćeni rad žena se dodatno povećao. Međutim, muškarci koji sada provode dodatno vrijeme u svojim domovima imaju priliku više se uključiti u brigu o djeci i starijima.

Pozicija samohranih roditelja je još i teža s obzirom na to da mnoge osobe balansiraju između rada od kuće i brige o djeci. Žene čine skoro 85% samohranih obitelji na razini Europske unije, a skoro polovica (48%) njih se nalazi u riziku od siromaštva ili društvene isključenosti. Za razliku od njih, svega trećina (32%) samohranih očeva se nalazi u ovom riziku. Covid-19 vrlo lako može povećati ove rizike za žene, ali i muškarce.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na probleme neplaćenog rada i neplaćenog kućanskog rada?

• Kako bi se roditeljima koji rade unutar ključnih zanimanja omogućio nesmetan rad, važno je osigurati pristupačnu i dostupnu skrb za djecu.

• Razbijanje rodnih stereotipa i ideja o tradicionalnim rodnim ulogama nužno je kako bi se muškarci više uključili u obavljanje neplaćenog kućanskog rada.

• Financijska potpora samohranim obiteljima za brigu o djeci, plaćanje stanarine te drugih kućanskih troškova pomogla bi im u ublažavanju određenih financijski teškoća, posebice u vrijeme povećanog rizika od gubitka posla zbog pandemije Covid-19.

4) UTJECAJ RODA NA ZDRAVLJE

Građani i građanke Europske unije nalazi se u riziku od zaraze virusom Covid-19. Iako muškarci i starije osobe u većem broju slučajeva umiru od virusa, Covid-19 nas podsjeća kako njegov utjecaj nije samo biološki determiniran. Društvene norme također različito utječu na zdravstveno ponašanje žena i muškaraca pa tako podaci Indeksa rodne ravnopravnosti instituta EIGE pokazuju kako su muškarci u prosjeku češće pušači, dok žene, koje imaju duži životni vijek, trebaju dugotrajniju brigu i njegu u starosti. S obzirom na trenutne poteškoće uzrokovane virusom, starije žene koje su ovisile o članovima/icama obitelji, prijateljima/icama ili susjedima/ama na iste se više ne mogu osloniti te se suočavaju sa socijalnom isključenosti.

Dok su znanstvenici i znanstvenice u potrazi za cjepivom za COVID-19 neizostavno je istaknuti kako medicinska istraživanja ne smiju biti rodno neosjetljiva. Klinička ispitivanja moraju uključiti uravnoteženu rodnu zastupljenost kako bi se testirale razlike utjecaja cjepiva na žene i muškarce.

Rodna neosjetljivost u medicinskim ispitivanjima i u zdravstvenoj skrbi nije iznenađujuća s obzirom na nedovoljnu zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi prihvatili različit utjecaj roda na zdravlje?

• Prepoznavanje različitog učinka koje izbijanje bolesti ima za žene i muškarce, temeljni je korak za razumijevanje utjecaja izvanrednih zdravstvenih situacija na pojedine individue i zajednice što omogućuje kreiranje učinkovitih, pravednih politika i intervencija.

• Iskustvo izbijanja pandemija u prošlosti pokazuje važnost uključivanja rodne analize u institucionalne odgovore te korake pripravnosti. Rodna analiza dovodi do poboljšanja učinkovitosti zdravstvene zaštite, promocije rodnih i zdravstveno ravnopravnih ciljeva.

• Medicinska istraživanja i zdravstveni sustav koji adresiraju utjecaj spola i roda na zdravstvene razlike žena i muškaraca trebaju pomoći u boljem razumijevanju njihovih individualni zdravstvenih potreba.

• Povećanje zastupljenosti žena na vodećim pozicijama odlučivanja unutar zdravstvenog sustava nužno je za donošenje važnih i rodno ravnopravnih odluka u zdravstvenom sustavu.

5) EKONOMSKE POTEŠKOĆE I ROD

Utjecaj pandemije COVID-19 na ekonomiju će zasigurno rezultirati pojavom recesije u Europskoj uniji. Nakon što je COVID-19 stigao u Uniju, došlo je do otpuštanja osoba koje su zaposlene na prekarnim zanimanjima (poslovi na određeno, pola radnog vremena, neprijavljen rad) koja će najviše i osjetiti ekonomske posljedice pandemije. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da bi gotovo 25 milijuna radnih mjesta u svijetu moglo biti izgubljeno zbog pojave virusa COVID-19, dok bi se dodatnih 35 milijuna ljudi moglo suočiti sa siromaštvom.

U odnosu na muškarce, žene su češće zaposlene temeljem ugovora o radu na određeno i na pola radnog vremena te se zbog toga nalaze u nesigurnom položaju na tržištu rada. Poslovi koje obavljaju žene često su lošije plaćeni i pružaju lošiju pravnu i socijalnu zaštitu. Upravo na ovim nesigurnim radni mjestima postoji velika zastupljenost žena mlađe životne dobi i niže razine obrazovanja te migrantkinja.

Podaci instituta EIGE pokazuju da je oko četvrtina (26,5%) žena zaposlenih u prekarnim zanimanjima, u odnosu na 15,1% muškaraca.

Druga skupina vrlo ranjivih osoba su radnice i radnici u kućanstvima, od kojih veliku većinu čine migrantkinje. Radnice u kućanstvu su u mnogim zemljama Europske unije neprijavljene te čine dio sive ekonomije. One su vrlo često ovisne o svojim poslodavcima, imaju malo do nimalo znanja o svojim pravima te o tome kako potražiti podršku.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe radnica i radnika?

• Fiskalne mjere usvojene nakon financijske krize 2008. g. nerazmjerno su negativno utjecale na žene te bi ih trebalo izbjeći prilikom kreiranja mjera oporavka od pandemije COVID-19.

• Pandemija će imati različit utjecaj na žene i muškarce te stoga treba kreirati rodno-osviještene subvencije i mjere za spašavanje ekonomije te druge gospodarske mjere oporavka.

• Zapošljavanje na pola radnog vremena, fleksibilna zaposlenja te drugi oblici ne-standardnog zapošljavanja trebaju imati odgovarajuću minimalnu plaću i socijalno osiguranje.

6) POSEBNO RANJIVE SKUPINE

Sagledavajući utjecaj pandemije COVID-19, nužno je obratiti pozornost i na ranjive skupine društva. Skupinu posebno ranjivih osoba čine izbjeglice i migranti/kinje, osobe s invaliditetom te Romske nacionalne manjine.

Žene i muškarci u izbjegličkim kampovima posebno su ranjivi na COVID-19 te druge bolesti zbog neadekvatnih uvjeta života (velika napučenost, manjak sanitetskih čvorova, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti i cijepljenju). U kampovima je nemoguće održavati fizičku distancu i obavljati osnovne higijenske radnje, poput čestog pranja ruku.

Žene i muškarci migranti/kinje, koji ne žive u kampovima, također predstavljaju ranjivu skupina koja je suočena s preprekama u pristupu zdravstvenoj zaštiti zbog jezika, manjka financija, zakonskih ograničenja ili neznanja o dostupnim uslugama. Trudne migrantkinje, koje se nalaze u Europi, suočene su s visokom stopom smrtnosti koja se može i dodatno pogoršati zbog ograničene zdravstvene zaštite nastale uslijed pojave pandemije COVID-19.

Na području Europske unije trenutno živi 61 milijun žena i 47 milijuna muškaraca s invaliditetom kojima preporučene mjere fizičke distance nisu opcija jer ovise o brizi drugih. Posebno ranjiva skupina su žene s invaliditetom koje su u 34% slučajeva preživjele nasilje od strane partnera, za razliku od 19% žena bez invaliditeta. Kako iste nisu u mogućnosti fizički pristupiti skloništima za žrtve nasilja, često ostaju u nasilnom okruženju.

Nadalje, širom Europske unije 30% romskih domaćinstava živi bez pristupa pitkoj vodi. Bez tekuće vode u vlastitom domu je nemoguće često i redovito pranje ruku što je jedan od ključnih načina zaštite od virusa COVID-19.

Što bi država i donositelji rodno osviještenih politika trebali znati kako bi adekvatno odgovorili na potrebe posebno ranjivih skupina?

• Žene i muškarci pojedinih ranjivih skupina se suočavaju s dodatnim izazovima koji proizlaze iz predrasuda i stereotipa. Donositelji politika moraju utvrditi manjinske skupine koje su izložene većem riziku od diskriminacije i socijalne isključenosti te predložiti mjere za ublažavanje tih rizika.

• Podaci i istraživanja koja uključuju višedimenzionalnu perspektivu trebaju služiti za identifikaciju i razumijevanje višedimenzionalne diskriminacije. Razumijevanje ovog tipa diskriminacije nužno je uključiti u razvoj politika i zakonodavstva koje će na odgovarajući način riješiti nastale nejednakosti.

Izvor: www.eige.europa.eu

Koordinacija za očuvanje digniteta udruga u Republici Hrvatskoj sazvala je te sudjelovala na sastanku predstavnika i predstavnica Vlade Republike Hrvatske 30. travnja 2020. godine. Priopćenje za medije nakon održanog sastanka prenosimo u cijelosti.

*******************************

Do kraja ovoga tjedna Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva moraju uskladiti tekst poziva za prijavu projekata na posebni COVID-19 natječaj koji će biti raspisan kao odgovor Vlade na korona krizu koja je pogodila udruge.

Objavljivanje posebnog COVID-19 natječaja predstavnicima Koalicije za očuvanje digniteta udruga u RH na sastanku održanom u četvrtak 30. travnja 2020. najavili su predstavnici Vlade.

Prema riječima ministara Marka Pavića i Josipa Aladrovića natječaj bi trebao obuhvatiti teme kao što su rastuće obiteljsko nasilje tijekom krize, osobe s invaliditetom, starije osobe, bolesnici i ostale skupine koje su u riziku od socijalne isključenosti uzrokovane pandemijom koronavirusa. Vrijednost natječaja trebala bi iznositi 80 milijuna kuna.

Dodatnih 25 milijuna kuna Vlada će izdvojiti za natječaj „Kultura on-line“ koji je u finalnoj fazi dogovaranja i uskoro će biti objavljen. Cilj ovog natječaja je pomoći organizacijama u kulturi, a s obzirom na to da su zabranjena okupljanja.

Sastanak predstavnika Koordinacije, koja okuplja 205 udruga civilnog društva, održan je nakon što je Vlada primila pismo Koordinacije u kojem se izražava zabrinutost zbog utjecaja koronavirusa na rad udruga. Inicijator sastanka bio je premijer Andrej Plenković, a sastanku su osim ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića i ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića nazočili ravnateljica Ureda za udruge Helena Beus, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Luka Bogdan, državni tajnik u Ministarstvu rada Dragan Jelić i savjetnik Premijera Tomislav Leko.

Koordinaciju udruga predstavljali su inicijatorica i voditeljica Koordinacije Svjetlana Marijon (Udruga Zamisli), Bojan Marjanović (Hrvatsko debatno društvo), Ivana Kalogjera (Nismo same), Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice) i Mirela Despotović (Centar za civilne inicijative).

Ministar Pavić kazao je kako Vlada civilno društvo vidi kao partnera u rješavanju krize zbog čega su u pripremi i novi natječaji.

Predstavnici Koordinacije pozdravili su raspisivanje natječaja COVID-19 no izrekli su svoju zabrinutost zbog najave da će i taj natječaj biti raspisan po principu „najbržeg prsta“ što smatraju da nikako ne pridonosi transparentnosti i kvaliteti projektnih prijedloga. Ako se inzistira na najbržem prstu, cjelokupnu dokumentaciju i sva pravila treba objaviti najmanje dva tjedna prije otvaranja natječaja, upozorili su.

Na sastanku se najviše razgovaralo o EU projektima i njihovoj sudbini. Predstavnike Koordinacije zanimalo je što s iznosom od 100 milijuna eura koji je, kako se moglo čitati u medijima, preraspodijeljen iz Europskog socijalnog fonda (ESF) za ublažavanje posljedica virusa COVID-19. Predstavnici Vlade su rekli da je iznos od 100 milijuna eura skinut s osi 3. i 4. te kako to ne bi trebalo značajno utjecati na natječaje za udruge.

Na pitanje što je s natječajima iz Fondova EU koji su odavno zatvoreni (neki su još iz 2018.), a za koje još nisu objavljeni rezultati, odgovoreno je kako je svih devet provedenih natječaja u završnoj fazi, a rezultati se očekuju u sljedeća dva tjedna. Neke natječaje još očekuje treći krug evaluacije, a neki su već u fazi čišćenja proračuna.

Što se tiče novih natječaja najavljeno je da će se Indikativni kalendar natječaja malo promijeniti, a novi kalendar bit će objavljen do 15. svibnja ove godine.

Vlada je odbila zahtjev Koordinacije za izjednačavanjem udruga s drugim poslodavcima u Rrepublici Hrvatskoj i omogućavanje podrške za isplatu plaće radnicima u udrugama koje dokažu da je rad ugrožen zbog utjecaja krize COVID-19.

Kako je objasnio ministar Aladrović potpore za očuvanje radnih mjesta za proračunske korisnike za Vladu nisu prihvatljiva opcija. Vlada smatra da udruge spadaju u kategoriju proračunskih korisnika budući da primaju potpore iz javnih izvora.

Na pitanje predstavnika Koordinacije je li moguće da se potpore potencijalno odobre udrugama koje ne primaju takve potpore, ministar je odgovorio da su potpore usmjerene isključivo na subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima.

Prijedlog Koordinacije za podizanje limita na donacije kao porezno priznatog troška (s 2% na minimalno 10%), ili uvođenje sličnih modela kojima privatne i pravne osobe mogu ostvariti porezne olakšice donacijama u puno većoj mjeri nego što je to trenutačno dozvoljeno uz olakšavanje uvjeta i procedure doniranja, predstavnici Vlade ocijenili su kao zanimljivo rješenje koje je prihvatljivo za razmišljanje, no u ovom trenutku to nije izvedivo.

Na upit o stanju nacionalnih natječaja i raspoloživih sredstava Luka Bogdan najavio je da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva informacije o tome imati nakon što dobiju informacije o uplatama u Lutriju, no već sada se može reći da zbog otkazivanja većine sportskih natjecanja one neće biti jednake prethodnim godinama.

Na sastanku je najavljen nastavak suradnje te novi sastanci s ostalim nacionalnim tijelima, ministarstvima financija, kulture, demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, znanosti i obrazovanja te zdravstva.

Platforma za reproduktivnu pravdu provela je istraživanje o dostupnosti legalno induciranog pobačaja u Republici Hrvatskoj te rezultate istraživanja objavila svim zainteresiranim osobama. Kao članice Platforme, priopćenje prenosimo u cijelosti.

***********************

“Ako to napravite, nećete moći noćima spavati”, moglo bi vas dočekati ako nazovete neku od bolnica u Hrvatskoj i kažete da želite pobaciti. Ovaj je odgovor aktivistkinja dobila konkretno u bolnici u Vinkovcima tijekom istraživanja koje je Platforma za reproduktivnu pravdu provela od 14. do 23. travnja 2020. godine. Istraživanjem je ispitana stvarna dostupnost legalno induciranog pobačaja u Hrvatskoj – aktivistkinje su zvale bolnice i provjeravale obavljaju li pobačaj, koja je cijena i postoji li mogućnost medikamentoznog pobačaja. 

Istraživanje je pokazalo da se u čak 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova ne može obaviti pobačaj na zahtjev ili dobiti informacija o tome obavljaju li pobačaj na zahtjev. Od toga je 6 javnih ustanova – opće bolnice u Našicama, Požegi, Vinkovcima i Kninu, KBC Sveti Duh, KBC Sestre milosrdnice i, uz njih, privatna Specijalna bolnica Medico u Rijeci i Specijalna bolnica i poliklinika Podobnik. U Podobniku su nam rekli da inače obavljaju pobačaj na zahtjev, ali da trenutno zbog pandemije ne. U Kninu se također pobačaji ne obavljaju zbog pandemije. KBC Sveti Duh, za koji je istraživanje iz 2019. godine pokazalo kako su svi liječnici_e u prizivu savjesti, nismo uspjele dobiti telefonski ni e-mailom iz nekoliko pokušaja. Isto je bilo i s KBC Sestre milosrdnice, ustanovom za koju se u prethodnim istraživanjima utvrdilo da obavlja pobačaj na zahtjev. 

Također, bolnice u Slavoniji koje ne obavljaju pobačaj, upućuju na OB Pakrac koji nam je potvrdio da ga obavlja na zahtjev iako nije službeno ovlaštena ustanova prema popisu Ministarstva zdravstva. Istraživanje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2018. pokazalo je da su bolnice u Požegi i Vinkovcima kolektivno u tzv. prizivu savjesti, ali su iz bolnica Pravobraniteljici tada naveli kako osiguravaju vanjskog suradnika koji obavlja pobačaj. Naše je istraživanje pokazalo da kad nazove žena koja želi pobaciti – odgovor u tim bolnicama je: “Mi to ne radimo”.

Umjesto pružanja informacija o legalnom medicinskom zahvatu, čak i u bolnicama u kojima se obavlja pobačaj, preusmjeravat će vas s broja na broj, primit ćete različite odgovore iste bolnice i proći ćete izrazito dugotrajan proces da bi došli do odgovora na osnovna pitanja. Nakon višestrukih i višednevnih pokušaja kontaktiranja KBC Split jedva dobijete informaciju da uopće obavljaju pobačaj, a dalje se sve dogovara “osobno” s liječnikom, dok u KBC Zagreb djelatnica navodi: “Kod nas toga nema… Sve to će ti kasnije doći na naplatu…”, a druga djelatnica četiri dana nakon kaže da obavljaju pobačaj, ali mora se “svakako doći osobno”. 

Uzrok ovakvih odgovora i odbijanja u većini slučajeva je tzv. priziv savjesti. Interaktivna karta dostupnosti pobačaja nastala prethodne godine prema istraživanjima novinarki Mašenjke Bačić i Danke Derifaj, pokazuje da u javnim bolnicama dva najveća grada ukupno 80% djelatnika_ca ulaže tzv. priziv savjesti. U KBC Split samo jedna osoba ne ulaže priziv savjesti dok je još najgore stanje u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. Cjelokupna slika dovodi do alarmantne situacije u kojoj oko 60% svih specijaliziranih zdravstvenih djelatnika_ca odbija pružiti medicinsku skrb, a ta brojka se iz godine u godinu povećava. 

Dok se broj zdravstvenih djelatnika_ca koje_i pružaju zdravstvenu uslugu prekida trudnoće smanjuje, povećava se ionako visoka cijena, što predstavlja još jednu veliku prepreku ostvarenju prava na pobačaj. Najnižu prosječnu cijenu od 1870 kn imaju KBC Osijek, OB Bjelovar i OB Gospić, dok najvišu cijenu imaju OB Dubrovnik i KBC Rijeka s iznosom od 3000 kn te privatna specijalna bolnica Podobnik u kojoj je cijena inače čak 4000 kn. Kad usporedimo podatke iz perioda 2014./2015. godine, razlike u cijeni pojedinih bolnica se u ovom relativno kratkom razdoblju kreću od 500 (npr. Varaždin u kojem je s 1500 poskupjelo na 2000 kn) pa čak do 1300 kn (Slavonski Brod u kojem je s oko 1000 poskupjelo na oko 2300 kn). Pravobraniteljica u izvještaju iz 2018. godine također upozorava na povećanje i neujednačenost cijena. Navodi da je prosječna cijena 2018. godine na nacionalnoj razini iznosila 2240 kn, što predstavlja rast od 400 kn u odnosu na prosječnu cijenu iz 2014. godine. 

Medikamentozni prekid trudnoće (pobačaj uz pomoć tableta), koji bi u pravilu trebao biti znatno jeftiniji, a za čije uvođenje kod nas postoje zakonski i drugi uvjeti, i dalje je iznimno nedostupan iako se vidi napredak. Prema izvještaju PRS 2018., opciju medikamentoznog prekida trudnoće u Hrvatskoj je pružalo šest zdravstvenih ustanova: KBC Rijeka, OB Pula, OB Gospić, OB Sisak, OB Nova Gradiška i SB Podobnik, a 11 ustanovaje navelo da ga namjerava uvesti u roku dvije godine. Prema našem istraživanju medikamentozni prekid trudnoće u 2020. godini trebalo bi biti moguće obaviti u devet zdravstvenih ustanova: KBC Zagreb, KBC Rijeka, OB Sisak, OB Pula, OB Dubrovnik, OB Karlovac, OB Zabok i OB Varaždin (trenutno ne zbog pandemije, kažu). I u SB Podobnik dobile smo informaciju da “inače imaju tu opciju, ali ne sada zbog pandemije”. Cijene medikamentoznog pobačaja variraju, a kreću se (prema dostupnim informacijama) od 950 kn (OB Pula) do 2000 kn ili više, ukoliko se radi o Rh negativnom faktoru (OB Karlovac). Najčešća cijena je 1500 kn. 

Ovakvi porazni rezultati ukazuju na dugogodišnji nemar države i javnozdravstvenih politika koje su rezultirale zabrinjavajućom i sve većom ograničenošću prava na zaštitu zdravlja i reproduktivne autonomije žena. Kako će jedna žena tokom pandemije i nadolazeće ekonomske krize u kojoj je mnogima ugrožena egzistencija moći prekinuti neželjenu trudnoću? Što ona može napraviti ako joj je to pravo uskraćeno u njenom mjestu ili županiji? Stoga zahtijevamo besplatan pobačaj pokriven sredstvima HZZO-a koji će biti dostupan svima, hitno ukidanje prava na uskraćivanje skrbi ili tzv. priziv savjesti te dostupnost medikamentoznog pobačaja u svim ovlaštenim bolnicama. Cijeli popis zahtjeva Platforme možete pronaći OVDJE. 

U sklopu obrazovnog programa Centra za ženske studije, psihologinja i psihoterapeutkinja Marijana Senjak održala je online predavanje studenticama i studentima na temu „Seksualno nasilje u ratu“ 20. travnja 2020. Obradi teme pristupilo se na interaktivan način kroz razgovor sa studenticama i studentima o mitovima i činjenicama o seksualnom nasilju u ratu.

Predavanje se sastojalo iz dva dijela: Feministički psihoterapijski pristup u radu s preživjelima ratnog silovanja; Priznanje patnje, kraj nekažnjivosti i Ženski sud kao obnavljajući pristup pravdi.

Studentice i studenti upoznati su s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama koje trauma seksualnog nasilja u ratu ostavlja na fizički, seksualni, psihološki, socijalni i radni integritet i autonomiju preživjele. Naglasak je na oporavku koji je moguć i ima svoje predvidljive faze kroz koje prolazi većina preživjelih: „prekinuti šutnju“, „vjerovati da se to dogodilo“, „suočiti se sa sjećanjima i ranjivošću“, „suočiti se s ljutnjom i usmjeriti je na počinitelja“, „povezati se sa svojom duhovnošću“, „završiti posao i krenuti dalje“.

Predstavljen je doprinos i suradnja ženskih organizacija u sudskim procesuiranjima ratnog silovanja kao ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, te u izradi zakonskih rješenja za prepoznavanju statusa i prava  preživjelih ratna silovanja.

Prikazan je proces pripreme svjedokinja za svjedočenje na „Ženskom sudu – Feministički pristup pravdi“. Feministički pristup pravdi, primijenjen u procesu Ženskog suda, znači i priznanje patnje i pretrpljene štete, obeštećenje i oporavak preživjelih i cijelog društva kojim se nastoji povratiti povjerenje i uspostaviti nada za pravedni mir.

Virtualni okrugli stol u organizaciji Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Hrvatska pod nazivom „Pandemija nasilja“ održan je u utorak, 14. travnja 2020. godine. Prijenos okruglog stola bio je omogućen putem Facebook stranice Foruma žena i službenog Youtube kanala SDP-a.

Sudionice i sudionik okruglog stola bile/i su:  Maja Sporiš, predsjednica Socijaldemokratskog Foruma žena SDP-a Hrvatske, moderatorica; dr. sc. Maja Mamula, psihologija, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava iz Zagreba; Anamarija Matanović, koordinatorica projekata Udruge Brod – grupe za ženska ljudska prava koja vodi savjetovalište i sklonište za žene žrtve nasilja iz Slavonskog Broda; prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med. spec. epidemiolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Maja Sporiš je navela kako je Forum žena organizirao okrugli stol uslijed svjesnosti porasta nasilja u obitelji zbog svih kriznih situacija, pa tako i ove vezane uz pandemiju koronavirusa. Istaknula je kako kućna izolacija nije jedini razlog zbog kojeg raste nasilje. Stres je u društvu podignut na izrazito visoku razinu jer su brojne osobe dobile ili očekuju otkaze, ili rade od kuće, a za to nemaju uvjete ili je kućni budžet splasnuo. Pristup skrbi za žrtve nasilja u ovim okolnostima traži pojačanu skrb i širenje kapaciteta što je između ostalog zatražio i Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog Parlamenta od država članica. Neke zemlje su se odlučile na veća i dodatna izdvajanja financijskih sredstava, no Hrvatska nije među tim zemljama.

Maja Mamula se osvrnula na modele u Francuskoj i Španjolskoj, odnosno model smještaja žrtava nasilja u obitelji u hotele. Istaknula je kako skloništa nisu samo krov nad glavom, nego puno više od toga – potrebno je osigurati psihološku pomoć i podršku, psihosocijalni rad i pravne savjete. Što se tiče prijave nasilja u ljekarnama, većina slučajeva nasilja u obitelji nije klasična talačka situacija, većina žena ima mogućnost nazvati ili njihova bliska rodbina i susjedi znaju za nasilje te postoji mogućnost da se nazovu nadležne institucije ili organizacije civilnog društva. Navela je kako osobno smatram da je to scenarij koji ne bi funkcionirao u Republici Hrvatskoj.

Branko Kolarić kao epidemiolog sada poprilično pojačano radi sa ustanovama iz nadležnosti socijalne skrbi i ističe da trenutno situacija prilikom izmještanja žrtve iz kućanstva funkcionira tako da se žrtve, majku zajedno s djecom, smješta u poseban odvojeni prostor na 14 dana te ukoliko se razviju simptomi bolesti se radi testiranje. Ako se simptomi ne pojave nakon 14 dana izolacije, žrtva se smješta u sklonište.

Anamarija Matanović je opisala rad skloništa Udruge Brod – grupe za ženska ljudska prava. Istaknula je kako se broj poziva u pravnom savjetovalištu smanjio od početka pandemije no pretpostavlja kako se žene ne odlučuju tražiti pomoć i podršku jer i sudovi rade usporenijim procesom. Navela je kako u njihovom skloništu još uvijek ima slobodnih kapaciteta te kako pretpostavljaju da će prijave nasilja u obitelji eskalirati kada se mjere ublaže ili ukinu.   

Maja Mamula je istaknula i da svi koji su u lancu zaštite žrtava nasilja moraju djelovati koordinirano te da Žensku sobu – Centar za seksualna prava državna tijela nisu kontaktirala na temu zbrinjavanja žena žrtava nasilja u obitelji. Napomenula je da u Hrvatskoj postoji Nacionalni tim za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u skladu s Istanbulskom konvencijom kao najviše tijelo koje može izdavati preporuke, reakcije i protokole te je prije nekoliko dana upućen dopis nadležnom Ministarstvu da se sazove hitna sjednica Tima kako bi se uputile preporuke prema županijskim timovima i javnosti.

Maja Sporiš je zaključila održavanje virtualnog okruglog stola napomenom kako je neizmjerno važno uvrstiti rodnu dimenziju u sve analize i rješavanje sadašnje krize. Potrebna je analiza kako je trenutna kriza utjecala na živote žena, a kako na živote muškaraca. Bez takvih analiza dugoročno nećemo moći kreirati politike kojima bi se saniralo trenutno stanje, a da se pritom dodatno ne naruši rodna ravnopravnost u društvu.

Iz pozicije osobe koja nije doživjela nasije u obitelji, koja ima samopouzdanja i vjeru u sebe, uvijek se rješenje čini vrlo jednostavno: okrenuti se i zauvijek otići od nasilnika. Međutim, u praksi smo svjesni da je život puno kompleksniji. Ne postoji jednostavan recept koji će potaknuti žrtvu da potraži pomoć, jer su i razlozi zbog kojih ostaje u nasilnom odnosu brojni i kompleksni. Važno je shvatiti da se kod žrtve ne radi o nikakvim izgovorima, već o realnim teškim odlukama, koje postaju gotovo nemoguće bez odgovarajuće socijalne podrške.

U zadnjih mjesec dana, od kada su se počele zaoštravati mjere zaštite zbog mogućnosti zaraze korona virusom, svaka odluka o prijavi nasilja i izlasku iz situacije nasilja postaje još teža i kompliciranija. Istovremeno, iz dugogodišnje prakse znamo da su za nasilje u obitelji uvijek najkritičniji periodi vikendi i praznici, pa tako i ovaj period prinudne socijalne izolacije.

Dok je za sve građanke i građane pridržavanje mjera socijalne izolacije preporuka i obaveza, za žrtve nasilja u obitelji to je ostanak u socijalnoj zamci!

S obzirom da je većina građanki i građana naše zemlje u svojim domovima, veća je vjerojatnost da ćemo čuti nasilje koje se događa u našem susjedstvu. U dobroj namjeri i želji da zaštitimo sve žrtve, poručujemo preko medija „prijavite nasilje“. Poruku šaljemo i žrtvama i njihovim susjedima, prijateljima, rodbini…  No, javnozdravstvena situacija dovela nas je u do sada neviđene i zbog toga nepredviđene situacije, koje skloništa za žrtve nasilja u obitelji dovode u nezavidnu situaciju. S jedne strane skloništa primarno postoje da bi omogućila žrtvi sigurno mjesto od nasilja, a s druge strane, u vrijeme korona virusa, svaki ulazak novih osoba u sklonište, bez prethodnog testiranja, predstavlja izniman rizik od zaraze za sve druge žrtve koje su već u skloništima.

Nadležno Ministarstvo za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade nije pokrenulo koordinaciju postupanja zdravstvenih organizacija sa resorom socijalne skrbi i policijom,  kako bi se prije dovođenja žrtve na smještaj, automatski pokrenulo njihovo testiranje. Upiti i molbe na tu temu upućeni su nadležnom ministarstvu, reakcija se još uvijek čeka.

Dok se reakcija čeka, ponavljamo da su žrtve i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj u šah-mat poziciji: neodgovorno je ne primiti žrtvu na smještaj u slučaju potrebe, ali je isto tako neodgovorno primiti žrtvu na smještaj bez prethodnog testiranja na COVID-19, i riskirati sa zarazom većeg broja od ranije smještenih žrtava u skloništima!

Smatramo kako je više nego ikad nužno pomaknuti fokus i apostrofirati drugu stranu ovog problema: umjesto da razmišljamo samo o opciji da izmjestimo žrtve nasilja u obitelji (najčešće žene i djecu) iz njihovog vlastitog doma i pokušamo im osigurati smještaj u skloništima, vrijeme je da izmjestimo počinitelje nasilja u obitelji.

Naš stav je da je sada više nego ikada prije neophodno izricati mjere zabrane pristupa žrtvi i djeci na minimalno 2 mjeseca i dulje, ovisno o težini nasilja kao i povijesti nasilnog ponašanja, kao i zadržavati počinitelje u istražnom pritvoru u maksimalno dozvoljenom razdoblju. Svjesne smo da će kao protureakcija odmah bit pitanje gdje će počinitelji biti smješteni za to vrijeme? Stoga postavljamo protupitanje – zašto počinitelji nasilja u obitelji biraju nasilje i dovode se u takvu situaciju?

Stoga pozivamo Ministarstvo za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade da pokrene inicijativu i koordinaciju procesa automatskog testiranja žrtava nasilja u obitelji prije ulaska u sklonište, jer je opcija smještaja u sklonište uvijek jedno od mogućih rješenja, ali ne i jedino!

Pozivamo Ministarstvo unutarnjih poslova da pristupe svakom pozivu u pomoć zbog nasilja u obitelji tako da poduzmu radnje u svojoj nadležnosti za izricanje zabrane pristupa počinitelju nasilja. Pozivamo Ministarstvo pravosuđa da se koordinirano uključe te da suci i sutkinje žurno rade na predmetima nasilja u obitelji i da izriču mjere zabrane pristupa.

Ispred Ženske sobe: dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica

Ispred Doma “DUGA”: mr. sc. Željka Barić, ravnateljica doma

Slijedeći upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i prateći razvoj događanja oko epidemiološke situacije u zemlji, od danas ne pružamo usluge osobnog savjetovanja u okviru rada Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja. I dalje smo dostupne za sve putem telefona (01/6119-174 i 01/6119-444) i email-a (zenska.soba@zenskasoba.hr i savjetovaliste@zenskasoba.hr).

Hvala Vam na razumijevanju, pravovremeno ćemo Vas obavijestiti o svim promjenama.

U organizaciji Ženske sobe – Centra za seksualna prava održana je dvodnevna „Edukacija o seksualnom nasilju“ 11. i 12. ožujka 2020. godine u prostoru Ženske sobe.

Na edukaciji je sudjelovao cijeli radni tim Ženske sobe (9 osoba) te po dvije predstavnice iz organizacije koje pružaju pomoć i podršku ženama žrtvama nasilja, SOS Rijeke – centra za nenasilje i ljudska prava i Centra za građanske inicijative Poreč.

Predavačice su bile Dušica Popadić, osnivačica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja i članica Incest Trauma Centra – Beograd te članice Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula, Anamaria Drožđan-Kranjčec i Antonija Hojt Ilić.
Teme edukacije su bile: Seksualno nasilje; Zakonska perspektiva seksualnog nasilja; Unaprjeđenje razumijevanja seksualne traume; Unaprjeđenje tehnika intervjuiranja žena koje su preživjele silovanje; Diskusija pojedinih terapijskih pitanja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica projekta “Centar za žrtve seksualnog nasilja” koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Partnerske organizacije su Centar za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Maksimir i Centar za socijalnu skrb Požega. Projekt se provodi u suradnji sa Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Primorsko – goranske županije i Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Virovitičko – podravske županije.

Članice Ženske sobe – Centra za seksualna prava i partneri iz Centra za razvoj mladih su održali prvi partnerski sastanak na projektu „Kutak ravnopravnosti“.

Na partnerskom sastanku su dogovorene obaveze i uloge svih uključenih u provedbu projekt, kao i tijek provedbe projektnih aktivnosti.
Sastanak je održan 6. ožujka 2020. godine u prostoru Ženske sobe.

Partnerski sastanak je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centar za razvoj mladih uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na jednodnevnu edukaciju na temu rodno uvjetovanog nasilja namijenjenu studentima/cama u organizaciji Ženske sobe, a koji će se održati:

24.03.2020. godine u trajanju od 10:00h do 16:00h u prostoru Ženske sobe, Maksimirska 51a (2.kat), Zagreb

Edukacija će se sastojati od kombinacije predavanja i vježbi, a obrađivat će se tema rodno uvjetovanog nasilja, s naglaskom na seksualno nasilje i rodne (ne)ravnopravnosti. Trening će voditi članice Ženske sobe, Antonija Hojt Ilić, prof. soc. pedagogije i Kristina Mihaljević, mag. paed.soc., trenerice s višegodišnjim iskustvom u radu na problematici seksualnog nasilja i rodne (ne)ravnopravnosti.

Sudjelovanje na edukaciji je besplatno te je osiguran ručak, no nisu pokriveni putni troškovi dolaska na edukaciju.

Edukacija je sastavni dio projekta „Kutak ravnopravnosti“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Centrom za razvoj mladih uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Uz jednodnevnu edukaciju, sudionici/e će imati priliku sudjelovati na 2 književne večeri u suradnji s udrugom Skribonauti te novinarskoj večeri u suradnji s Antonelom Marušić (Vox Feminae). Navedene večeri organizirati će se s ciljem poticanja kritičkog razmišljanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju kroz književnosti i novinarstvo.

Uvjet prijave jest sudjelovanje na svim predviđenim aktivnostima (jednodnevna edukacija, 2 književne večeri, 1 novinarska večer). Edukacija je namijenjena studentima/cama koji se bave ili se žele baviti pisanjem jer je obveza, nakon sudjelovanja na aktivnostima, osmisliti i napisati tekst na temu rodne ravnopravnosti, uz mentorstvo novinarke Antonele Marušić i članica Ženske sobe.

U okviru projekta će na portalu studentski.hr biti otvorena rubrika „Kutak ravnopravnosti“ u kojoj će biti objavljeni svi tekstovi.

OBVEZE SUDIONIKA/CA:

• sudjelovanje na jednodnevnoj edukaciji koja će se održati 24.03.2020. godine
• sudjelovanje na 2 književne večeri koje će se tijekom travnja održati u Ženskoj sobi
• sudjelovanje na novinarskoj večeri koja  će se tijekom svibnja održati u Ženskoj sobi
• osmisliti (samostalno ili u paru) jedan tekst na temu rodne ravnopravnosti uz mentorstvo novinarke Antonele Marušić i članica Ženske sobe
• sudjelovanje na javnoj akciji koju će Ženska soba organizirati krajem godine

Po izvršenim obvezama svi sudionici/e će primiti potvrdu o sudjelovanju na edukaciji i projektnim aktivnostima.

Krajnji rok za prijavu je 19.03.2020. godine. Molimo Vas da nam na e-mail Ženske sobe: (zenska.soba@zenskasoba.hr) pošaljete:

1. Životopis (obavezno treba sadržavati kontakt podatke)
2. Motivacijsko pismo

Veselimo se Vašem odazivu i druženju s Vama!

Ženska soba je dana 01.01.2020. godine započela s provedbom projekta „Kutak ravnopravnosti“. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za razvoj mladih, a uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku.

Projekt će se provoditi godinu dana, a opći cilj jest osnaživanje i poticanje mladih za preuzimanje aktivne uloge u postizanju rodne ravnopravnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja.

Kroz provedbu projektnih aktivnosti, kod mladih će se podignuti opća razina kritičkog promišljanja o rodnoj neravnopravnosti u našem društvu i rodno uvjetovanom nasilju te će ih se osvijestiti kako ova problematika direktno utječe na kvalitetu njihovih života te onemogućava potpuno ostvarivanje njihovih prava.

Dana 21. siječnja 2020. godine održan je prvi partnerski sastanak u prostorijama Ženske sobe u sklopu projekta Centar za žrtve seksualnog nasilja. Na sastanku su predstavljeni ciljevi projekta te dogovorene aktivnosti i obveze svakog partnera.

Program “Centar za žrtve seksualnog nasilja“  provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava  u partnerstvu sa Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo i Neuropsihijatrijskom bolnicom dr. Ivan Barbot Popovača. Programske aktivnosti provode se uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva.

Svojim Facebook statusom od 9. siječnja 2020. u kojem javno proziva gđu. Jelenu Veljaču, koristeći pri tome bez njenog pristanka informacije i saznanja koja je dobio dok je obavljao liječničku službu, Herman Vukušić je jasno narušio Kodeks medicinske etike i deontologije (Narodne novine 139/15). Članak 14 navedenog Kodeksa glasi: „Sve ono što je liječnik saznao obavljajući svoj posao smatra se liječničkom tajnom. Liječnik ju je obvezan čuvati i pred pacijentovim bližnjima, ako to pacijent/bolesnik zatraži, a i nakon njegove smrti, osim u slučaju kad bi čuvanjem liječničke tajne ugrozio život i zdravlje drugih ljudi. Čuvanje liječničke tajne proteže se i na sve sustave kojima se podaci o pacijentu prenose, obrađuju i pohranjuju“).

Sasvim jasno je i da je Herman Vukušić svojim Facebook statusom pokušao diskreditirati gđu. Veljaču na osnovi njenog  prisustva u „njegovoj čekaonici“. Reakcije Hermana Vukušića na gđu. Veljaču su se već događale u nekoliko navrata, u sličnom ostrašćenom i neprofesionalnom tonu koji stavlja ozbiljnu sumnju o tome da  Herman Vukušić želi potaknuti ili održati civiliziranu raspravu ili izražavanje stavova i mišljenja.

Javni istup Hemana Vukušića je problematičan zbog minimalno tri vrlo ozbiljne točke.

Prva je ta da je, pozivajući se uzastopce na svoju struku, prekršio jedan od njenih osnovnih dokumenata. Direktno je na taj način ugrozio prava koja su gđi. Veljači zajamčena, čime je postavio osnovu za prijavu Hrvatskoj liječničkoj komori.

Druga je ta da je, pozivajući se na svoj humanizam i obranu „potlačenih društvenih skupina“, poslao svima jasnu poruku da je diskreditirajuće naći se u čekaonici psihijatrijske ambulante.

Prvim činom je Herman Vukušić prekršio kodeks struke i prava gđe. Veljače o kojima ona može odlučivati, ali nitko drugi u njeno ime ne može. Drugim činom je Herman Vukušić ugrozio prava svih osoba koje su potražile psihijatrijsku pomoć i našle se u liječničkim čekaonicama. Jasno se isčitava iz Facebook statusa Hermana Vukušića stigma prema vlastitim pacijentima/pacijenticama kao i prema svim osobama koje su zatražile pomoć psihijatra/psihijatrice. Bilo kakvo negiranje jasnog tona tog stusa bi bio čin nepreuzimanja odgovornosti Hermana Vukušića za vlastite riječi.

Treća problematična točka je animozitet koji Herman Vukušić u kontinuumu izražava prema gđi. Veljači u kojem je sasvim jasna tendencija da konkretnu osobu ponizi i umanji. Taj animozitet je, iako neshvatljiv, sasvim jasan u nekoliko istupa Hermana Vukušića.

Smatramo da je neotuđivo pravo svake ljudske osobe da potraži liječničku pomoć i da joj ista bude pružena na stručan i adekvatan način te da  čin traženja liječničke zaštite i podrške ne bude povod za stigmatizirajuće javne osude. Smatramo da je pravo svake osobe koja je potražila liječničku zaštitu da se s podacima te osobe postupa s obzirom i čuvajući princip tajnosti.

Izražavamo nadu da će Hrvatska liječnička komora, zajedno s Klinikom za psihološku medicinu uočiti ozbiljnost ovog čina njihovog zaposlenika u kojem se znanjem stečenim u liječničkoj ordinacij/čekaonici koristi kako bi se ad hominem diskreditirala osoba čiji su se privatni podaci podijelili bez njenog pristanka, arogantno pretpostavljajući pristanak, jer je ta osoba u jednom trenu takvu odluku donijela sama za sebe. Nadamo se također da će se navedene institucije ograditi od ovakvog ponašanja, kako bi se smanjila šteta nanesena osobama koje su potražile psihijatrijsku liječničku zaštitu, tim više što se radi o zaposleniku koji često u javnosti predstavlja cijelu struku. Reakcija nadležnih institucija u ovom slučaju je nužna i radi zaštite povjerenja osoba koje se obraćuju liječnicama/liječnicima, pogotovo u ovo vrijeme kada je jasno da povjerenje građanki/građana u institucije opada, ponekad s tragičnim posljedicama.

Herman Vukušić jasno ističe da je za njega nasilje ozbiljan problem, bilo koje vrste. Djelovanje bez pristanka osobe u smjeru dijeljenju njene intime, a s namjerom da joj se maliciozno našteti i nad njom ostvari nadmoć ima elemente nasilničkog diskursa i ponašanja. Herman Vukušić je pokušao svojim ponašanjem iskoristiti nečiju poziciju traženja pomoći i zaštite da bi u raspravi, pred očima javnosti, naglašavajući pozitivnu sliku o sebi, stekao nadmoć, što je štetno, opasno i zlonamjerno ponašanje.

„Primum non nocere“,a ne „primum vincere“.

Tim Ženske sobe

Ženska soba – Centar za seksualna prava započela je s provedbom trogodišnjeg programa „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ od 2019. do 2022. godine. Program je usmjeren na pružanje psihosocijalne podrške žrtvama seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, kao i na edukaciju osoba iz sustava zdravstvene skrbi s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja žrtava.

Program „Centar za žrtve seksualnog nasilja“ provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Partnerske organizacije na projektu su Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača i Grad Zagreb.

Ženska soba – Centar za seksualna prava započela je 1. prosinca 2019. godine s provedbom projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Projekt je kroz jednokratnu financijsku podršku podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te traje od 1. prosinca 2019. do 3. svibnja 2020. godine.

Zahvaljujući financijski sredstvima Ministarstva osiguran je rad jedinog specijaliziranog centra za žrtve seksualnog nasilja u Republici Hrvatskoj. Ciljevi projekta su podizanje kvalitete života osoba koje su preživjele seksualno nasilje kroz pružanje direktne pomoći i podrške, informirati ih o njihovim pravima, kao i ojačati kapacitete Centra za žrtve seksualnog nasilja pri Ženskoj sobi.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s učenicima i učenicama Prve gimnazije Zagreb i Učeničkim domom Srednje škole za primalje iz Zagreba snimila video spot „Neravnopravnost u sportu“ tijekom održavanja debata „Neravnopravnost u sportu“. Debata je održana 17. prosinca 2019. godine u prostoru Prve gimnazije na kojoj su učenici i učenice debatirali i argumentirali na istoimenu temu.

Po završetku debate te na osnovu zaključaka iste su kreirane Preporuke mladih na temu ostvarivanja rodne ravnopravnosti, ukidanja rodnih stereotipa te na koje načine educirati i senzibilizirati mlade i širu javnost.

Video je dostupan na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=MHiCZ6-GiDw

Video Preporuka mladih: https://www.youtube.com/watch?v=Q9wUVONcvqI

Preporuke mladih: http://www.zenskasoba.hr/docs/Preporukemladih.pdf

Video „Neravnopravnost u sportu i Preporuke mladih su nastale u okviru projekta „Mladi za rodnu ravnopravnost“ kojeg je nositeljica Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partner na projektu je Grad Zagreb, dok su suradničke organizacije Prva gimnazija Zagreb i Učenički dom Srednje škole za primalje iz Zagreba.

Dana 17. prosinca 2019. godine u prostoru Prve gimnazije održana je završna tribina u okviru projekta Mladi za ravnopravno društvo.

Kratku prezentaciju o samom projektu te o važnosti aktivnog uključivanja mladih u rad organizacija civilnoga društva održale su članice Ženske sobe, socijalne pedagoginje Antonija Hojt Ilić i Kristina Mihaljević, dok je predstavnica Grada Zagreba održala predavanje o važnosti uključivanja mladih u kreiranje programa i politika za njih.

Na tribini je predstavljen video “(Ne)ravnopravnost u sportu” koji uključuje debatu i Preporuke mladih, nastao u suradnji s učenicima/ama Prva Gimnazija Zagreb i Učeničkog doma Škole za primalje. Cijeli video dostupan je na YouTube kanalu Ženske sobe.

Održana završna tribina je sastavni dio projekta „Mladi za ravnopravno društvo“ koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Grad Zagreb je partner na projektu dok su suradničke organizacije Učenički dom Škole za primalje i Prva gimnazija Zagreb.

Ženska soba – Centar za seksualna poziva sve zainteresirane osobe na

izložbu „Oporavak je moguć“
9. prosinca 2019. godine
u trajanju od 12:00 do 14:00 h
u prostorije Francuskog instituta, Preradovićeva ul. 5, Zagreb

Multimedijalna izložba je produkt rada Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja u organizaciji Incest Trauma Centra  – Beograd. Ženska soba – Centar za seksualna prava, kao članica Europske ženske mreže protiv seksualnog nasilja ugošćuje multimedijalnu izložbu u Zagrebu.

Na otvaranju izložbe će govoriti:

• Mr Guillaume Colin, head of cooperation and cultural actions at the French embassy, Director of the French Institute (Francusko veleposlanstvo u Zagrebu)
• Željka Jelavić, viša kustosica Etnografskog muzeja
• sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe

Umjetnički projekt „Oporavak je moguć“ ukazuje na to da, nakon traume seksualnog nasilja, ima mogućnosti za oporavak i da postoje osobe koje razumiju seksualnu traumu i proces oporavka, te aktivno rade u ovom cilju. Autori multimedijalne izložbe „Oporavak je moguć” su Igor Mandić, likovni umjetnik fotografije i Sandra Mandić, redateljica i multimedijalna umjetnica.

Multimedijalna izložba se sastoji od tri (3) dijela:

• Prvi dio su tri kocke. Svaka kocka predstavlja jedno dijete koje je preživjelo seksualno nasilje. Izvan ove kocke izgledaju slično, a ipak različito, i ukazuju na duhovno stanje djeteta. One su čulno nježne i delikatne.
• Drugi dio projekta čini virtualno prisustvo aktivistkinja koje su osnovale „Europsku žensku mrežu protiv seksualnog nasilja“, u obliku njihovih fotografija u prirodnoj veličini, koje slobodno stoje u prostoru. Na taj način figurativno je prikazano prisustvo braniteljica u svojstvu avangarde u borbi protiv seksualnog nasilja.
• Treći dio projekta je video materijal. Predstavljaju se aktivistkinje, braniteljice, feministkinje, građanke svijeta i govore zbog čega su veći dio svog života posvetile ovoj temi – borbi protiv seksualnog nasilja.

Nadamo se da se vidimo!

U ponedjeljak 25.11. na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama počinje globalna kampanja „16 dana aktivizma“. Platforma za reproduktivnu pravdu u suradnji s organizacijama civilnog društva Roda – Roditelji u akciji, Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava, inicijativom #Spasime te nizom drugih organizacija i inicijativa najavljuje javne akcije i druga događanja u više gradova u kampanji “Od šutnje do promjene”.

U proteklih godinu dana u Hrvatskoj smo svjedočile procesima otkrivanja nasilja nad ženama i djevojčicama kao društvenog problema i trima uspješnim kampanjama koje su mobilizirale građanke i građane u borbi protiv nasilja prema ženama – #Prekinimošutnju, #Spasime i #Pravdazadjevojčice.

Udruga Roda – Roditelji u akciji je kroz inicijativu #Prekinimošutnju prikupila svjedočanstva žena iz hrvatskih bolnica. Žene su po prvi put progovorile o iskustvima u ginekološkim ordinacijama i rađaonama te time ukazale na strukturni problem nasilja prema ženama u sustavu zdravstvene skrbi.

Kao reakcija na slučaj obiteljskog  nasilja na Pagu,  pokrenuta je inicijativa #Spasime. Nakon prosvjeda u Zagrebu osnovan je i fond za direktnu pomoć žrtvama nasilja, ali usvojene su i zakonodavne izmjene. Poruke nulte tolerancije na nasilje ušle su u javni prostor, a za fond je doniralo preko 40.000 građanki i građana.

Konačno, u listopadu ove godine, u kampanji #Pravdazadjevojčice u 15 gradova Hrvatske građanke i građani su prosvjedima i akcijama pružili podršku ženama koje su preživjele seksualno nasilje te jasno poručili da vjeruju žrtvama seksualnog nasilja i da im je dosta institucionalnog nasilja kroz koje žrtve nerijetko prolaze.

Kroz ove tri kampanje žene su napravile prvi korak od šutnje do promjene – glasno su progovorile o iskustvima o kojima su do tada šutjele. Građanke i građani koji su ih podržali napravili su još jedan korak – prepoznali su problem nasilja nad ženama i glasove žena koje su tražile podršku. Zakonodavnim promjenama koje su prije nekoliko tjedana ušle u saborsku proceduru napravljen je još jedan korak u pravom smjeru, međutim, još je dug put pred svima nama.

Platforma za reproduktivnu pravdu poziva sve građanke i građane da kroz sljedećih 16 dana – od Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25.11. do Dana ljudskih prava 10.12.  ponovno udruže snage te sudjelovanjem  u akcijama, podrškom na društvenim mrežama, razgovorom o temi nasilja nad ženama, podrškom ženama u njihovoj okolini koje preživljavaju nasilje još jednom pošalju poruku da neće šutjeti, da im je nasilje nad ženama važna tema, da zahtijevaju temeljite i duboke institucionalne i društvene promjene koje će doprinijeti prevenciji svih oblika nasilja nad ženama, pružanju sustavne i adekvatne podrške žrtvama te podršci radu organizacija civilnog društva specijaliziranima za ovaj problem.

Odgovornost je cijelog društva prema ženama koje su prekinule šutnju i progovorile o svojim iskustvima da ih se ne ostavi same te da prekinutu šutnju pretvori u društvenu i institucionalnu promjenu. Mogućnosti i snaga pojedinaca i pojedinki su različiti, ali svaki korak doprinosi putu prema društvu u kojem će ravnopravnost i nenasilje biti temeljne vrijednosti. Pridružite se akcijama tijekom 16 dana aktivizma u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Zaboku!

POZIV NA JAVNU AKCIJU

povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Ženska soba – Centar za seksualna prava u suradnji s Gradom Zagrebom, Uredom za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava i Domom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” organizira javnu akciju:

 24. studenog 2019. godine
na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu
od 11:00h do 13:00h.

Cilj javne akcije jest obilježiti Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25.11.2019.) i početak globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o nasilju nad ženama (seksualnom i obiteljskom). Nadalje, javnom akcijom osigurat će se širenje informacija o radu Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja te Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” čime će se osigurati informiranje javnosti o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške u slučaju doživljavanja nasilja.

Na javnoj akciji će se dijeliti edukativno-informativni materijali, a građanke i građani će imati priliku vidjeti fotografije nastale u okviru fotografskog natječaja  „1 od 3“ žene te glasati za pobjedničku fotografiju koja će nakon javne akcije biti izvješena u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba 25. studenog 2019. u sklopu izložbe koju organizira Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” povodom obilježavanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.

Javna akcija je sastavni dio kampanje „1 od 3” koja je financirana od strane Grada Zagreba, Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava. Nositeljica kampanje je Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partnerska organizacija je Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti i podržati borbu protiv nasilja nad ženama!

Dana 7. studenog 2019. godine održana je radionica o debatiranju u okviru projekta „Mladi za ravnopravno društvo“. Na radionici su sudjelovali učenici i učenice Prve gimnazije iz Zagreba te učenice Učeničkog doma Škole za primalje iz Zagreba.

Na radionici su učenici i učenice pripremali debatu na temu „Rodna (ne)ravnopravnost u sportu“ koja će se održati tijekom mjeseca studenog. Imali su priliku naučiti kako debatirati na ovu temu te kako pripremiti i izložiti argumentaciju. Radionicu su vodile članice Ženske sobe, Josipa Tukara Komljenović i Lidija Al Tharwan.

Održana radionica je sastavni dio projekta „Mladi za ravnopravno društvo“ koji je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Grad Zagreb je partner na projektu dok su suradničke organizacije Učenički dom Škole za primalje i Prva gimnazija Zagreb.

Ženska soba – Centar za seksualna prava i volonterke su održale blok radionice za osme razrede Osnovne škole „Ivana Filipovića“ iz Zagreba 4. studenog 2019. godine. Na radionicama su sudjelovali učenici i učenice 8A i 8B razreda.

Cilj radionica je bio naučiti učenike i učenice prepoznavanje oblika nasilničkog ponašanja u partnerskim vezama među mladima, poštivanje vlastitih i tuđih granica. Učenici i učenice su također imali priliku osvijestiti vlastite i mitove o nezdravim partnerskim odnosima.

 Radionice u održane u okviru projekta „Šalji dalje“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Osnovnom školom „Slava Raškaj“, Ozalj. Projekt je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ženska soba – Centar za seksualna prava održala je dvodnevnu edukaciju za predstavnike/ce medija, institucija i organizacija civilnog društva o medijskom izvještavanju o nasilju nad ženama i femicidu 30. i 31. listopada 2019. godine u hotelu Panorama u Zagrebu.

Edukacijom su facilitirale članice Ženske sobe, Maja Mamula i Antonija Hojt Ilić dok su predavačice bile Nevanka Sudar ispred Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Branka Žigante Živković, Visoki Prekršajni sud Republike Hrvatske, Barbara Matejčić, nezavisna novinarka, Saša Leković, novinar te Maja Mamula i Antonija Hojt Ilić iz Ženske sobe.

Predavanja i vježbe edukacije su obuhvatili teme: nasilja nad ženama, novokreiranog „Medijskog kodeksa – vodiča za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, zakonskoj perspektivi nasilja nad ženama i medijskog izvještavanja, značaju medija u senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o problemu nasilja nad ženama – izazovi u suradnju, predstavljanje istraživanja Analiza medijskog izvještavanja o slučajevima femicida.

Edukacija je održana u sklopu projekta Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama kojeg je nositeljica  Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u partnerstvu sa Ženskom sobom. Pridruženi partneri/ce na projektu su Pravosudna akademija, Policijska akademija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s Osnovnom školom „Tin Ujević“ iz Zagreba održala radionice za učenike i učenice osmih razreda. Radionice su održane 24. listopada 2019. godine.

Voditeljica radionica, Kristina Mihaljević, socijalna pedagoginja je učenike i učenice kroz radionicu „Elektroničko i elektroničko seksualno nasilje“ educirala o pozitivnim i negativnim stranama Interneta, o elektroničkom nasilju te elektroničkom seksualnom nasilju. Učenici i učenice su na radionicama imali prilike osvijestiti rizična ponašanja na Internetu te su upoznati s mogućnostima pomoći i podrške te zaštite ukoliko sami dožive ili poznaju nekoga tko je doživio elektroničko nasilja ili elektroničko seksualno nasilje.

Radionice su održane u okviru projekta „#Siguranklik“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Osnovnom školom „Tin Ujević“ i Osnovnom školom „Borovje“ iz Zagreba. Projekt je financijski podržan od Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Ženska soba – Centar za seksualna prava i volonterke su održale radionice za sedme razrede Osnovne škole „Ivana Filipovića“ iz Zagreba 23. listopada 2019. godine. Radionice su održane za učenike i učenice 7A i 7B razreda.

Cilj radionica je bilo informiranje učenika i učenica o osnovnim obilježjima seksualnog uznemiravanja, razlici između seksualnog uznemiravanja i koketiranja, mitovima i predrasudama. Također su imali priliku osvijestiti vlastite mitove i predrasude vezane uz seksualno nasilje te su upoznati s mogućnostima i oblicima pomoći i podrške.

Radionice u održane u okviru projekta „Šalji dalje“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu s Osnovnom školom „Slava Raškaj“, Ozalj. Projekt je financijski podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Započeo je program osposobljavanja za zanimanje njegovateljice/geronto domaćice koji organizira Ženska soba u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu za žene s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Program osposobljavanja je namijenjen ženama koje su starije od 18 godina života, žene koje su ili su bile korisnice autonomnih skloništa/državnih skloništa, korisnice centara za socijalnu skrb, majke troje i više djece ili majke djece vrtićke dobi, dugotrajno nezaposlene osobe, žene starije životne dobi i slično.

Osposobljavanje za obavljanje poslova njegovateljice/ geronto domaćice za korisnice provodi se u okviru programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ koji provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu sa Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga. Program „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ provodi se kroz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Program je nastao na temelju prepoznatih potreba u društvu te na temelju višegodišnjeg iskustva rada sa žrtvama nasilja u obitelji, a njime se doprinosi razvoju novog i sveobuhvatnog modela za osnaživanje žena žrtava za reintegraciju u zajednicu, kroz osnaživanje i zapošljavanje. Također, programom se potiču poslodavci na korištenje Aktivnih mjera zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji provedbom istraživanja i uspostavljanjem međusobne suradnje između svih dionika te se osigurava uključivanje organizacija s ruralnih područja u pružanje socijalnih usluga.

Ovim putem želimo reagirati na sadržaj i način komunikacije novinara HRT-a, Aleksandra Stankovića u emisiji Nedjeljom u 2, emitiranoj 20. listopada u kojoj je sudjelovala gospođa Jelena Veljača kao predstavnica organizacija koje su pokrenule niz prosvjeda „Pravda za djevojčice“ (Platforma za reproduktivna prava, Ženska soba, Zaklada Solidarna, Inicijativa #Spasime).

Reakciju pišemo potaknute pozivima nekoliko žena koje su preživjele seksualno nasilje, a koje su telefonski kontaktirale našu organizaciju danas, u danu nakon emitiranja emisije.
Kao organizacija koja se 17 godina bavi temom seksualnog nasilja i koja radi direktno s osobama koje su preživjele seksualno nasilje, iskazujemo zabrinutost uslijed izjava gospodina Stankovića. Smatramo da su iznesene teze usmjerene na propitivanje i otvoreno iskazivanje nerazumijevanja, pa čak i osude konkretne žrtve seksualnog nasilja, opasne po žrtve seksualnog nasilja koje su emisiju gledale, u smislu dodatne traumatizacije. Smatramo također kako su takve teze opasne u smislu poticanja trenutnog društvenog konteksta u kojem se žrtvu okrivljava za nasilje koje doživi ili se propituje njeno ponašanje prije, tijekom ili nakon proživljenog nasilja.

Još jednom ističemo da je jedina osoba koja je odgovorna za seksualno nasilje počinitelj nasilja koji je odlučio nasilje počiniti. Smatramo da je dužnost nadležnih institucija Republike Hrvatske procesuirati počinitelje seksualnog nasilja, imajući poseban obzir prema osobama koje prijavljuju seksualno nasilje te vodeći računa o specifičnoj prirodi traume koju osoba preživi. Također, smatramo da je dužnost okoline, društva i medija ne podržavati kontekst u kojem se nasilje opravdava ili relativizira čime se direktno utječe na pojavnost tog nasilja.

Ističemo da su razlozi zbog kojima je preživjelima izuzetno teško prijaviti seksualno nasilje razni, a uključuju: strah od počinitelja (strah od kazne, od osvete, od učestalog ponavljanja nasilja), strah da će ih drugi okriviti za preživljeno nasilje, strah od reakcije okoline, strah od odbacivanja partnera i obitelji, strah od reakcija institucija i toga što će proživjeti tokom procesa, strah da im nitko neće vjerovati, sram da itko sazna za to što im se događa, brojne predrasude kojima je seksualno nasilje obavijeno i dr.

Tijekom današnjeg dana Ženska soba zaprimila je telefonske pozive u kojima smo izložene agresiji i prijetnjama od strane građana u kojima nam se prijeti napadima iz domene seksualnog nasilja, te nas se vrijeđa pogrdnim imenima. Takve reakcije građana smatramo pokazateljem stanja društva u kojem čak i borba protiv seksualnog nasilja izaziva nove nasilne reakcije. Također, osuđujemo prijetnje nasiljem koje su upućene g. Stankoviću, a o kojima piše na svom Facebook statusu. Nedopustivo je da itko prijeti bilo kome, posebice njihovoj djeci i obitelji, a posebice seksualnim nasiljem. Svaka javna rasprava, pa tako i ova, koja je od iznimne važnosti za osobe koje su preživjele seksualno nasilje, mora biti civilizirana. Upravo protiv kulture nasilja se i borimo.

Sukladno reakcijama osoba koje su preživjele seksualno nasilje, a koje su nam se obratile tokom današnjeg dana, želimo poslati jasnu poruku riječima jedne od preživjelih koje su nam se danas telefonski javile kao reakciju na konkretan nastup g. Stankovića (izjavu koristimo uz dozvolu korisnice): „Otkud ti pravo da govoriš u moje ime i otkud ti pravo da mi držiš prodike o tome kad se treba progovoriti?“

U nadi da će ovo naše priopćenje pridonijeti širenju prostora razumijevanja za sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje i pridonijeti senzibilizaciji i odgovornom postupanju svih dionika društva i institucija u smjeru smanjenja seksualnog nasilja, a naročito onih dionika koji, zbog svoje javne pozicije, imaju utjecaj na veći broj građanki i građana i na cijelo društvo.

tim Ženske sobe

Dana 15. listopada 2019. godine članica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, Kristina Mihaljević je održala dva predavanja za učenike i učenice od 1. do 4. razreda Medicinske škole u Dubrovniku. Na predavanju je sudjelovalo 100 učenika i učenica srednje škole.

Teme predavanja su bile seksualno nasilje i elektroničko seksualno nasilje. Učenici i učenice su imale priliku ne samo se upoznati s ovom temom, nego i naučiti kako prepoznati nasilje, pronaći pomoć i podršku, zaštititi se u slučaju nasilja. Također su imali priliku osvijestiti vlastite mitove i predrasude o seksualnom nasilju te kako ih prepoznati.

Seksualno nasilje je jedan od najtežih zločina, koji se sustavno najrjeđe prijavljuje. Jedan od osnovnih razloga neprijavljivanja vezan je, osim uz strah od počinitelja, uz osjećaj srama i straha da žrtvi nitko neće povjerovati i da će biti sama optužena za preživljeno. Ovaj slučaj samo potvrđuje strahove žrtava.

Ovim putem pozivamo nadležne institucije i medije da posebno pažljivo postupaju u ovom slučaju. Iznimno je važno u ovakvim slučajevima stati uz žrtvu, podržati je, ne propitivati i ne tražiti njenu odgovornost za preživljeno višestruko nasilje, koje je uključivalo grupno silovanje, prijetnje, fizičko premlaćivanje i ucjene.

Osnovni korak je poštovanje prava žrtava i to u ovom slučaju prema dvije osnove: prava djeteta kao žrtve kaznenog djela i prava žrtava kaznenog djela protiv spolne slobode, koja su propisana Zakonom o kaznenom postupku. Žrtva ima sljedeća prava: prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava, opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, tajnost osobnih podataka, isključenje javnosti, ponašanje od strane svih nadležnih institucija koje je posebno obzirno s obzirom na dob, da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba, zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja.

Vrlo neugodno smo iznenađene informacijom da počinitelji nisu zadržani u istražnom zatvoru, s obzirom na činjenicu da su već prijetili, ucjenjivali i fizički zlostavljali žrtvu kako bi ju odvratili od prijave preživljenog seksualnog nasilja, kao i činjenicu da je žrtva malodobna. Također, s obzirom da su žrtva i počinitelji iz istog mjesta, teško je vjerovati da žrtva neće biti izložena sustavnim pritiscima svakodnevno.

Nužno je korektno postupanje od strane nadležnih institucija, u skladu sa svim zakonskim mogućnostima i ovlastima vezanim uz zaštitu prava žrtava. Ključna je pomoći i podrške od strane specijaliziranih organizacija i institucija. Ovim putem pozivamo djevojku i/ili njenu obitelj da se obrate Ženskoj sobi, u okviru koje djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja, gdje može dobiti besplatnu i stručnu pomoć i podršku (pravno i psihološko savjetovanje, priprema za sudski postupak, psihoterapija za proradu traumatskog iskustva, rad s bliskim osobama i obitelji žrtve). Također, iznimno je važno da šira zajednica u kojoj se nalazi žrtva stane uz nju i osudi počinjeno nasilje. Sve su to ključni elementi za sprječavanje daljnje i/ili sekundarne viktimizacije žrtve koja je već preživjela čitav niz iznimno traumatizirajućih i teških kaznenih djela.

Ovakvi slučajevi nam pokazuju koliko je ključna prevencija od najranije dobi, koja bi pružila svima informacije o problemu seksualnog nasilja, njegovom sprječavanju, mehanizmima podrške i pomoći, kao i predrasudama koje ga okružuju i onemogućavaju žrtvu da izađe iz kruga nasilja i dođe do pravde.

Stoga pozivamo institucije da ovom slučaju pristupe izuzetno pažljivo i uzimajući u obzir dob i stanje žrtve, kao i traumatizirajuće okolnosti kojima je bila izložena dulje vremensko razdoblje. S obzirom da opravak žrtve uvelike ovisi o socijalnoj podršci, šira zajednica jasno treba osuditi seksualno nasilje i ni u kojemu slučaju prebacivati krivnju sa počinitelja na žrtvu. Medije s druge strane pozivamo da krajnje senzibilizirano, objektivno i obzirno izvještavaju o ovom slučaju, ne samo sad u trenutku prijave, nego i kroz postupak, jer svojim utjecajem na javnost omogućuju da ovaj slučaj bude sankcioniran pravovremeno i na odgovarajući način.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je u suradnji s Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – DUGA Zagreb organizirala ciklus radionica razvoja specifičnih kompetencija traženih na tržištu rada. Ciklus radionica je održan 1. listopada 2019. godine za žene smještene u Domu „DUGA“ Zagreb.

Polaznice radionica su imale mogućnosti kroz predavanja, vježbe i praktični rad naučiti o komunikacijskim vještinama i prezentacijskim vještinama potrebni za pronalazak posla, kako uspješno provesti intervju za posao, napisati vlastiti životopis te motivacijsko pismo. U završnom dijelu radionica, polaznice su sa predavačicama vježbale i naučile različite tehnike nošenja sa stresom kako bi prevladale strah koji se javlja prilikom razgovora za posao, ali i različite strahove i stres s kojim se susreću u svakodnevnom životu.

Ciklus radionica su vodile Senka Sekulić Rebić (psihologinja i voditeljica Centra za žrtve seksualnog nasilja) i Josipa Tukara Komljenović (sociologinja).

Ciklus radionica sastavni je dio programa „Edukacijom i osnaživanjem – korak bliže zaposlenju“ kojeg provodi Ženska soba – Centar za seksualna prava u partnerstvu sa Centrom za socijalnu skrb Slavonski Brod, Centrom za socijalnu skrb Požega, Udrugom Brod – grupom za ženska ljudska prava, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ i Domom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja – Duga. Program se provodi uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ženska soba i OŠ Slava Raškaj Vas sa zadovoljstvom pozivaju na javnu akciju “Šalji dalje!” koja će se održati u:

petak 04.10.2019.

u trajanju od 9 do 11

Ozalj, Kurilovac, ispred Humićke

Javna akcija dio je projekta “Šalji dalje!” čija je provedba započela u prosincu 2018. godine a koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Opći cilj projekta je prevencija seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima, a sam projekt je uključivao edukaciju različitih ciljanih skupina:

• učitelji/ice i stručni suradnici/e OŠ Slava Raškaj
• učenici/e osnovne škole “Slava Raškaj” Ozalj
• voditelji/ce preventivnih programa Županijskog stručnog vijeća Karlovačke županije
• studenti/ce

Obzirom da je jedan od specifičnih ciljeva projekta aktivno uključivanje djece u prevenciju seksualnog nasilja kao i osvještavanje šire javnosti o problematici te uključivanje predstavnika/ca lokalnih vlasti, bilo bi nam iznimno zadovoljstvo kada biste nam se pridružili i svojim dolaskom podržali rad na prevenciji seksualnog nasilja.

Na javnoj akciji sudjelovati će učenici/e OŠ “Slava Raškaj” Ozalj koji će s predstavnicima/ama škole informirati širu javnost o problematici seksualnog nasilja nad djecom i mladima.

Vidimo se!

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom projekta „Psihosocijalna pomoć žrtvama seksualnog nasilja“. Ženska soba projekt provodi samostalno, a provedbu projekta financijski podržava Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo.

Projekt je usmjeren na pružanje psihosocijalne pomoći, unaprjeđenje i podizanje kvalitete života žrtava seksualnog nasilja te zaštitu mentalnog zdravlja stručnih osoba koje pružaju direktnu pomoć žrtvama nasilja. Kroz projekt će se također raditi i na osvještavanju i senzibilizaciji javnosti o potrebi zaštite mentalnog zdravlja žrtava seksualnog nasilja.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom projekta „Centar za žrtve seksualnog nasilja“. Ženska soba projekt provodi samostalno, a provedbu projekta financijski podržava Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Opći cilj projekta je smanjenje tolerancije na seksualno nasilje u okviru našeg društva, uključujući zaštitu prava žrtava, dok je specifični cilj projekta unaprjeđenje kvalitete života osoba koje su preživjele neki od oblika seksualnog nasilja osiguravajući direktnu pomoć i podršku. Navedeno će biti postignuto kroz aktivnosti projekta, prvenstveno kroz direktan rad sa žrtvama. Ciljane korisnice/i su osobe koje su preživjele seksualno nasilje, ali i institucije, čitava zajednica, odnosno opća javnost.

Ženska soba – Centar za seksualna prava je započela s provedbom projekta #siguranklik. Projekt se provodi u partnerstvu s Osnovnom školom Tina Ujevića, Zagreb i Osnovnom školom Borovje, Zagreb, a provedbu projekta financijski podržava Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Cilj projekta je suzbijanje elektroničkog nasilja nad i medu djecom i mladima s naglaskom na elektroničko seksualno nasilje u školama Grada Zagreba, ali i kod šire javnosti. Cilj će se ostvariti kroz održavanje predavanja i radionica, tisak i distribuciju materijala te javne aktivnosti. Sve aktivnosti obuhvaćaju sve relevantne dionike, a to su učenice/i osnovnih škola, djeca i mladi općenito, profesori/ce i stručni suradnici/e škola u Gradu Zagrebu, šira i stručna javnost.

Ženska soba – Centar za seksualna prava organizira provedbu programa osposobljavanja za zanimanje njegovateljica/geronto-domaćica za žene s područja Grada Zagreb i Zagrebačke županije.

Program osposobljavanja je namijenjen ženama koje su starije od 18 godina života, žene koje su ili su bile korisnice autonomnih skloništa/državnih skloništa, korisnice centara za socijalnu skrb, majke troje i više djece ili majke djece vrtićke dobi, dugotrajno nezaposlene osobe, žene starije životne dobi i slično.

Edukacija je za sve polaznice u potpunosti besplatna za osobe koje se odluče uključiti u edukaciju.

Prisustvovanje na cijeloj edukaciji u trajanju od otprilike 4 mjeseca je obavezno u cijelosti kako bi se polaznicama po završetku programa osposobljavanja mogla završena edukacija unijeti u radne knjižice.

Pozivaju se zainteresirane žene da se najkasnije do 02.10.2019. godine jave na e-mail Ženske sobe zenska.soba@zenskasoba.hr ili radnim danom od 10 do 17h na broj telefona 01/6119-174 sa sljedećim podacima:

– ime i prezime

– datum i godina rođenja

– grad/mjesto iz kojeg dolaze

– kontakt podaci

Ženska soba je dana 11.09.2019. godine zaprimila pismo podrške od udruge Woman Against Rape (žene protiv silovanja) iz Republike Afrike preko gospođe Davorke Prelog iz Veleposlanstva Republike Hrvatske.

Pismo podrške hrabroj i nadasve časnoj ženi, žrtvi Damira Škare i svim ženama, žrtvama silovatelja i zlostavljatelja žena, djece i slabijih