Transrodnost

Razumijevanje transrodnosti

Kad pitam ljude za njihove asocijacije na temu transgendera/transrodnosti, uglavnom mi kažu da ne znaju što je to. U najboljem slučaju spomenu tranvestite ili transseksualce koji su najveća nepoznanica i najprepoznatljiviji po svojoj «drugačijosti».Transrodnost je puno više od toga i tiče se svih nas, a ne samo lezbijske i gej zajednice kao što se često misli.  Transrodnost je teško objasniti i shvatiti prvenstveno zbog toga što u hrvatskom društvu ne postoji niti svijest o razlici između roda i spola koji čine temelj za razumijevanje transrodnosti. Rod kao patrijarhalni sociološko-kulturni obrazac nas sve ograničava na različitim razinama našeg izražavanja i postojanja.  Društvo nas kondicionira u pogledu naših ponašanja i kad god pokušamo izaći iz zadanih obrazaca dobijamo «packe» za naše istupe. Tako se potiču i održavaju rodne uloge, a žene i muškarci ostaju jedine dvije poznate kategorije spola i roda koji se razumiju samo kroz dihotomični smisao. Posljedica toga je npr. potpuno ignorantan i diskriminirajući odnos prema tisućama interseksualne djece koja se rađaju svake godine ili transeksualnim osobama o kojima čitamo samo u zanimljivostima ili ih patološki obrađujemo te sklanjamo iz okvira našeg društva ismijavajući ih i gurajući u izolaciju, prostituciju, samoubojstva…

Kao što Kinsey na spektrumu prikazuje seksualnu orijentaciju sa homoseksualnom s jedne a heteroseksualne na drugom, sličnu skalu možemo primijeniti i u slučaju roda sa ženskim rodom s jedne a muškim s druge.Ako pogledamo spektrum rodnih uloga (prikazan na slici) odmah možemo uočiti da su rodne uloge itekako promjenjive, a ne fiksne i dihotomične kako su nam obično tumačene. One se mijenjaju stoljećima a pogotovo zadnjim desetljećima i žene i muškarci se pomalo oslobađaju i proširuju razumijevanje rodnih uloga. Rodne uloge danas nisu simetrične već su se žene izborile za širenje rodnog izražavanja za razliku od muškaraca koji nisu uložili jednaki napor te žive u «puno skučenijem» rodnom okviru. Ilustracija toga je ulazak žena u sferu politike, poslovni sektor i neka druga tradicionalno muška područja iako se nažalost još dugo neće moći govoriti o ravnomjernoj raspodjeli moći. Analogno tome, upravo patrijarhalni poredak muške dominacije i moći koji većina muškaraca uživa glavni je uzrok nevelikog odstupanja od većini ugodne zadane rodne uloge.

U ne tako dalekoj prošlosti bilo je nezamislivo da žene nose hlače što nam s današnje pozicije gledano, na jednostavan način nameće pitanje transrodnosti. Fiksno određenje rodnih uloga i kodeks nalagali su da muškarci nose hlače a žene suknje a kršenje tih normi možemo poimati kroz kontekst transrodnosti budući da se ona odnosi na osobe koje prelaze granice konvencionalnih definicija «žene» i «muškarca».  Sa samom transformacijom roda, mijenja se i koncept transrodnosti pa tako danas ne smatramo žene koje nose hlače transrodnima jer takvo rodno izražavanje danas ulazi u prihvatljive norme ženskog rodnog identiteta.

Transrodni pokret

Međutim, muškarce koji nose suknje itekako još uvijek smatramo poremećenima, čudnima i nužno ih povezujemo sa homoseksualnošću.Definicija transrodnosti je oblikovana oko rodnog i spolnog identiteta i izražavanja koji prelaze trenutno društveno prihvatljive norme te su samim tim takvi identiteti izloženi diskriminaciji koja se definira kao transfobija.Transfobija – strah, mržnja, gađenje i diskriminirajući odnos prema ljudima čije stvarno ili percipirano rodno izražavanje nije u skladu, na društveno prihvatljiv način, sa spolom koji im je pripisan pri rođenju.Transrodna osoba – osoba čiji rodni identitet ili rodna prezentacija nije u skadu sa spolono uvriježenim tradicionalnim rodnim ulogama; često se koristi kao sveobuhvatni termin za različite načine iskazivanja rodnih identiteta koji su drukčiji od tradicionalno uvjetovanih uloga. U ovu se definiciju uklapaju i transseksualne osobe jer se nalaze na «transrodnom spektrumu», kao i npr. transvestiti.

Transrodni pokret uključuje najrazličitije oblike rodnog i spolnog izražavanja i identificiranja a koji su redovno u neskladu sa zadanim rodnim ulogama i identitetima.  Iako gej i lezbijska zajednica trenutno pokazuje veće razumijevanje za pitanja transrodnosti od heteroseksualne većine, važno je napomenuti da su transrodne osobe bile te koje su pokrenule gej i lezbijski pokret da bi kasnije bile isključene zbog percepcije lezbijki i gejeva koji su pod utjecajem dominantnog dihotomnog shvaćanja roda i spola zaključili da transrodne osobe previše odstupaju od koncepta normalnosti kojem oni sami teže.

Neki od identiteta koje obuhvaća transrodni pokret su:

drag – oblačenje koje je društveno definirano kao oblačenje drugog spola ili roda; također se odnosi na stilizirano prenaglašeno izvođenje prethodno spomenutog.

drag queen – muškarac koji se oblači u žensku odjeću radi užitka ili performansa. Pristojno je oslovljavati drag queen sa «ona» kad su u dragu a sa «on» kad nisu u dragu. (nisu nužno homoseksualno orijentirani)

drag king –  žena koja se oblači u mušku odjeću u svrhu performansa, zabave ili osobnog ispunjenja predstavljajući vlastitu definiciju muškosti. Takvo izražavanje može biti personifikacija muškaraca, kulturološko izražavanje, butch stvarnost, proširivanje identiteta ili oblik parodije. Pristojno je oslovljavati drag king-a sa «on» kad su u dragu a sa «ona» kad nisu u dragu. (nisu nužno homoseksualno orijentirani)transeksualac/ka  – osoba koja ima jasnu želju i nakanu da promjeni svoj spol, osoba koja je napravila prijelaz i tako svakodnevno živi ili osoba koja je fizički modificirala (uključuje fizičku i/ili hormonalnu terapiju i operaciju) svoje tijelo da bi izrazila svoju rodnu/spolnu prezentaciju.

MTF – modifikacija iz muškarca u ženu, često se odnosi na transseksualnu, ali ponekad na transrodnu osobu ili cross-dressera.

FTM – modifikacija iz žene u muškarcatrans – sveobuhvatni pojam za one koji prelaze rodne ili spolne granice.transvestit – osoba koja uživa u nošenju odjeće drugog roda. (heteroseksualno i homoseksualno orijentirani)butch –  žena sa naglašenim društveno normiranim oznakama muškog roda (ne nužno homoseksualne orijentacije)

interseksualna osoba – rođena sa neodredivim genitalijama. Svake godine na tisuće djece rađa se sa neodredivim genitalijama koje kirurzi često preoblikuju bez znanja i pristanka roditelja (uobičajeni zahvat je preoblikovanje genitalija u uvriježena primarna ženska spolna obilježja) što može rezultirati emocionalnim traumama i gubitak osjeta i nemogućnost orgazma.androgina osoba – koja se izgledom i vlastitom identifikacijom ne priklanja niti ženskom niti muškom rodu i rodno se izražava miješano ili neutralno.

Moguće posljedice nekonvencionalnog rodnog i spolnog izražavanja

Društvena marginalizacija transrodnih osoba rezultira u nepreglednom nasilju.  Kažnjavanje pokušaja rodnog prekoračenja dovodi do toga da su transrodne osobe podložnije samoubojstvima, ubojstvima, otkazima, fizičkom nasilju, ismijavanju te psihijatrijskim iživljavanjima te je njihov život u svim aspektima ograničen zbog toga što se njihova kompetentnost gleda samo kroz prizmu njihovog rodnog ili spolnog izražavanja.Slučaj Brandona Teena-e je postao opće kada je ta istinita priča prezentirana u filmu «Boys Don’t Cry».  Taj slučaj nije jedini niti jedinstven.  Slučajevi transfobije su česti i najčešće brutalni.Evo ih nekoliko.

Slučaj  vozača kamiona koji je 20 godina radio za Winn-Dixie dućane u Kentucky-ju i bio u braku sa ženom 23 godine koji je dobio otkaz zbog glasina da u slobodno vrijeme ponekad nosi žensku odjeću.

Slučaj Aurore iz Ohio-a koju je sud sa 6 godina oduzeo njenim biološkim roditeljima jer je dijete rođeno sa muškim spolnim karakteristikama ali se od svoje 2 godine izražava kao djevojčica i roditelji ju u skladu s time odgajaju.Slučaj Willie-ja Houston-a iz Tennessee-ja koji je ubijen zbog pretpostavke da je gej kada je nakon večere sa zaručnicom i prijateljima odveo svog slijepog prijatelja u WC pridržavajući u drugoj ruci torbicu svoje zaručnice.Da bi uopće došlo do rasvjetljavanja diskriminacije i nasilja protiv transrodnih osoba te pomaka u odnosu društva naspram te marginalizirane skupine potrebno je prvo prepoznati značaj rodnih uloga i implikacije njihovih ograničenja u svakodnevnom životu svake/og od nas. Nažalost, hrvatsko društvo je još uvijek funkcionira po principu zadane binarnosti, čvrsto ukalupljenih rodnih uloga i podržava ih a svi mi koji živimo u proširenim oblicima rodnog i spolnog izražavanja moramo se nositi sa svakodnevnim nasiljem generiranim protiv svih vrsta različitosti.