PRIJAVA SEKSUALNOG NASILJA I PRAVA U OKVIRU KAZNENOG POSTUPKA

Žrtva kaznenog djela fizička je osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela[1].

Kako prijaviti kazneno djelo?

Katkad je teško odlučiti prijaviti kazneno djelo i to iz više razloga (npr. straha od počinitelja, straha od stigmatizacije, nepovjerenja u sustav i slično). Međutim, počinitelji kaznenih djela mogu se sankcionirati, odnosno može im se izreći kazna za počinjeno kazneno djelo samo ako se podnese prijava nadležnim tijelima. Svjesni smo da to može biti teško i zahtjevno, ali je prijava nužan korak u pokretanju mehanizama predviđenih za sankcioniranje počinitelja za koje se utvrdi da su počinili kazneno djelo. U nastavku navodimo upute kako prijaviti kazneno djelo te kome i kako napisati kaznenu prijavu.

Kazneno djelo možete prijaviti usmeno ili pismeno policiji ili nadležnom državnom odvjetništvu.

Sam sadržaj kaznene prijave nije formalno propisan. Međutim, kako bi nadležna tijela mogla postupati po podnesenoj kaznenoj prijavi, važno je da ona sadržava što više važnih informacija.

Kaznena bi prijava, stoga, trebala sadržavati minimalno:

• osobne podatke počinitelja i što je moguće više informacija o počinitelju (npr. dob, imena roditelja) kako bi nadležna tijela mogla odrediti o kome je riječ
• što iscrpniji opis događaja koji se prijavljuje (mjesto i vrijeme), kao i sve druge informacije o događaju koje mogu pomoći nadležnim tijelima u njihovu radu
• naziv i zakonski članak kaznenog djela koje se prijavljuje (može se navesti, ali nije nužno)
• sve dokaze i činjenice na temelju kojih prijavljujete kazneno djelo (npr. imena svjedokinja/svjedoka ako postoje, isprave koje mogu pomoći policiji i državnom odvjetništvu u radu i slično)
• osobne podatke, odnosno podatke osobe koja podnosi kaznenu prijavu. Ako ne navedete osobne podatke, nadležna tijela i dalje su dužna postupati po podnesenoj kaznenoj prijavi jer su i policija i državno odvjetništvo dužni postupati i po anonimnim prijavama.

Više informacija o sadržaju kaznene prijave i načinu podnošenja moguće je pronaći na stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.[2]

Važna informacija za prijavu seksualnog nasilja!

Pri prijavi seksualnog nasilja (osobnim odlaskom na policiju ili u državno odvjetništvo) imate pravo na pratnju vaše osobe od povjerenja . To je osoba koju same/sami izaberete i koja će tijekom prijave biti s vama da vam olakša boravak u prostorijama institucije, bude emocionalna podrška i netko tko će umjesto vas brinuti o tehničkim stvarima (npr. uzeti bočicu vode, paziti na to jeste li popile/popili terapiju ako je uzimate, pomoći vam u snalaženju u zgradi institucije i slično). To može biti vaša majka, prijateljica, prijatelj, ali i netko iz organizacije civilnoga društva kojoj ste se obratili za pomoć (npr. netko iz Ženske sobe).

Važno je napomenuti da se osoba od povjerenja ne može pozvati kao svjedokinja/svjedok u eventualnom kasnijem sudskom postupku. Također, kad je riječ o osobi od povjerenja, treba istaknuti da to nije vaša odvjetnica/vaš odvjetnik i da ta osoba ni na koji način ne može intervenirati tijekom prijave ili ispitivanja. Ona je vaša osoba od povjerenja, vaša emocionalna podrška i netko tko vam pomaže da se tijekom cjelokupnog postupka ne osjećate kao da ste same/sami.

Osim navedenog prava pratnje osobe od povjerenja, naše zakonodavstvo predviđa i druga dodatna prava za žrtve seksualnog nasilja

U članku 43. Zakona o kaznenom postupku propisan je katalog općih prava koja se odnose na žrtve svih kaznenih djela. To su, primjerice, pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela, pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu, pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, pravo na obavijest državne odvjetnice/državnog odvjetnika o poduzetim radnjama i čitav niz drugih zakonom propisanih prava.

Međutim, naš zakonodavac propisao je i dodatna prava posebnih kategorija žrtava, pa tako propisana dodatna prava, koja uz ona opća predviđena člankom 43. Zakona o kaznenom postupku, pripadaju žrtvama kaznenih djela protiv spolne slobode.

Dodatna prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode su:

• Pravo žrtve da prije ispitivanja razgovara sa savjetnicom/savjetnikom na teret proračunskih sredstava. Kako možete ostvariti navedeno pravo? Kada primite poziv za ispitivanje od državnog odvjetništva ili suda, od samog tijela koje će provesti ispitivanje možete pismenim putem zatražiti da vam se dodijeli savjetnica/savjetnik. Razgovor sa savjetnicom/savjetnikom za vas je besplatan.
• Pravo na opunomoćenicu/opunomoćenika na teret proračunskih sredstava. Da biste ostvarili navedeno pravo, morate podnijeti zahtjev nadležnom tijelu da vam se dodijeli opunomoćenica/opunomoćenik na teret proračunskih sredstava. Opunomoćenicu/opunomoćenika dodjeljuje sud, a njezino/njegovo angažiranje za vas je besplatno. Opunomoćenica/opunomoćenik je odvjetnica/odvjetnik koja/koji će vam pomoći tijekom postupka oko svih pravnih pitanja, zastupat će vas na sudu i pomoći će vam u ostvarivanju vaših prava.
• Pravo žrtve da je na policiji i u državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba. Pri ispitivanju na policiji i u državnom odvjetništvu možete zatražiti da vas ispituje osoba istog spola (npr. ako vas u policiji primi policijski inspektor, vi možete zatražiti da želite razgovarati s policijskom inspektoricom).Ako će poslije biti potrebno ponovno ispitivanje na policiji ili u državnom odvjetništvu (što je katkad neophodno), tada imate pravo da vas ispituje ista osoba koja vas je i prije ispitivala.
• Pravo žrtve da uskrati odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a koja se odnose na strogo osobni život žrtve. Na pitanja strogo osobne naravi (npr. koliko ste dosad imali partnera/partnerica) ne morate odgovarati, osim ako odgovor na to pitanje nije povezan s kaznenim djelom i važan je za dokazivanje krivnje počinitelja.
• Pravo žrtve da zahtijeva da bude ispitana s pomoću audio-video uređaja. Ovo pravo odnosi se na poseban način vašeg ispitivanja, odnosno davanja iskaza. Korištenjem ovim pravom izbjegava se izravan kontakt s okrivljenikom, odnosno vaš zajednički boravak u istoj prostoriji tijekom ispitivanja. Vas se ispituje na poseban način upotrebom posebnih komunikacijskih uređaja za ispitivanje (nalazite se u posebnoj prostoriji, a uz vas može biti vaša osoba od povjerenja). Cijeli se razgovor snima, a snimka se poslije može iskoristiti kao dokaz u kaznenom postupku.
• Pravo na tajnost osobnih podataka. Navedeno pravo znači da ni jedna sudionica/sudionik kaznenog postupka ne smije nikome odavati vaše osobne podatke.
• Pravo žrtve na zahtjev za isključenje javnosti s rasprave. Navedeno pravo znači da imate mogućnost isključenja javnosti na sudskoj raspravi radi vaše zaštite, zaštite vaše privatnosti i identiteta.

Usprkos činjenici da su zakonski propisana mnoga prava žrtava seksualnog nasilja, katkad će vam trebati pomoć da biste ih ostvarili. Važno je znati da se uvijek možete obratiti organizacijama koje se bave pružanjem podrške osobama koje su preživjele seksualno nasilje za pomoć pri ostvarivanju prava koja vam pripadaju. Stručan tim educiranih osoba uvijek vam stoji na raspolaganju za pomoć oko svih aspekata prijave kaznenog djela, pravnih pitanja i prolaska kroz sudski postupak.

Kazneni postupci složeni su i dugotrajni postupci koji se sastoje od niza faza, radnji, rokova i nitko sa sigurnošću u samom početku ne može reći koliko će sudski postupak trajati i kakav će mu biti krajnji ishod. Zato vam priprema za sudski postupak, upoznavanje s njegovim fazama i svim radnjama koje su pred vama znatno pomaže da cijeli proces bude što manje traumatičan i neizvjestan te da vam se olakša prolazak kroz sve njegove faze. Pomoć specijaliziranih organizacija koje rade s osobama koje su preživjele seksualno nasilje od neizmjerne je važnosti od prvog koraka prijave kaznenog djela pa sve do donošenja pravomoćne presude u sudskom postupku.

[1] Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, čl. 202. st. 11.)

[2] Dostupno na: www.dorh.hr/Default.aspx?sec=24